Neuspješan je bio jučeranji pokušaj predstavnika lokalne uprave da se na sastanku, koji je održan u velikoj sali Skupštine opštine Bijelo Polje, ubijede mještani Dobrinja da u svom selu dozvole da se otvori privremeno prihvatilište za napuštene pse.
Pokušali su svojim argumentima na to da utiču Kemal Alić, sekretar Sekretarijata za poljoprivredu, Marko Maslovarić, sekretar Opštinskog tima za vanredne situacije, i Muradif Grbović, direktor Komunalnog preduzeća „Lim“. Odgovor najvećeg dijela mještana bio je kategoričan – „ne“ azilu i prihvatilištu. Kazali su i da će prilaz prihvatilištu braniti svojim životima ako to bude trebalo.
Na drugoj strani stav nekoliko mještana, od kojih, kako je saopšteno, samo par stalno živi u Dobrinji a ostali imaju samo imanja, bio je da se konačno riješi problem napuštenih pasa lutalica. Na kraju je dogovoreno da se održi još jedan sastanak na ovu temu.
Neuspješan je bio jučeranji pokušaj predstavnikai lokalne uprave da se na sastanku, koji je održan u velikoj sali Skupštine opštine Bijelo Polje, ubijede mještani Dobrinja da u svom selu dozvole da se otvori privremeno prihvatilište za napuštene pse.
Pokušali su svojim argumentima na to da utiču Kemal Alić, sekretar Sekretarijata za poljoprivredu, Marko Maslovarić, sekretar Opštinskog tima za vanredne situacije, i Muradif Grbović, direktor Komunalnog preduzeća „Lim“. Odgovor najvećeg dijela mještana bio je kategoričan – „ne“ azilu i prihvatilištu. Kazali su i da će prilaz prihvatilištu braniti svojim životima ako to bude trebalo.
Na drugoj strani stav nekoliko mještana, od kojih, kako je saopšteno, samo par stalno živi u Dobrinji a ostali imaju samo imanja, bio je da se konačno riješi problem napuštenih pasa lutalica. Na kraju je dogovoreno da se održi još jedan sastanak na ovu temu.
Mještanin Brane Gačević istakoa je da Dobrinja ima čime da se diči, a ne azilom.
– U našem selu je desetak organskih proizvođača, imamo destak učenika u seoskoj školi, imamo i etnio – selo, bogat rod najboljih borovnica,i što je najvažnije složni smo. Sve ste preskočili jer nijeste pitali mještane hoće li azil i organizovati zbor – kazao je Gačević,dodajući da će životima braniti i odbraniti namjeru da se azil otvori u njihovom selu
Mlađen Gojačanin kazao je da su mještani protiv azila,što je potvrdio i Nenad Konatar, koje je naglasio da selu treba puno toga izuzev azila.
– Što ne otvoriste otkupni centar za bilje. Azil će nam zatrovati i vodu i vazduh. I ne samo nama, nego i susjednim selima u Srbiji-Gostunu i Barama – naglasio jer Konatar.
Ramo Zeković je kazao da azil potreban zbog ogromnih problema koje ima čitav grad sa napuštenim psima.
– Moje imanje se graniči sa azilom i ne smeta mi – kazao je on, a Muamer Zeković podržao je otvaranje prihvatilišta za napuštene životinje, ističući da su od pasa lutalica svi ugroženi, a posebno djeca.
Inače, privremeni azil za napuštene pse izgrađen je na mjestu gdje je bila farma junica „Franca“. Opština je od ove kompanije zakupila objekat na dvije godine. Objekat je adaptiran i osposobljen za smještaj napuštenih pasa, koji će, kako su inicijatori sastanka kazali, imati tu svu potrebnu njegu i pažnju.
– Psi smješteni u azilu biće bezbijedni, medicinski tretirani i neće biti opasni po okolinu – kazao je veterinar Kerim Zejnilović.
Odbornica DPS-a Gordana Knežević podržala je otvaranje azila, a Vaso Obradović, iz Nove, i Dražen Petrić iz PES-a, kazali su da je potrebno imati svu neophodnu dokumentaciju i saglasnost mještana.
Još se čeka dozvola Uprave za bezbjednost hrane i veterinu
– Iz godine u godinu imamo povećan broj ujeda pasa i samim tim i iznosa odšete koju Opština i Komunalno preduzeće moraju da plate onima koji su pretrpjeli napad razjarenih životinja – kazao je Muradf Grbović.
On je naglasio da u blizini budućeg azila ne postoje objekti ni izvori, te da azil ne može ugroziti bilo čiju imovinu.
– Ne treba nam elaborat o zaštiti životne sredine i samo čekamo dozvolu Uprave za bezbjednost hrane i veterinu da bi objekat otvrili- rekao je Grbović.
Kemal Alić je istakao da se većina opština sa sjevera suočava sa ogromnim problemom prisitva velikog broja pasa lutalica koji nisu pod nadzorom i koji, kako je naglasio, predstavljaju zdravstveni, bezbedonosni, socijalni i ekološki problem.
Marko Maslovarić kazao je da problem treba da se sažme sistematski izradom akcionog plana koja će biti konceptualnog karaktera.
Foto: M. Novović/DAN
