Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas praznik Hristovog vaznesenja – Spasovdan. Uvijek pada u četvrtak šeste nedjelje poslije Uskrsa i jedan je od deset praznika posvećenih Hristu.
Praznuje se, 40 dana poslije Vaskrsa, a deset dana prije Duhova.
Spasovdan se proslavlja u znak sjećanja na dan kada se Isus poslednji put javio učenicima, zapovijedio im da idu po svijetu i propovijedaju jevanđelje. Zatim se, na Maslinskoj gori, naočigled svih uznio se na nebo, čime je završio svoje djelo spasenja.
Njegovi učenici potom su prenosili Hristovu veru svijetom i time ljude spasavali u vjeri, odakle i naziv praznika.
Spasovdan je pokretnog datuma i uvijek se obilježava u četvrtak, četrdeseti dan po Vaskrsu.
Čuveni Dušanov zakonik usvojen je na Spasovdan 1349. godine, na isti praznik i dopunjen pet godina kasnije.
Beograd slavi Spasovdan kao svoju slavu od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine gradu dao status srpske prijestonice, u čast obnove i napretka.
Liturgijom u Vaznesenjskoj crkvi i litijom koja će proći centralnim gradskim ulicama, Beograd će danas obilježiti svoju slavu.
Na čelu Spasovdanske litije, koja će se kretati gradskim ulicama, od Vaznesenjskog do Svetosavskog sabornog hrama, biće kivot sa moštima Svetog vladike Nikolaja.
Na čelu litije biće patrijarh Porfirije i sveštenstvo.
Običaji na Spasovdan
Osim kao stočarski i ratarski praznik, slavi se i kao Krsna slava, ali i zavjetina za čitavo selo.
Ne rade se danas teški poslovi, u znak poštovanja prema velikom prazniku koji, prema narodnom vjerovanju, može da spasi kuću od nevolje, a djecu od bolesti.
Prema običajima, danas se muškarci ne briju, žene se ne umivaju, a deca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi drijemalo preko godine.
Izvor: RTS
foto:net
