Tužilac Vukas Radonjić koji se od juna 2022. godine nalazi na radu u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kazao je da je poziv glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića da dođe u SDT doživio kao profesionalni izazov.
Radonjić ima intervju pred Tužilačkim savjetom (TS) za izbor specijalnog tužioca u SDT.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković pitao je Radonjića koliko ga opterećuje u svakodnevnom radu „vid pritiska u javnosti“.
Radonjić je rekao da što se tiče pritiska koji se plasira preko medija „ne utiče na odluke i rad u SDT-u“.
„Osjećamo ga, ali ne utiče na naše odluke“, kazao je Radonjić.
On je naveo da u pojedinim postupcima pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda „nemamo jednako profesionalne učesnike postupka“.
Naglasio je da i obaveze oko poslova portparola u SDT-u jednim dijelom utiče na rad u krivičnim predmetima, te da slobodno vrijeme koristi da odgovori i tom zadatku.
„Funkciju PR trudim se da obavljam na profesionalan način i u mjeri gdje neću ugroziti fazu postupka“, rekao je on.
Na pitanje člana TS-a Steva Muka dijeli li brigu TS oko toga što se na ovaj oglas prijavilo samo dvoje za dva mjesta.
„Veća mi je motivacija kad bi bilo više kandidata. Ali kad pogledate situaciju u zemlji, pa i za najvišu poziciju u pravosuđu – mjesto predsjednika Vrhovnog suda, imamo nekoliko kandidata, a po mom mišljenju trebalo bi da imamo makar 10. Vidim, mlađi pravnici su izgubili zainteresovanost za rad u pravosuđu, a ima više faktora za to. To je nešto što treba da analizira država kao sistemski način“, kazao je Radonjić.
Predstavnik Ministarstva pravde Aleksandar Bakrač pitao je kandidata da li je organizovani kriminal, kao bitan element, veza sa državnim organima.
Radonjić, kako je naveo, kao legalista pojasnio šta zakon predviđa o tome.
Radonjić je na pitanje Bakrača kazao da je za dvije godine u SDT-u imao dva predmeta u radu, a u kojem je postupao preko međunarodno-pravne pomoći, oko poslova sa of-šor kompanijama.
„Još su u radu, ali ne mogu govoriti o detaljima“, kratko je odgovorio Radonjić.
„Zašto nema svjedoka-saradnika u predmetima organizovanog kriminala“, pitao je Bakrač.
Tužilac Radonjić je kazao da „ne postoji volja sa druge strane“.
On je naveo da treba kroz sudsku praksu pooštriti kaznenu politiku u okviru sadašnjeg zakonskog raspona.
Perović Vojinović: Moj motiv za prijavu je traganje za profesionalnom i životnom istinom
Sutkinja Upravnog suda Ana Perović Vojinović, koja se prijavila na oglas Tužilačkog savjeta za dvije pozicije u SDT, kazala je da je njen motiv za prijavu je traganje za profesionalnom i životnom istinom.
„Krivično pravosuđe je kičma jedne države, a SDT je važna kost u svemu tome. Profesionalno bi mi bilo važno da se dokazujem u krivičnom pravu, a na taj način dajem i dobar primjer svojoj djeci“, navela je ona.
Sutkinja je kazala da je jedini pritisak koji priznaje je „borba sa zakonskim rokovima“, a na druge pritiske se ne obazire.
Ona je navela da nije za veting u pravosuđu, makar ne u ovom trenutku, te smatra da ne bila loša opcija da se sudije biraju u parlamentu kao nekada što je bio slučaj.
„Kako ocijeniti sudiju Vrhovnog suda i njegove stručnosti. A što se tiče Specijalnog odjeljenja pristalica sam da treba da postoji izdvojen Specijalni sud. Te da je to mnogo bolji odgovor nego što je to sada slučaj“, odgovorila je Perović Vojinović.
Muk je priupitao da pojasni ideju o povratku izbora sudija u parlamentu.
„Imala sam utisak da u nekim trenucima patimo od profesionalnog pristupa. Jer morate imati integritet, lične kvalitete, a ne samo da se vrednuje profesionalni rezultat“, dodala je ona.
Ona je navela da je davno postupala kao stručni saradnik u Osnovnom sudu u Podgorici u krivičnim predmetima.
Kad je birana za sudiju tražila je parnični referat, te da je sve do sada radila na tim predmetima.
Foto: Vijesti/Boris Pejović
