Peticiju za regulisanje pravnog statusa nevidljivih lica u Crnoj Gori predali su juče predstavnici nevladinog udruženja “Žene Bara velikog srca” i Banka hrane, nakon jučerašnjeg požara u toj primorskoj opštini u kojem su smrtno nastradale četiri osobe, među kojima dva djeteta.
To je “Vijestima” potrvdila direktorica NVU “Žene Bara” Ljiljana Vujović.
“Suočeni smo s nepravednim položajem mnogobrojne djece rođene na teritoriji Crne Gore, koja su nevidljiva našem sistemu zbog nedostatka priznavanja njihovog prava na državljanstvo. Ova situacija rezultira ozbiljnim nedostatkom pristupa osnovnim ljudskim pravima, uključujući pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i ostala prava svakog djeteta koja su im zagarantovana Konvencijom o pravima djeteta”, piše u tekstu peticije.
Peticijom se od Ministarstva unutrašnjih poslova zahtijeva stroga primjena člana 7 Zakona o državljanstvu Crne Gore koji se odnosi na dodjeljivanje državljanstva djeci rođenoj na teritoriji Crne Gore, čiji su roditelji nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva, kao i djeci koja ne mogu dokazati državljanstvo druge zemlje.
Drugi zahtjev je pojednostavljenje procedure radi regulisanja statusnog pitanja, odosno, privremenog boravke djece rođene na teritoriji Crne Gore u slučaju nedostatka putne isprave zemlje porijekla, piše u peticiji u koju su “Vijesti” imale uvid.
Vujović je kazala da je cilj peticije jednaka prava za svu djecu u Crnoj Gori.
“Ovo je baš veliko i kompleksno pitanje koje treba da se riješi. Peticija je primljena na obradu u E-peticije i obavijestili su nas da je rok za stavljanje peticije na sajt Vlade Crne Gore 20 dana. Nakon glasanja, ljudi će moći da potpišu peticiju online”, naglasaila je Vujović.
Sraman odnos države prema Romima
Izvršni direktor nevladine organizacije “Phiren amenca – koračajte sa nama” Elvis Beriša zahtijeva da Delegacija EU u Crnoj Gori pažljivo prati proces zatvaranja privremenih mjerila iz Akcionog plana za Poglavlje 23.
“Ukoliko Evropska komisija nakon ovakvog stanja u romskoj zajednici da zeleno svjetlo da se zatvore mjerila iz Poglavlja 23 i pređe na ostala, time će pokazati licemjerstvo i neprijateljaski odnos prema cjelokupnoj romskoj zajednici”, poručio je Beriša.
Pojasnio je da se jedno od mjerila odnosi na socijalno stanovanje za rješavanje stambenog pitanja za sve osobe koje to pitanje ne mogu riješiti na tržištu. To znači, prema njegovim riječima, da sve dok država ne učini da sva lica, koja nijesu u mogućnosti da riješe pitanje krova nad glavom i dobiju dostojanstveno stambeno rješenje, Crna Gora neće mrdnuti s mjesta po pitanju Poglavlja 23.
“Zato poručujem da se Vlada premijera Spajića suštinski bavi evropskim integracijama, jer nećemo moći da budemo dio evropske porodice sve dok imamo porodice i djecu koja žive na rubu svake životne egzistencije ispod svakog nivoa dostojanstva čovjeka”, kazao je Beriša “Vijestima”.
Konstatovao je da je sramotno da država pokazuje takav odnos prema romskoj zajednici. Kontinuirano im, kako je rekao, govore da treba da rade na emancipaciji njihove zajednice:
“Šta sada ja da kažem zajednici? Da država nema snage da četiri porodice zbrine adekvatno? Da se opština poziva na državu, a državi nije još prioritet? Neprihvatljivo i još jednom se uvjeravamo da su Romi najugroženija zajednica baš kako je i Evropska komisika to rekla u svom posljednjem izvještaju”, istakao je.
Podsjetio je da u Crnoj Gori ima najmanje deset neformalnih romskih naselja poput ovog u kojem se desila tragedija.
“Postalo je normalno da čitamo naslove u kojima živote gube romska djeca, mladi i stariji. Država zna da žive u izolovanim naseljima, bez adekvatnog pristupa vodi i struji, ali nijesmo prioritetni nikome. Važni smo im samo za vrijeme izbora”, rekao je Beriša.
Foto: Marija Pešić
