Pritisci kojima je tužilaštvo permanentno izloženo čini se da su kulminirali u poslednje vrijeme, i to do te mjere da se poruke pojedinih aktera sa političke i javne scene mogu shvatiti i kao direktne prijetnje.
Ni sudstvo nije pošteđeno neprimjerenog miješanja političara u njihove nadležnosti, ali su oštrice ipak u najvećoj mjeri okrenute ka Specijalnom državnom tužilaštvu i ka ličnosti koja personifikuje tu instituciju i njenu trenutnu snagu, a to je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.
Veliki broj političara iz aktuelne vlasti rado prisvaja rezultate SDT-a u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije iako tome ničim nisu doprinijeli. S druge strane, iz opozicionog DPS-a, nakon hapšenja bivšeg GST-a Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ne biraju riječi da napadnu Novovića, a najdalje je otišao bivši lider te partije i nekadašnji predsjednik države Milo Đukanović.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom Đukanovićevog intervjua „Anteni M“, u kojem je, između ostalog, upozorio da je crnogorsko društvo „društvo osvetnika“.
– To nije karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta, već se treba prisjetiti da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. Onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta. I jako griješi ako u onim lisicama nad kojima likuje na rukama drugih ljudi ne prepoznaje svoje lisice sjutra – poručio je Đukanović.
Tužilački savjet (TS) pozvao je ove sedmice sve javne aktere da se suzdrže od izjava koje mogu da se shvate kao prijetnja odmazdom tužiocima i rukovodiocima državnih tužilaštava, a predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti, kao i svim javnim funkcionerima, poručili su da svojim izjavama ne dovode javnost u zabludu da su uticali i da uopšte mogu da utiču na donošenje neke tužilačke odluke ili preduzimanje bilo koje radnje tužilaštva.
Zbog poslednjih dešavanja i neprimjerenih poruka, prema pouzdanim saznanjima „Dana“, bezbjednosne mjere u odnosu na Novovića podignute su na viši nivo.
Predsjednik UO Instituta Alternativa i član Tužilačkog savjeta Stevo Muk ocijenio je da su javni nastupi političara selektivni.
– Gotovo sve političke partije iskazuju puno povjerenje u rad tužilaštva koji se odnosi na njihove političke protivnike i otvorene sumnje u rad tog istog tužilaštva kada je riječ o njihovim članovima ili bliskim osobama. Kao što svjedočimo pokušajima diskreditacije, tako svjedočimo i bezobzirnoj trci političara iz vlasti u prisvajanju rezultata rada SDT-a. Tužilački savjet je i ranije u više navrata reagovao na takve izjave. Nadam se da će u društvu i na političkoj sceni sazrijevati svijest o potrebi da se napravi jasna razlika između argumentovane kritike rada tužilaštva, koja je neophodna u demokratskom društvu, i pokušaja diskreditacije. Umjesto pritiska na tužilaštvo i sud, političari bi morali mnogo više da urade da i tužilaštvo i sudovi imaju kapacitete da sprovode radnje i donose odluke u razumnim rokovima. Konačno, da svjedočimo efikasnim suđenjima i pravosnažnim presudama – kazao je Muk za „Dan“.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac istakao je da je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, koja je konačno nakon trideset godina počela da donosi neke rezultate, očigledno percipirana kao politički kapital koji pojedine političke partije žele da prigrabe za sebe i potpuno neosnovano sebi pripišu zasluge za rezultate kojima su malo ili nimalo doprinijeli.
Kome Đukanović prijeti, a kome bi da se sveti?
Izjavu bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića nakon hapšenja Lazovića i Katnića da se time otvara nova stranica osvete Stevo Muk smatra neodgovornom.
– U političkom i društvenom smislu veoma neodgovorna izjava, koja se može shvatiti kao poziv na osvetu ili kao prizivanje osvete. Meta ove izjave je Državno tužilaštvo, odnosno Specijalno državno tužilaštvo i tužioci koji postupaju u predmetima protiv lica za koja je Đukanović zainteresovan. Tužilački savjet je reagovao u odnosu na ovu i slične izjave u pokušaju da javno stane u zaštitu samostalnosti tužilaštva – kazao je Muk.
Prema njegovim riječima, nakon trideset godina DPS režima, sasvim je realno očekivanje građana Crne Gore da pravda konačno bude zadovoljena, ali taj proces nikako ne bi trebalo da bude u službi i pod uticajem bilo koje partije na vlasti.
– S druge strane, iako smo i ranije imali hapšenja javnih funkcionera koji su bili članovi DPS-a ili su bili percipirani kao njihovi poslušnici, do hapšenja Milivoja Katnića i Zorana Lazovića nismo imali izražen otvoreni pritisak na tužilaštvo od strane te partije. Ovakvo ponašanje predstavnika DPS-a u javnosti ne samo da ukazuje da od „reformisanog DPS-a“ nema ništa, već daje za pravo i onima koji sumnjaju da su veze sa organizovanim kriminalom bile duboko utkane u sve ono što je ta partija radila, a da su Katnić i Lazović bili među glavnim kopčama s tim strukturama. Kada se stvari stave u tu perspektivu, nije iznenađenje što glavna poruka DPS-a više nije da „prepustimo institucijama da rade svoj posao“, već ona koja direktno crta metu GST Vladimiru Novoviću, kojeg nazivaju „skaj tužiocem“ – rekao je Milovac za „Dan“.
Podizanje morala
Đukanovićeve prijeteće poruke za Dejana Milovca nijesu iznenađenje.
– Ako su teze da su Katnić i Lazović bili najlojalniji vojnici prethodnog režima, nije iznenađenje da je nakon njihovog hapšenja bilo potrebno da određene poruke u javnosti pošalje i sam Milo Đukanović, koji i nakon odlaska u takozvanu političku penziju nastavlja da biva svojevrsni stožer DPS-a, s očitim uticajem ne samo na političko tkivo te partije, već i na ono što se u javnosti često naziva kriminalnim. Nije prvi put da Đukanović izlazi u javnost da „podigne moral“ među svojim pristalicama, niti da ne bira riječi u tom naumu. Zbog toga mislim da njegov posljednji javni nastup treba na taj način shvatiti, prije nego kao zastrašivanje koje može proizvesti rezultat među nosiocima tužilačke funkcije, smatra Milovac.
Izmakla i poslednja poluga moći
Đukanović i njegova partija su već neko vrijeme bez tradicionalnih poluga moći zahvaljujući kojima su vladali prethodne tri decenije. S druge strane, ako je vjerovati onome što smo mogli da pročitamo u „skaj prepiskama“, a odnosi se na učešće kriminalnih struktura u izbornim procesima, to može biti posljednja poluga moći na koju Đukanović može da računa i zbog čega njegove poruke kakve smo imali prilike da čujemo mogu biti opasne, kazao je Milovac.
Abazovićeva „ruka pravde“
Direktor Istraživačkog centra MANS-a ukazuje na negativne primjere prisvajanja rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije od strane političara.
– Kako to izgleda u praksi mogli smo da vidimo tokom vladavine tehničkog mandatara Dritana Abazovića, kada je patentirana čuvena „ruka pravde“, kao dio pokušaja da se izgradi kult ličnosti u liku premijera koji praktično „sam i goloruk staje na crtu organizovanom kriminalu“. Tada smo imali prilike da čujemo najjeftinije političke pamflete o tome kako su pobijeđene građevinska, šumarska, stečajna i ostale „mafije“ iz tadašnje pi-ar kuhinje GP URA. Sve bi se to moglo podvesti pod nikad niži nivo javnog diskursa koji koriste političke partije, da ta vrsta narativa nije počela da se pretvara i u očekivanja od nikada do kraja reformisanog pravosuđa. Direktna posledica toga su nedovoljno pripremljeni krivični predmeti koji su okončani pravosnažnim oslobađajućim presudama, kao što je ona donijeta nedavno u slučaju zaplene više od jedne tone kokaina u Zeti. Sasvim je očigledno da je pravosuđe, pod pritiskom prije svega izvršne vlasti, bilo primorano da otvori postupak bez čvrstih dokaza i dobro pripremljene optužnice. I dok se tada slavio uspjeh zbog zaplene i dok su se grabili politički poeni, danas nemamo ni glasa od onih koji su tada činili izvršnu vlast. Ono što je još gore, malo je vjerovatno da ćemo imati i zeru odgovnosti kada su u pitanju oni koji su sastavljali i kontrolisali optužnicu. Nažalost, praksa da političke partije sebi pripisuju zasluge, prije svega tužilaštva, nije prestala ni nakon smjene Abazovića, samo su promijenjeni akteri, rekao je Milovac.
Foto: Lazar Ružić/DAN
