Obaveza medija je da drže budnim institucije koje LGBTIQ osobama treba da omoguće da u praksi budu poštovana prava koja su im garantovana, a Zakonom o medijima predviđeno je da je promocija zaštite prava i dostojanstva pripadnika te zajednice oblast od javnog interesa.
To je saopšteno na konferenciji „(Ne)vidljivost LGBTIQ+ osoba u crnogorskim medijima“, koju je u okviru projekta Program prvaka medijske ravnopravnosti organizovala nevladina organizacija Kvir Montenegro, a koji finansira Ambasada SAD-a u Podgorici.
Izvršni direktor Kvir Montenegra, Miloš Knežević, poručio je da mediji imaju važnu ulogu u afirmaciji ljudskih prava, u istraživanju i izvještavanju o slučajevima kršenja ljudskih prava, u davanju glasa žrtvama diskriminacije i drugih oblika kršenja ljudskih prava, u traženju odgovora i podsticanju nadležnih institucija da rade djelotvornije na promociji i zaštiti ljudskih prava.
„Takvi mediji su snažan generator ostvarivanja načela jednakosti pred zakonom i jednakih mogućnosti u društvu. Mediji mogu značajno pomoći i u razvoju svijesti građana i građanki kako bi prepoznali, onemogućili ili sankcionisali diskriminatorno djelovanje i postupke. Mediji mogu doprinijeti i destigmatizaciji i razvoju empatije za LGBTIQ+ osobe, a time uticati i na popravljanje njihovog položaja u društvu. Nažalost, mediji mogu biti, i nerijetko jesu, i sredstvo diskriminacije i neko ko perpetuira loš položaj određenih društvenih grupa senzacionalističkim izvještavanjem, osnaživanjem postojećih predrasuda i stereotipa koji otežavaju pristup pravima i pravdi“, istakao je Knežević.
U Kvir Montenegru, kako je rekao, vjeruju da novinari/ke imaju moralnu i profesionalnu obavezu da čuvaju vrijednosti i principe ljudskih prava i da je njihova uloga medija da upozoravaju na prijetnje slobodi, ljudskim pravima i kulturi ljudskih prava.
„Na taj način novinari/ke brane i svoju profesiju i svakog čije pravo može biti ugroženo, ali i drže budnima institucije koje treba da se staraju da zakonom garantovana prava – budu garantovana i u praksi. Mi želimo da podržimo takvo novinarstvo koje doprinosi izgradnji kulture ljudskih prava, kulture ljudskih prava u kojoj i sami mediji imaju slobodu da bez cenzure rade svoj posao, a koji uključuje i istraživanje i objelodanjivanje slučajeva diskriminacije i podsticanje da se oni riješe. To je veliki izazov u Crnoj Gori, imajući u vidu nepovoljan ambijent u kojem trenutno rade mediji, a koji karakterišu sve učestaliji i različiti pokušaji cenzure“, kazao je Knežević.
Kazao je da je sproveden konkurs za najbolji istraživački članak iz oblasti ljudskih prava LGBTIQ+osoba, a brojao je 16 novinarskih tesktova iz različitih crnogorskih redakcija, koji se bave istraživanjem ljudskih prava LGBTIQ osoba.
Nagradu su dobili/e novinari/ke Damira Kalač iz Vijesti i Miloš Rudović i Aneta Durović iz Radija Slobodna Evropa.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, istakla je da društva koja poštuju raznolikost i koja su inkluzivna, su jača, mirnija i više napreduju i to je nešto ka čemu Crna Gora treba da teži.
„Projekti kao što je ovaj reflektuju naše obaveze da stvaramo društva u kojem je svaki pojedinac poštovan bez obzira na to koga voli i kako se indetifikuje i da kao takav može biti oslobođen straha od diskriminacije. Novinari treba da budu posvećeni univerzalnim ljudskim pravima i na taj način utiču na transformaciju društva, ne samo kroz razbijanje stereotipa već i na način promovisanja i zagovaranja ljudskih prava. Partnerstvo između medija i nevladinih organizacija je ključna, ali činjenica je da su pripadnici LGBTIQ zajednice i dalje su suočeni sa ogromnim izazovima u Crnoj Gori ili u svijetu“, poručila je Rajnke.
Jasna je da govor mržnje u javnom dskursu mora biti zaustavljen, a napadi na pojedince na osnovu njihove seksualne orjentacije osuđeni.
„Usvojen je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola i to su bili odlični koraci, ali ostalo je toliko toga da se uradi, kako bi se unaprijedila vladina politika o socijalnim benefitima i ličnim dokumentima. Ove stvari nisu završene dok se ne počnju primjenjivati zakoni i podzakonski akti. Mislim da zbog ovoga treba da ste ljuti ja vam se pridržujem“, rekla je Rajnke.
Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, istakao je da su nezavisni, profesionalni mediji i organizacije cvilnog društva ključni faktor za napredak, razvoj i emnacipaciju u Crnoj Gori.
„Svjedočimo tome da se Crna Gora mijenja, ne samo kada govorimo o LGBT populaciji nego i mnogim drugim zabranjenim temama. Želim da vas ohrabrim da nastavite svoju misiju, a ubijeđen sam da će i medijska scena u Crnoj Gori, koja je jako živa i brojna nastaviti da učestvuje u tom preporodu Crne Gore“, rekao je Rudović.
Rekao je da je prije tri godine uveden Fond za medijski pluralizam, koji služi za podršku produkciji medijskih sadržaja od javnog interesa.
„Ti medijski sadržaji su izlistani u važećem Zakonu o medijima. Imamo šesnaest oblasti od javnog interesa, kao što su evropske integracije, borba protiv korupcije itd. Ono čega nije bilo, a čega će biti u Zakonu o medijima, to je da je promocija zaštite prava i dostojanstva pripadnika LGBTIQ zajednice oblast od javnog interesa. Redefinisali smo i normu koja se odnosi na zabranu medijima da šire govor mržnje, promovišu ili podstiču nasilje na osnovu rodnog indetiteta, seksualne orjentacije i interseksualnih karakteristika“, rekao je Rudović.
Istakao je da mediji koji šire govor mrženje i lažne informacije i koji su zbog toga bili sankcionisani, ne mogu učestvovati na konkursu Fonda za medijski pluralizam za tu godinu, a objasnio je da je novina da hitan sudski postupak može da pokrene ne samo nadležni tužilac već i meta govara mržnje ili nasilja.
„Najvažnije je formiranje Mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija. Suština je da Crna Gora dobije kredibilno tijelo koje će moći da pokaže prstom na sve koji šire govor mržnje, koji nas truju lažima, odnosno dezinformacijama, koji se bave uznemiravanjem. I da cijela Crna Gora zna ko su ti ljudi, mediji, ko su ti pojedinci. Cilj nam je da tom vrstom javnog pritiska zaustavimo trovanje crnogorskog društva“, poruka je Rudovića.
Zaključio je da je potrebna institucija koja će biti dovoljno kompetentna da utvrdi da li se radi o govoru mržnje i da to adekvatno procesuira ka nadležnim institucijama.
Novinarka Damira Kalač rekla je da svjedoči promjenama i da se sjeća dana kada smo znali samo za jednu LGBTIQ osobu u Crnoj Gori.
„Danas vidim jednu osnaženu zajednicu i sjajne mlde ljude koji žive autentične živote. To me izuzetno raduje i vi ste najveći dobitnici ove nagrade“, kazala je Kalač.
Miloš Rudović se nada da su tekstovi dali skroman dopronos borbi za bolji položaj osoba iz LGBTIQ zajednice.
„Ono što nas upozorava i pored izvještaja Evropske komisije je da nije zabilježen napredak u borbi za prava LGBTIQ zajednice“, poruka je Rudovića.
Aneta Durović smatra da su LGBTIQ osobe jako nevidljive u medijima, a da oni, kao profesionalci, treba da pozivaju na solidarnost, rušenje stereotipa, poštovanje ljudskih prava, uklanjanje diskriminacije.
„Nadam se da dolazi vrijeme kada LGBTIQ zajednica neće morati da se bori za svoja prava, da neće morati da krije svoju ljubav, da će upravo ljubav slaviti i da će to podržavati što šira društvena zajednica“, rekla je Durović.
Foto: PR Centar
