Međunarodni dan starih, 1. oktobar, Crna Gora dočekuje kao zemlja na pragu duboke starosti, čije stanovništvo je sve starije, dok je mladih sve manje. Prema poslednjim zvaničnim podacima, prosječna starost u Crnoj Gori je 37 godina, a od oko 620.000 stanovnika njih 120.000 su penzioneri.
Istraživanja koja se rade poslednjih godina pokazuju da su stariji ljudi često izloženi diskriminaciji po više osnova: siromaštvu, nasilju, finansijskom iskorišćavanju, zanemarivanju, neuvažavanju njihovih stavova i realnih potreba. Ono što je još crveni alarm jeste činjenica da su stari često i žrtve nasilja, ali se o tome ne govori zbog stigme.
– Broj starijih osoba u svjetskoj populaciji ubrzano se povećava. Očekuje se da se u EU i Crnoj Gori broj osoba starijih od 65 godina udvostruči sa 87,5 miliona u 2010. na 152,5 miliona u 2060. godini, što će dovesti i do udvostručavanja koeficijenta zavisnosti osoba starijih od 65 godina u odnosu na one starosti od 15 do 64 – pokazuju podaci Monstata.
Rezultati Monstata o Popisu stanovništva Crne Gore iz 2011. pokazali su nastavak trenda starenja crnogorskog stanovništva. U Crnoj Gori je 2011. bilo ukupno 620.029 stanovnika, od čega 50,6 odsto, ili 313.793, žena, a 49,4 odsto, ili 306.236, muškaraca. Prosječna starost stanovništva Crne Gore je 37 godina; žene u prosjeku imaju 38, a muškarci 36 godina.
I istraživanje Ministarstva rada i socijalnog staranja pokazuje da crnogorsko društvo stari.
– Povećan broj starijih osoba u Crnoj Gori uvećava potrebu da se odgovori na specifične izazove u poštovanju njihovih ljudskih prava. Stariji mogu biti posebno osjetljivi kada je u pitanju siromaštvo, lošije zdravstveno stanje, invaliditet i zanemarivanje, što svakako može rezultirati nekim oblikom nasilja koje se najčešće dešava u porodici. Danas je u Crnoj Gori sistem usluga socijalne zaštite usmjerenih ka starima malo razvijeniji i sadržajniji – zaključili su u tom ministarstvu.
Najčešća usluga je pomoć u kući, zatim dnevni boravak za starije, koje pomažu starijim građanima da što duže ostanu u svom primarnom okruženju (porodici) i omogućavaju odlaganje smještaja u domovima za stare.
Profesorica socijalne gerontologije Agima Ljaljević ukazala je ranije na faktore zbog kojih su starije osobe izložene diskriminaciji, a među njima posebno ukazuje na nasilje.
– Stari ljudi nijesu ranije toliko govorili o nasilju nad njima, naročito ako su vinovnici bili članovi njihove porodice. Osim nasilja, sada su počeli da govore i o zanemarivanju, zlostavljanju, vrlo često o ekonomskom nasilju i drugim oblicima nasilja. Ono što je činjenica jeste da savremeni način života mora da mijenja tradicionalnu porodicu, jer se više ne možemo toliko oslanjati jedni na druge, kao što se stari ne mogu uvijek oslanjati na svoju djecu koja puno rade i zauzeta su. No, ono što je činjenica jeste da nemamo dovoljno institucija koje bi se brinule o starima, a nedovoljno koristimo i volonterski potencijal koji imamo – ukazala je Ljaljević.
Istraživanje o položaju starijih osoba u Crnoj Gori i njihovo zadovoljstvo postojećim uslugama podrške, koje je realizovao Crveni krst Crne Gore, pokazuje da postoje velike razlike u uslovima života različitih kategorija starijih osoba u Crnoj Gori, te da stoga treba razvijati i različite servise podrške, u skladu sa njihovim potrebama. Socijalno ugroženije kategorije starijih osoba imaju veliku potrebu za finansijskom podrškom, pa je, pored većih izdvajanja nadležnih, u odgovor na njihove potrebe poželjno uključiti i privatni sektor.
Socijalno ugroženije starije osobe su i lošijeg zdravstvenog stanja, u velikom procentu žive same, pa sve to utiče na njihovu manju mogućnost za samostalno funkcionisanje. U tom smislu je za njih potrebno obezbijediti dodatne servise podrške u kući. Starije osobe nijesu dovoljno upoznate sa raspoloživim servisima podrške, pa je potrebno raditi na njihovoj promociji.
Starije osobe su u malom procentu uključene u postojeća udruženja ili organizacije, pa ih treba informisati o njihovom načinu rada i aktivnostima koje se sprovode, kako bi se i oni uključili, što bi doprinijelo kvalitetu njihovog društvenog života, kao i aktivnijem i zdravijem starenju.
Prava se krše na različite načine
Savez slijepih Crne Gore ukazao je u svojoj analizi da se prava starijih osoba krše na različite načine. Kako su utvrdili, starijim muškarcima i ženama često se osporava pristup uslugama i zaposlenju, ili im se ne ukazuje poštovanje zbog njihovih godina i drugih faktora kao što su rod ili činjenica da te osobe imaju određeni invaliditet.
– Stariji muškarci i žene su često zlostavljani, uključujući verbalni, seksualni, psihološki i finansijski vid nasilja. Mnoga starija lica nemaju odgovarajuću finansijsku podršku kao što su penzije i drugi oblici socijalne zaštite. Nedostatak sigurnog minimalnog prihoda može da odvede starije osobe i njihove porodice u siromaštvo. Starijim osobama, nažalost, mogu biti uskraćene odgovarajuće zdravstvene usluge i usluge socijalne njege. Preovladavajuća je predrasuda da su starije osobe manje sposobne za rad i da ne mogu da prate dinamiku radnog procesa kod odgovarajućeg poslodavca. Svako ima pravo da slobodnom voljom izabere zanimanje i da pokaže svoje znanje i vještine, a ta činjenica ide naruku starijim osobama koje iza sebe imaju iskustvo, kako profesionalno, tako i životno. Starije osobe nerijetko, zbog prevelikog povjerenja u svoje potomke i neočekivanih okolnosti u njihovim životima, budu izigrane nakon prepisivanja imovine za života i izložene torturi i nečovječnom postupanju, te zanemarivanju od strane svojih naslednika – navodi se u analizi.
foto:unplash-screenshot-ilustracija–Dan
