Iako se krajem 2021. činilo da su nadležni donijeli konačnu odluku o uspostavljenju registra pedofila u Crnoj Gori, to pitanje još nije okončano. U toku je, kako je potvrđeno Portalu Dnevno, izrada softverskog rješenja posebne evidencije koje je planirano da bude završeno do kraja godine. Prema tome, ove godine bi, bar prema tvrdnjama iz Ministarstva pravde, konačno trebalo da bude ispunjeno ono što je obećano.
Iz tog resornog ministarstva dodaju da se podaci o osobama osuđenim za krivična djela iz oblasti krivičnih djela protiv polne slobode, prema članovima 204 (Silovanje), 205 (Obljuba nad nemoćnim licem), 206 (Obljuba sa djetetom), 207 (Obljuba zloupotrebom položaja), 208 (Nedozvoljene polne radnje), 209 (Podvođenje i omogućavanje vršenja polnog odnosa), 210 (Posredovanje u vršenju prostitucije), 211 (Dječja pornografija), 211a (Navođenje maloljetnog lica da prisustvuje vršenju krivičnih djela protiv polne slobode) i 211b (Mamljenje djeteta u cilju vršenja krivičnih djela protiv polne slobode) tog zakonika, na štetu maloljetnih osoba, trenutno vode u bazi podataka Registra kaznene evidencije fizičkih lica.
Na pitanje koliko pedofila se nalazi na toj evidenciji, odgovaraju da u datom trenutku nemaju precizan podatak. Razlog je, kako navode, taj što se podaci nalaze u Registru kaznene evidencije koja je ažurirana na osnovu izvoda podataka koji nijesu sadržali podatak da li je krivično djelo izvršeno na štetu maloljetne osobe.
“Uspostavljanjem posebne evidencije, sudovi će imati obavezu da dostavljaju podatak da li je krivično djelo izvršeno na štetu maloljetnog lica, nakon čega ćemo imati tačnu statistiku”, saopštili su iz Ministartva pravde.
Kako navode, registar čije je uspostavljanje planirano krajem godine, neće biti javan, ali će podaci biti na raspolaganju nadležnim institucijama.
“Registar neće biti javan, te se shodno članu 123a KZ CG podaci mogu dati: sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici policije, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti. Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude”, objašnjavaju iz resornog ministarstva.
Dodaju da su državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa maloljetnim osobama dužni da zatraže podatak da li je osoba koja treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa maloljetnicima, upisana u posebnu evidenciju.
“Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom”, kazali su oni, naglašavajući da se podaci vode trajno i da se ne mogu brisati, pa samim tim, smatraju da će registar preventivno uticati na smanjenje krivičnih djela.
Ipak, uprkos navedenim tvrdnjama, iz Udruženja “Roditelji”, koje je bilo jedan od inicijatora za uspostavljanje registra pedofila, istakli su da od Ministarstva pravde ne mogu dobiti nikakve informacije.
“Niti je registar uspostavljen, niti je bilo šta od svega što je dogovoreno urađeno, odnosno odsvega onoga što piše u zakonu da treba da se radi. Nažalost, od Ministarstva pravde kojem može biti da ignoriše bilo kakvo pitanje koje se odnosi na ovu temu, ne možemo da dobijemo nikakve informacije. Ne možemo znati kada će početi primjena zakona, tj. kada će pripremiti podzakonske akte da bi mogli da se primjenjuju u određeno doba. Dakle, apsolutno ništa ne znamo o tome, niti se šta primjenjuje, niti se o tome išta zna, prolazi tako vrijeme. Već dvije godine je apsolutno nemoguće bilo šta uraditi u odnosu na ono što piše u crnogorskom Krivičnom zakoniku, a tiče se zaštite maloljetnika od svih djela protiv polne slobode“, kazala je nedavno predsjednica Udruženja “Roditelji” Kristina Mihailović u razgovoru za Dnevno.
Upitani da li je pored uspostavljanja registra u planu pooštravanje kazni za pedofiliju, iz Ministarstva su kazali da je kaznena politika prioritetno pitanje u izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, a sve u cilju pružanja adekvatne krivično-pravne zaštite djece, kao posebno važne kategorije.
“Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, predviđeno je niz krivičnih djela, koja se tiču djece, poput krivičnog djela “Mamljenje djeteta mlađeg od četrnaest godina u cilju vršenja krivičnih djela protiv polne slobode (211b)“ gdje je u okviru važećeg Krivičnog zakonika propisana kazna „od najmanje deset godina“, dok se predlogom zakonika propisuje kazna u rasponu „od pet do deset godina“, jedan je od predloga resornog ministarstva.
S obzirom na činjenicu da se predlogom smanjuje kazna, iz Ministarstva pravde ističu da je korekcija bila neophodna “jer se radi o pripremnoj radnji za izvršenje krivičnih djela iz glave XVIII, za koju ne može biti propisana veća kazna od kazne koja se propisuje za dovršeno krivično djelo”.
“Brojne izmjene kada su u pitanju oštećeni i žrtve u postupku, a među njima i djeca uvode se i kroz izmjene Zakonika o krivičnom postupku, i to posebno kroz uvođenje stručne službe za podršku žrtvama, zatim kroz pravo oštećenog koji je žrtva krivičnog djela protiv polnih sloboda da ga sasluša i postupak vodi sudija istog pola, ukoliko kadrovski kapaciteti to dozvole, dok su posebna pravila predviđena za saslušanje posebno osjetljivih svjedoka, na prvom mjestu djece.
Dakle, brojne izmjene i dopune Krivičnog Zakonika i Zakonika o krivičnom postupku napravljene su upravo sa ciljem što sveobuhvatnije zaštite i olakšavanja položaja oštećenog u krivičnom postupku, s posebnim osvrtom na zaštitu djece kao izuzetno ranjive kategorije”, tvrde iz Ministarstva za Dnevno.me.
Osim kašnjena registra, iz Udruženja “Roditelji“ koje se godinama zalagalo za usvajanja izmjena Krivičnog zakonika i pooštravanja kaznene politike primjećuju dodatan problem.
„Ono što mi u praksi dodatno imamo kao problem jeste to što se postupa, odnosno donose presude koje uopšte nijesu po Krivičnom zakonu, zato što se ne kvalifikuju djela kao krivična djela, već kao prekršaj i postupa se po Zakonu o prekršajima. To je dodatni problem i to je, takođe, nešto što sad nevezano za Krivični zakonik mora da se mijenja i da se unaprijedi. To mora da podrazumijeva mnogo bolje uključivanje i senzibilnost sudija i tužilaca“, kazala je Mihailović.
Iz resornog ministarstva tvrde da se djelo ne može kvalifikovati kao prekršaj “ukoliko u izvršenoj radnji postoje elementi bića krivičnog djela propisanog u okviru Krivičnog zakonika Crne Gore, u posebnoj glavi XVIII propisuje „Krivična djela protiv polne slobode”.
“Potrebno je naglasiti da se prema učiniocu krivičnog djela protiv polnih nad maloljetnim licem, poslije izdržane kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora, sprovode mjere posebnog nadzora, i to: obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije; zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju maloljetna lica, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta i slično; obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova; obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta; obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo.
Imajući u vidu da postoji mogučnost kršenja mjera posebnog nadzora, a u cilju bolje zaštite djece, Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, tačnije članom 211d propisuje se novo krivično djelo koje propisuje da „ko prekrši posebne mjere nadzora izrečene od strane nadležnog državnog organa, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine”, zaključuju iz Ministarstva pravde za Dnevno.me, uz tvrdnju da navedeno predstavlja ojačan mehanizam posebnog nadzora, koji je neophodan kada su u pitanju krivična djela učinjena na štetu djece.
Foto: RTCG
