Dualni policijski sistem Crnoj Gori nije potreban, a razlog njegovog postojanja nema nikakve veze sa bezbjednosnom potrebom, ocijenio je u razgovoru za „Dan“, magistar politikologije i analitičar bezbjednosti Srećko Bukilić.
Prema njegovim riječima, razlozi postojanja dualnog policijskog sistema su primitivni i isključivo politički, odnosno da bi ministarstvo imalo što veći uticaj na Upravu policije.
– Taj aparat se godinama uvećava. Sve je više zaposlenih, a nadležnosti Uprave policije se ograničavaju. Dualni policijski sistem se pojavio kada je Uprava policije postala nezavisan organ u odnosu na MUP. Jedan dio nadležnosti koje su bile u okviru Uprave policije prešao je na neke jedinice MUP-a. Imam utisak da rukovodstvo u ministarstvu prosto nije moglo da prihvati da nemaju baš nikakvog uticaja na Upravu policije. Rukovodstvo MUP-a ima percepciju da, pošto je Uprava policije sada sastavni dio MUP-a, treba da imaju veću vlast i veće plate od službenika UP. Nikako da shvate da je policija sistem koji je u službi građana, a ne u njihovoj službi, i da su službenici ministarstva logistika policije. Jednostavno rečeno, oni su tu gdje jesu zbog policije, a ne policija zbog njih – istakao je Bukilić.
On objašnjava da je policija u Crnoj Gori organizovana u okviru Uprave policije. U okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, kako pojašnjava, nalaze se tri organizacione jedinice policije – Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije, Odjeljenje za antikorupciju i Direktorat za bezbjednosno-nadzorne poslove.
– Pripadnici navedenih organizacionih jedinica imaju status policijskih službenika, a nisu u okviru Uprave policije, što ih čini zasebnom policijskom cjelinom. Nevjerovatno, ali istinito. Odjeljenje za unutrašnju kontrolu bavi se kontrolom zakonitosti vršenja policijskih poslova. Sami naziv jedinice nije u skladu sa statusom. Logično bi bilo da se nalaze u okviru Uprave policije. Ovako više liče na spoljašnju kontrolu. Pomenuta jedinica ima respektabilan broj službenika, ali dosad nisu opravdali svoje postojanje. Njihov rad se obično ogledao u pokretanju disciplinskih postupaka protiv policijskih službenika prilikom prekoračenja ovlašćenja. Međutim, skorašnja akcija hapšenja policijskih službenika na graničnom prelazu Božaj zbog djela korupcije je svijetli primjer čemu služi i kako treba da postupa ta organizaciona jedinica. Ipak, s obzirom na nadležnosti i prirodu posla, logično je da ova organizaciona jedinica bude u okviru Urave policije – smatra sagovornik.
Kada je riječ o Odjeljenju za antikorupciju, prema njegovim riječima, njihov rad se sastoji u dosađivanju službenicima koji su obavezni da godišnje dostavljaju imovinske kartone o svojoj i imovini svoje porodice.
– Propisano je da svi službenici, pored toga što moraju predati imovinske kartone Agenciji za antikorupciju, isto moraju predati i Odjeljenju za antikorupciju, iako je to suštinski nepotrebno. Svako može ući na sajt Agencije za antikorupciju i ostvariti uvid u imovinsko stanje službenika i članova njegove porodice, pa tako i oni u tom odjeljenju, ukoliko imaju potrebu, i ne vidim razlog zašto bi se njima moralo to isto dostavljati. Čak im je i to malo, pa još traže da im se dostavi i potvrda od Agencije za antikorupciju da im je karton predat. Rekao bih da je to samo igra administracije da se opravda postojanje te jedinice. Inače, imam utisak da je ova organizaciona jedinica osnovana samo kao dio političkog marketinga u borbi protiv korupcije. Njeno postojanje u ovom obliku i načinu rada potpuno je suvišno. Nadležnosti Odjeljenja za antikorupciju potpuno se preklapaju sa nadležnostima Odjeljenja za unutrašnu kontrolu, pa čak i Agencije za antikorupciju. Rezultati njihovog rada su gotovo nevidljivi. Ako je borba protiv korupcije zaista cilj formiranja ove organizacione jedinice, onda ona organizaciono treba da bude u okviru Uprave policije i da integriše već postojeće kapacitete za taj dio posla koji inače sprovodi UP – naglašava Bukilić.
Objašnjava da se treća organizaciona jedinica, Direktorat za bezbjednosno-nadzorne poslove, bavi nadzorom nad efikasnošću, ekonomičnošću i zakonitošću vršenja poslova MUP-a, odnosno nadzorom nad učinkom rada policije, nadzorom nad bezbjednosnom zaštitom MUP-a, zaštitom tajnih podataka u MUP-u i policiji…
– U njenu nadležnost spadaju i predlaganje mjera za unapređenje efikasnosti i zakonitosti rada, predlaganje pokretanja disciplinskih i drugih postupaka; operativni i analitički policijski poslovi; prikupljanje podataka za ostvarivanje bezbjednosno-nadzornih poslova, bezbjednosna zaštita centara za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu; rješavanje po žalbama na akta policije i vršenje drugih ovlašćenja drugostepenog organa u upravnom postupku… Tu je i nadzor u oblasti zaštite lica i imovine i detektivske djelatnosti; nadzor nad sprovođenjem Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma; donošenje rješenja o označavanju lica po osnovu opravdanog uvjerenja da je lice terorista, da finansira terorizam, da je uključeno u aktivnosti ili pomaganje terorističke grupe ili vršenje terorističkog akta. Nadležnosti ove jedinice se preklapaju sa mnogim organizacionim jedinicama Uprave policije. Njeno postojanje izaziva konfuziju i komplikuje kvalitetan rad. Postojanje ove jedinice je nepotrebno. Ukidanje ove organizacione jedinice dovelo bi do kvalitetnijeg i jasnijeg rada u opisanim nadležnostima – smatra Bukilić.
Beneficirani radni staž i status policijskih službenika
Bukilić ukazuje na činjenicu da službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu, Odjeljenja za antikorupciju i Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove imaju čak i beneficirani radni staž.
– Policijski službenici ovih jedinica imaju status policijskih službenika i beneficirani radni staž, koji čak nemaju ni svi ovlašćeni policijski službenici Uprave policije, čak ni oni koji nose uniforme i primjenjuju sredstva prinude u svim bezbjednosnim situacijama. Prosto nevjerovatno, ali istinito. Ni poslije mnogih zahtjeva da se ta nepravda ispravi, odgovorni iz ministarstva nisu učinili ništa po tom pitanju, niti imaju namjeru – kazao je Bukilić.
Foto: DAN
