Povodom Međunarodnog dana porodice, koji se obilježava danas, iz Banke hrane upozoravaju na poražavajuće podatke koji se odnose na socijalnu politiku u Crnoj Gori. Predsjednica Banke hrane Marina Medojević ističe da jedan broj djece, čiji je razvoj ugrožen porodičnim prilikama poput siromaštva, zdravstvenih problema roditelja, nasiljem u porodici, zlostavljanjem i zanemarivanjem mora biti zaštićen.
„Ne smijemo i dozvoliti da se ljudi lječe sms-ovima a hrane, oblače, plaćaju stanarine uz pomoć donacija. Želeći da istaknemo važnost porodičnog života i porodice kao osnovne društvene zajednice, moramo istaći važnost donošenja Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti.Kao NVO koja se bavi problemima siromaštva, punih 14 godina očekivali smo nastavak započete saradnje sa ministarkom socijalnog staranja, gdjom Nišić u cilju doprinosa novim zakonskim rješenjima. Na žalost saradnja je bez objašnjenja stopirana.Iako deklarativno podržana, kao Sekretarka za socijalno staranje od strane gradonačelnice Podgorice, gdje Injac da socijalnu politiku glavnog grada učinim boljom i pravednijom tj po mjeri ugroženih porodica i pojedinaca, suštinska podrška je izostala a time i moj angažman na tom mjestu“navela je Medojević u saopštenju.
Ističe da bi satisfakcija za volonterski rad Banke hrane možda mogla biti što su skoro sve njihove dugogodišnje primjedbe, vezano za socijalnu politiku naišle u izvještajima i preporukama međunarodnih organizacija UNICEF-a i UNDP-a.
„Najveći problemi porodica u Crnoj Gori su neadekvatna socijalna i ekonomska sigurnost porodica, posebno nezaposlenih porodilja, pad nataliteta i prirodnog priraštaja. Naročito su izraženi problemi porodica sa invalidnim članom, jednoroditeljskih i porodica sa više djece i nasilje u porodici. Za rješavanje ovih problema potrebno je da relevantne institucije više brinu o porodici i njenim potrebama u svim segmentima života. Porodice su opterećene različitim problema kao što su ekonomska nesigurnost, različite vrste nasilja.To su problemi koji utiču na zdravlje, obrazovanje, zapošljavanje i angažovanje u društvu svih članova porodice. Obrazovanje je pravo svakog čovjeka i treba da bude dostupno svakom djetetu. Poseban akcenat treba da bude na obrazovanju djece koja dolaze iz siromašnih područja i marginaliziranih socijalnih grupacija. Došlo je do se povećanje minimalne zarade i minimalne penzije ali ne i socijalne pomoći od koje se može prehraniti, platiti stanarina,podmiriti potrebe djece. Svaka socijalno pravedna drzava izdiže svoje stanovnike, iznad linije siromaštva“, navodi Medojević.
U Crnoj Gori, međutim, naglasila je ona, to nije slučaj jer je linija siromaštva 214 eura za pojedinca koji će svoje države dobiti svega 84 eura MOP-a, ukoliko zadovolje zahtjevne kriterijume za koje su međunarodne organizacije ukazale da su kruti.
„Linija siromaštva četvoročlane porodice sa dvoje maloljetne djece je 450 eura a država će pomoći, sa svega 150 eura MOP-a.Malobrojni su oni koji zadovolje zahtjevne uslove ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje porodice( MOP) pa tako oko 130 000 zvanično siromasnih po Monstatu, a MOP dobija svega 18 000, dakle sedam puta manje od potrebnog.Svaki peti građanin je u riziku od siromaštva- podatak je koji je Monstat dobio putem upitnika, ograničenog broja ispitivača. Način da provjerimo stvarno stanje je mogao bilo preko nedavnog popisa ali kreatore socijalne politike nije zanimalo da u popis ubace i ova pitanja, posebno je čudno jer pripremaju novi zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Sindikalna potrošačka korpa je 1.900 eura, a minimalnu platu od 450 eura ima oko 60 000 zaposlenih, do prosječne zarade ( 800 eura) ima oko 70 000 ljudi u radnom odnosu. Ako uračunamo i penzionere koji primaju 450 eura kojih je oko 70 000, nezaposlene na ZZZ kojih je više od 36 000, one koji rade na crno a procjena je da ih je oko 40 000 doći ćemo do frapantnih podataka koji upućuju na velikobrojnost, ljudi na ivici egzistencije“,naglasila je Medojević.
Zbog svega navedenog Banka hrane predlaže sledeće :
– uvođenje kategorije minimalne socijalne pomoći usklađene sa rastom životnih troškova
-užinu u školi
-produženi boravak djece u školi
– rad vrtića u dvije smjene radnim danima i subotom, kao podrška roditeljima koji rade u smjenama i subotom
-podršku pri zapošljavanju roditelja, na stabilna i dobro plaćena radna mjesta
-stipendiranje djece iz siromašnih porodica do okončanja školovanja
– besplatan gradski prevoz svim socijalno ugroženim i nezaposlenim
– subvencionisanje stanarine, grijanja, kominalnih troškova porodicama i pojedincima u stanju socijalne potrebe
-proširenje pozitivne liste ljekova za socijalno ugrožene građane
– besplatan vrtić za djecu siromasnih roditelja
-dječiji dodatak srazmjeran prihodima porodice i starosti djece, skidanje ograničenja na 5 djece u porodici
– obrok za sve gladne u Narodnim kuhinjama
-osnovne životne namirnice i higijenska sredstva besplatno ugroženim porodicama
-naknada za dugogodišnje teškpo zapošljive nezaposlene
– izgradnju socijalnih stanova i uvođenje socijalne penzije ili nacionalne naknade za starije osobe koji nemaju.
foto:PR Centar
