Država nema precizne podatke o broju nelegalnih objekata

Preciznih podataka o broju nelegalnih objekata država nema ni nakon skoro šest godina od započetog procesa legalizacije bespravnih objekata, odnosno stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) kazali su portalu Dnevno da postoje samo podaci o broju predatih zahtjeva za legalizaciju, uprkos obavezi Uprave za katastar i državnu imovinu da dostavi podatke o nelegalnim objektima jedinicama lokalne samouprave.

Do sada je ukupno predato oko 56.300 zahtjeva za legalizaciju objekata, a iz ovog resora navode da nemaju podatke po godinama, već samo kumulativni iznos, jer se podaci prikupljaju periodično od jedinica lokalne samouprave.

Ministarstvo kontroliše primjenu zakona, odnosno prati rad lokalnih samouprava u dijelu sprovođenja postupka legalizacije.

Do sada je legalizovano svega oko 2.700 objekata, a Ministarstvo ne posjeduje podatke po godinama, već to imaju samo jedinice lokalne samouprave pojedinačno.

Podsjećaju da je veliki broj bespravnih objekata sagrađen u suprotnosti sa smjernicama planskih dokumenata te je za njih, shodno važećoj zakonskoj regulativi, došlo do prekida postupaka legalizacije do donošenja Plana generalne regulacije, ili drugog planskog dokumenta, kojim će se, kako navode, jasno definisati da li objekat može da se legalizuje ili se mora ukloniti, odnosno ne može ostati u prostoru a radi razvoja drugih sadržaja neophodnioh za kvalitetan život ljudi, u toj oblasti.

„Prekid postupka je obavezan, do rješavanja prethodnog pitanja i za objekte koji su izgrađeni na tuđem zemljištu, jer je jedan od uslova za legalizaciju objekta da su riješeni imovinsko pravni odnosi na zemljištu na kojem je sagrađen bespravni objekat“, kazali su iz ovog Ministarstva.

Navode da legalizaciju sprovode jedinice lokalne samouprave, pa stoga i nemaju podatke koliko je predmeta podnijeto sa kompletnom, a koliko sa nekompletnom dokumentacijom.

Ističu da posjeduju podatke da je u više od 45.000 postupaka tražena dopuna dokumentacije.

„U najvećem broju slučajeva, zahtjevi nijesu bili kompletni, bilo da je u pitanju dokaz o upisu objekta u katastar nepokretnosti, riješeni imovinsko pravni odnosi na zemljištu i objektu, ovjeren elaborat ili drugi dokaz neophodan u postupku legalizacije“, navode iz Ministarstva.

Objašnjavaju da se, shodno Zakonu, rješenje o legalizaciji može izdati za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima i/ili smjernicama važećeg planskog dokumenta i koji se nalazi na orto-foto snimku.

„Ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja Plana generalne regulacije. Nadalje, uslov za donošenje rješenja je da nema problema u dijelu svojinskih odnosa na objektu i na zemljištu na kojem je objekat izgrađen i iz tog razloga se postupak prekida do rješavanja tog pitanja. Postupak je kompleksan i podrazumijeva učešće više institucija, ali i značajno angažovanje vlasnika bespravnog objekta“, navode oni.

Ističu da su opštine imale obavezu da, uporedo sa postupkom legalizacije, donesu i odluke koje ubrazavaju i olakšavaju postupak legalizacije i to: Odluka o naknadi za urbanu sanaciju, Odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora i Odluka o obezbjeđivanju alternativnog smještaja.

Većina opština je, kako kažu, ispunila zakonske obaveze, ali ima i onih koje još nisu.

„Opštine su imale i obavezu da naprave listu bespravnih objekata koja bi svake godine bila dopunjavana sa novim podacima, a koja bi omogućila primjenu Odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora, čime bi se bespravni graditelji privoljeli da uđu u postupak legalizacije ili obeshrabrili u pokušajima nove bespravne gradnje“, kazali su iz Ministarstva.

Problem nedostatka kadra u jedinicama lokalne samouprave, u dijelu legalizacije objekata, kao evidentan, riješen je, kako kažu, izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnje objekata iz 2020. godine, kada su u postupak legalizacije uvedeni revidenti, kao odgovorna lica, za provjeru dokumentacije, usklađenosti izvedenog objekta sa smjernicama planskog dokumenta kao i kontrolom postojanja objekta na kosom 3D orto-foto snimku.

Izvor, foto: Dnevno

NIKŠIĆ PROGNOZA