Reforme u pravosuđu uslov su da Crnoj Gori bude isplaćen novac iz programa – Plan rasta za Zapadni Balkan. Ovih dana, Evropska komisija razmatra reformske agende država koje su na spisku Brisela.
Dopisnik TVCG iz Brisela prenosi da će prva tranša novca biti isplaćena onog trenutka kad evropski zvaničnici odobre reformske agende svih zemalja koji su predali taj dokument u Briselu.
Riječ je o pet zemalja Zapadnog Balkana, budući da Bosna i Hercegovina još nije predala svoju reformsku agendu.
Prva tranša Crnoj Gori trebalo bi da bude u iznosu od oko 26 miliona eura od ukupno 383,4 miliona koliko će našoj zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine, odnosno u narednih nešto više od tri godine.
Reformska agenda Crne Gore, kako prenosi TVCG, obiman je dokument koji ima 150 strana i gdje su detaljno prikazani svi oni koraci koje će Crna Gora preduzeti kako bi napredovala u brojnim reformama sa druge strane i povukla novac iz Evropskog fonda za rast.
Naime, te reforme grupisane su u četiri poglavlja. Fundamentalna prava, biznis okruženje i razvoj privatnog sektora, digitalnu i zelenu tranziciju, kao i razvoj ljudskog kapitala.
Do kraja godine izbor predsjednika Vrhovnog suda
U “fundamentalnim reformama” se navodi da ćemo do kraja godine izabrati predsjednika Vrhovnog suda, a da će se već u prvoj polovini 2025. sprovesti izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe.
Do kraja naredne godine planirana je i sveobuhvatna revizija izbornog zakonodavstva u skladu sa preporukama ODIR-a dok se usvajanje izmjena Zakona o izboru predsjednika Crne Gore očekuje 2026. godine.
U dijelu koji se odnosi na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, planira se uvezivanje baze podataka Uprava prihoda i carina i drugih državnih organa sa kancelarijom Specijalnog državnog tužioca, ali i brojni rezultati koji se odnose na kvalitet istraga na korupcije na najvišem državnom nivou.
Takođe, jedan dio odnosi se na usklađivanje vizne politike sa viznom politikom EU kao i na pripremu koja bi trebalo da dovede do članstva Crne Gore u Šengen prostoru.
Ostale reforme odnose se na zelenu agendu, dekarbonizaciju, zelenu tranziciju kao i sektore poput školstva, zdravstva i drugih oblasti u kojima Crna Gora želi da postigne napredak i da se u tim oblastima približi onim vrijednostima, odnosno onim stavovima koje proklamuje Evropska unija.
Reformska agenda Crne Gore kao i ostalih zemalja biće tema i radnog ručka koji predsjednica Evropske komisije Ursula fon Der Lajen organizuje već u četvrtak sa šefovima država i vlada zemalja Zapadnog Balkana. Crnu Goru će na tom događaju predstavljati predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Foto: RTCG
