Nijedan regularni lovac koji drži do pravila i kodeksa lovačke organizacije ne bi mogao da počini masakr divokoza i njihove jaradi kakav su 11. septembra popodne, u lovnom zabranu na lokaciji Jagnjeći katun kod Kapetanovog jezera, izveli za sada nepoznati počinioci, kojima lovočuvari i policija nastoje da uđu u trag.
To je kazao predsjednik Lovačkog društva „Manastir Morača“ Petar Medenica, koji je siguran da su takvi monstrumi osobe opasne ne samo po lovstvo, već i društvo u cjelini.
– Po onome što su uradili i kakvu su kasapnicu ostavili za sobom, gotovo sigurno je da se radi o „kasapima“ koji bi bili kadri da s lakoćom pucaju i na čovjeka ili slučajnog svjedoka – kazao je Medenica u čijem ataru se dogodio nezapamćeni primjer krivolova.
On je potvrdio da su lovočuvari 11. septembra, nešto poslije 14 sati, kada su saznali za pucnje iz reona Jagnjećeg katuna, uputili na tu lokaciju. Usput su sa kolegama iz nikšićkog društva blokirali sve prilaze ka jezeru. Četiri dana kasnije pretragom terena pronašli su mjesto masakra, zatekla ih je mučna scena – dvije obezglavljene divokoze sa kojih su iskidani butevi, jedna divokoza bila je ucijelo, a sa dvoje ubijene jaradi takođe je odsječen dio mesa.
U potrazi za krivolovcima su učestvovali glavni kontrolor lova u LD ,,Manastir Morača“ Ivo Baošić, potpredsjednik društva Radoman Dubljević i još dva lovočuvara Vesko Todorović i Milinko Lukovac, i šef bezbjednosnog sektora u društvu Mirko Medenica. Pomogli su im predstavnik nikšićkog lovačkog društva Milovan Minić i njegovi lovočari.
Minulog ponedjeljka mjesto gdje su ubijene divokoze obišli su rukovodioci Odjeljenja bezbjednost i ODT-a Kolašina, Zoran Braunović i Maja Šćepanović kao i veterinar Saša Drljević, koji su izašli na lice mjesta do kojeg je trebalo satima pješačiti.
Istražiteljima su predati izuzeti dokazi i pronađene čaure iz oružja koje je korišćeno.
Prema riječima Medenice, ni pet dana boravka na katunu, noćenja i postavljanja zasjede u nadi da će pritajeni počinioci da se vrate na lokaciju kako bi pokupili plijen – nije urodilo plodom, odnosno hvatanjem krivolovaca.
Ekolozi traže moratorijum
Događaj sa Kapetanovog jezera izazvao je brojne reakcije u javnosti, uključujući i stavove ekologa i nevladinog sektora koji je i ranije tražio uvođenje moratorijuma na lov u cijeloj državi dok se ponovo ne prebroji divljač i pooštre pravila, odnosno zakoni koji regulišu ovu oblast.
Ekolog Darko Saveljić ocijenio je da će novine puniti slične vijesti dok god, kako kaže, ne uvedemo dvogodišnji moratorijum na lovstvo, pa prebrojimo divljač u našim staništima, izmijenimo zakon i pravilnike, i uredimo haotično stanje u lovištima.
– Više od 25 godina prisustvujem kongresima i seminarima van zemlje i slušam priče o našem divljaštvu. O divljoj ljepoti sa divljim ljudima. To se teško pegla sa ovakvim načinom. Ko vam god kaže iz Ministarstva poljoprivrede da radi na sređivanju stanja u lovstvu Crne Gore, laže – naveo je Saveljić na Fejsbuku.
U februaru 2021. godine 27 nevladinih organizacija iniciralo je i podržalo peticiju za uvođenje petogodišnjeg moratorijuma na lov u Crnoj Gori nakon niza incidenata, odnosno primjera odstrijela srne i druge zaštićene divljači.
Oni su inicijativu upućenu tadašnjem čelniku resora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandru Stijoviću pokrenuli zbog, kako su naveli, alarmantnog stanja u lovstvu kao i široko rasprostranjenih krivolovnih radnji, koje uzimaju maha čak i kada su u pitanju nelovne, zaštićene vrste.
Predsjednik Lovačkog društva „Manastir Morača“ Petar Medenica ukazuje, međutim, da ovakve inicijative mogu samo da dovedu do kontraefekta, jer, kako kaže, na terenu gdje nema regularnih lovaca, zavladaće ekipe kakva je počinili masakr divokoza na Jagnjećem katunu.
Prema njegovim riječima, inače smo država sa najmanje lovnih dana po lovnoj sezoni u Evropi, tako da bi moratorijum doveo i do prenamnožavanja divljači poput svinja, čija populacija je brojna i pored lova.
Ističe da svako lovačko društvo ima obavezu da trećinu terena odredi za strogi lovni zabran, kakva je zona Moračkih i Gornjomoračkih planina u kojima obitavaju divokoze na njihovom terenu.
Lov i krivolov nijesu isto
Ogorčen zbog događaja koji je, kako je kazao, bacio ljagu na jednu uzornu i uspješnu lovačku organizaciju i ujedno kompletnu lovačku populaciju u zemlji, Medenica ukazuje da se regularni članovi nikako ne mogu dovesti u istu ravan sa ovakvim ekstremnim grupama čiji su ciljevi očito plasman i prodaja zabranjene divljači na crnom tržištu.
Medenica ističe da je lovište kojim gazduju jedno od najbolje organizovanih i uređenih na području države, čime je i ovaj događaj dodatno teži.
– Prema lovnoj osnovi i polazeći od brojnosti divljači, u našem reonu nije uopšte dozvoljen lov na jarca, dok je prema zakonu lov divokoze kao i mladunčeta. Lovački teren je, inače, razdijeljen u 31 zonu za koju su se prijavile 24 lovačke družine sa najviše sedam članova. Dakle, sve se radi po pravilima, na osnovu prijava, što isključuje mogućnost da bilo ko bez prethodne najave uopšte bude na terenu – kazao je on.
Krivolovci, bolje rečeno ,,mesari“, dio su očigledno jedne ili dvije ekipe koje se kreću po cijeloj Crnoj Gori i imaju i saradnike na terenu.
Ali, to je riječ o kriminalcima čiji efekti i činjenje nijesu problem samo za lovačko društvo već ozbiljan posao za pravosudne organe – kazao je Medenica.
Foto: Printscreen
