Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) nije bio uključen u izradu studija procjena i analize rizika s aspekta zdravlja koje bi ukazale na uticaj na zdravlje otvaranja rudnika olova i cinka Brskovo u Mojkovcu, saopšteno je „Danu“ iz te zdravstvene ustanove. Dok iz kompanije „Brskovo Mine“, koja ulazi u ovaj projekat, tvrde da opasnosti po zdravlje nema, mojkovački ljekari smatraju da će posledica po zdravlje građana i te kako biti i da će one biti nesagledive i dalekosežne.
Na pitanje „Dana“ da li je IJZ konsultovan na bilo koji način oko otvaranja rudnika u Mojkovcu, iz toj ustanove su odgovorili da su, na zahtjev Ministarstva zdravlja, dali mišljenje na Detaljni prostorni plan za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina Brskovo – opština Mojkovac, za potrebe obrađivača plana – Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odrično su odgovorili na pitanje da li su radili analize zdravstvenog rizika u slučaju otvaranja rudnika.
Dr Anita Zejak kaže da je kao ljekar, ali i kao porodična žena, protiv otvaranja rudnika „nesumnjivo devastirajućeg i degradirajućeg tipa rudarenja u Mojkovcu“.
– Potencijalno otvaranje rudnika i početak eksploatacije ruda cinka, olova i bakra u Mojkovcu, bez dileme, predstavljaće ozbiljnu opasnost po zdravlje građana Mojkovca, uz nesagledive i dalekosežne posljedice. S aspekta ljekarske profesije, smatram da će riziku obolijevanja od maligniteta više organskih sistema, brojnih genetskih anomalija na nivou razvoja ploda u utrobi majke, kao i anomalija genetskog materijala, biti izloženi svi građani, a, nažalost, najviše će se odraziti na zdravlje djece i mladih. Direktna izloženost stanovništva opasnim supstancama, najtoksičnijim metalima, manifestovaće se kroz svakodnevno udisanje vazduha kojim će dominirati visoke koncentracije kadmijuma, olova, žive, arsena itd. Indirektna izloženost manifestovaće se kroz zagađenost naših šuma, livada, pašnjaka, rijeka, potoka, izvora vode, voćnjaka, vrtova…Životinjski svijet biće ugrožen, a mi ljudi ćemo konzumirati kontaminiranu hranu i vodu – ističe Zejak.
Isto mišljenje dijeli i njen kolega Slobodan Medojević, koji smatra da će se otvaranje rudnika negativno odraziti na zdravlje stanovništva Mojkovca i okoline.
– Stradaće sav živi svijet i životna sredina. Kao ljekar svakodnevno se srećem sa oboljelima od hronične opstruktivne bolesti, čija je učestalost, po mom skromnom sudu, znatno veća u Mojkovcu u odnosu na prosjek u Crnoj Gori. Učestala je i ostala patologija respiratornog trakta, posebno karcinoma pluća. Siguran sam da je jedan od uzroka ovako lošeg zdravstvenog stanja stanovništva naše opštine bivši rudnik, čije posledice i danas osjećamo – kaže Medojević.
On ističe da je prihvatljiva alternativa rudniku razvoj turizma i poljoprivrede.
– Mojkovac ima izuzetne prirodne potencijale koji nijesu valorizovani na pravi način. Mislim da se zajedničkim angažovanjem lokalne samouprave, Vlade, građana i privatnog sektora može podstaći ekonomski napredak naše opštine, a da to ne bude na štetu zdravlja i života nas Mojkovčana – naglasio je Medojević.
Iz kompanija „Brskovo Mine“ u izjavi za „Dan“ ističu da su sproveli detaljnu procjenu uticaja na životnu sredinu i društvo, u skladu sa zahtjevima za izvođenje projekta Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), smjernicama EU i crnogorskim zakonodavstvom, i procijenila potencijalne uticaje na kvalitet vazduha, buku, zemljište i vodu.
– Korišćenjem modernih metoda rudarenja, koje će primijeniti rudnik, ne očekuju se nikakvi javni zdravstveni uticaji, na sličan način na koji je to slučaj u drugim postojećim rudnicima cinka u Evropskoj uniji, uključujući Grčku, Irsku, Španiju, Švedsku i Portugal. Kada bude bio u funkciji, rudnik Brskovo će neprekidno pratiti emisije kako bi se obezbijedilo da se pridržavaju standarda propisanih crnogorskim zakonodavstvom, zahtjevima EU i zahtjevima koji su propisani od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Ukoliko se utvrdi da nivoi emisija prelaze ove standarde, postoje brojni postupci za identifikaciju, izolaciju i otklanjanje izvora emisija – naveli su iz kompaniji „Brskovo Mine“.
Zaboraviti na zdravu hranu iz Mojkovca
Doktorka Zejak ističe da se u Mojkovcu oduvijek živjelo od stočarstva i poljoprivrede, a opšte je poznato da gotovo nema kuće ni porodice koja ne gaji voće i povrće i na taj način dopunjuje svoj kućni budžet.
– Brojne porodice i domaćinstva proizvode kvalitetan sir i mliječne proizvode, meso i mesne proizvode, drže pčele i proizvode med. Samo neka se građani i uzorni domaćini proizvođači hrane iz Mojkovca zapitaju ko će jesti i kome će prodati takvu, najtoksičnijim metalima kontaminiranu hranu. Odgovor se jasno naslućuje. Umjesto etikete „zdravo iz Mojkovca“, domaći zdravi proizvodi iz Mojkovca biće „obogaćeni“ najtoksičnijom prašinom sa Bjelasice. Razumni ljudi ovog grada pokušali su saslušati i čuti predstavnike rudnika i njihov plan tzv. ekološke eksploatacije ruda, sa minimalnim ili nikakvim štetnim uticajima na životnu sredinu. Umjesto toga, čuli smo maglovitu uopštenu priču bez konkretnih detalja, studiju izvodljivosti bez suštine, još uvijek neprezentovan akt o procjeni uticaja na životnu sredinu. I neukima je jasno da je cilj otvaranje rudnika bez obzira na štetne posljedice po Mojkovac – smatra dr Zejak.
Još se nisu oporavili od jalovišta saniranog 2011. godine
Po riječima dr Anite Zejak, zabrinjavajuće je i neljudski ne dići glas ili se prećutno saglasiti sa zagađivanjem svoje najbliže životne sredine.
– Zar treba ćutati i pristati na devastiranje i degradaciju svega čime se ponosimo i na čemu nam drugi zavide – čista pitka izvorska voda, čista rijeka, bogatstvo i raskoš zelenila, zdrava neprerađena hrana? Da li je moguće da donosioci odluka i nosioci najviše državne vlasti ne vide, ili ne žele da vide, ono što brojni posjetioci našeg grada vide i zbog čega, iz godine u godinu, sve masovnije dolaze? Zdrava životna sredina je neprocjenjiv resurs Mojkovca. Jeftino je i prejeftino za milion ili dva godišnje koncesije ili rudne rente dati najvažniji resurs na kome počiva budućnost našeg grada. Građane Mojkovca ne bi trebalo da obeshrabri ni činjenica da u odbrani svojih porodica i životne sredine nemaju saveznike u društveno-političkim strukturama koje bi mogle (i morale) okončati započetu borbu na dobrobit svih građana Mojkovca, a za šta imaju više nego dovoljno argumenata. Smatram da upravo te društveno-političke strukture moraju biti predmet ozbiljnog pritiska ukoliko želimo da spasimo naš grad. Prošli smo višedecenijsko trovanje našeg grada koje je okončano 2011. saniranjem jalovišta bivšeg rudnika, a posljedice i dalje snosimo. Ne dozvolimo još jedan krug pakla, koji ćemo, možda, ovog puta sami izabrati – poručila je dr Zejak.
Foto: RSE Printscreen
