Stotine hiljada u Njemačkoj ponovo na protestima protiv krajnje desnice

Stotine hiljada ljudi ponovo su se pridružile skupovima u Njemačkoj protiv krajnje desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD), u kulminaciji jednonedeljnih protesta na kojima su demonstranti izašli u neobično velikom broju širom zemlje.

Samo između petka i nedelje, protesti su organizovani u oko 100 gradova, a organizatori procjenjuju da je više od 1,4 miliona ljudi izašlo na ulicu da pošalje „signal protiv AfD“.

Na demonstracije u Minhenu u nedelju je došlo toliko mnogo ljudi da su organizatori bili primorani da otkažu planirani marš i zamole ljude da se raziđu iz bezbjednosnih razloga.

Oko 100.000 okupilo se na protestu u Minhenu, prema procjenama policije, što je četiri puta više nego što je registrovano za taj događaj.

U Berlinu se oko 100.000 ljudi okupilo na protestu u centru grada u nedelju uveče, prenijela je regionalna televizija RBB pozivajući se na policijske podatke.

Talas protesta protiv stranke krajnje desnice izazvao je izvještaj istraživačkog medija Korektiv (Correctiv) od 10. januara, koji je otkrio da su članovi AfD-a na sastanku s ekstremistima razgovarali o protjerivanju imigranata i „neasimiliranih građana“.

Među učesnicima razgovora bio je i Martin Zelner (Sellner), lider austrijskog Identitarnog pokreta, koji podržava teoriju zavjere „velika zamjena“ koja tvrdi da postoji zavjera nebelih migranata da zamjene evropsko „domaće“ bijelo stanovništvo.

Vijest o skupu kod Podsdama izazvala je šok širom Njemačke u vrijeme kada AfD raste u anketama, nekoliko mjeseci uoči troje značajnih regionalna izbora na istoku Njemačke gdje je podrška toj stranci krajnje desnice najjača.

Antiimigraciona stranka potvrdila je prisustvo svojih članova na sastanku, ali je negirala da prihvata projekat „remigracije“ koji zastupa Zelner.

Demonstranti su se prvi put okupili prošlog vikenda u Berlinu i Potsdamu, posle čega su protesti intenzivirani.

U nedelju su demonstranti ispred njemačkog parlamenta u Berlinu nosili natpise na kojima je pisalo „nema mjesta za naciste“ i „nacisti napolje“.

U Drezdenu, glavnom gradu istočnog regiona Saksonija, gdje krajnje desni AfD vodi u anketama, vlasti su morale da promijene trasu protestnog marša.

Trasa je produžena kako bi se napravio prostor za „ogromni broj učesnika“, saopštila je policija na mreži X.

U Kelnu se, prema procjeni organizatora, u centru grada okupilo 70.000 ljudi, dok je u Bremenu policija saopštila da je 45.000 ljudi došlo na protest u centru.

Pored političara, pozive ljudima da zauzmu stav protiv krajnje desnice uputili su i crkveni lideri i treneri fudbalske Bundeslige.

Kancelar Olaf Šolc (Scholz), koji se učestvovao na demonstracijama prošlog vikenda, rekao je da svaki plan za protjerivanje imigranata ili građana podjednako predstavlja „napad na našu demokratiju, a zauzvrat i na sve nas“.

On je pozvao „sve da zauzmu stav za koheziju, za toleranciju, za našu demokratsku Njemačku“.

Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer otišla je toliko daleko da je rekla da je sastanak krajnje desnice podsjećao na „užasnu konferenciju u Vanzeju“. Sastanak je održan na nešto manje od 10 kilometara od mjesta gdje su nacističke vođe u Vanzeju 20. januara 1942. razgovarale o sprovođenju „konačnog rješenja jevrejskog pitanja“.

U subotu je najmanje 300.000 ljudi izašlo na ulice da izrazi svoje protivljenje AfD-u i da podrži demokratiju.

Slične demonstracije u petak u Hamburgu, drugom po veličini gradu u Njemačkoj, privukle su, kako je policija navela, masu od 50.000 ljudi i morale su da budu ranije prekinute iz bezbjednosnih razloga.

Iako su se u Njemačkoj proteklih godina održavali protesti protiv krajnje desnice, veličina i obim demonstracija ovog vikenda – ne samo u većim gradovima, već i u desetinama manjih mjesta širom zemlje – primjetni su i veliki odziv širom Njemačke pokazao je kako ovi protesti pokreću protivljenje AfD-u na novi način.

AfD je visoko u anketama javnog mnjenja: nedavna istraživanja stavljaju je na drugo mjesto na nacionalnom nivou sa oko 23 odsto, što je daleko iznad 10,3 odsto koliko je osvojila na poslednjim saveznim izborima 2021.

AfD je pokušao da se distancira od sastanka ekstremista, navodeći da nema organizacionih ili finansijskih veza s događajem, da nije odgovoran za ono o čemu se tamo razgovaralo i da su članovi koji su prisustvovali to učinili u ličnom svojstvu. Jedna od koliderki AfD-a, Alis Vajdel, prekinula je saradnju s njenim savjetnikom koji je učestvovao na sastanku.

Istaknuti njemački političari i izabrani zvaničnici izrazili su podršku protestima, pridruživši se liderima velikih partija širom spektra koji su se već oglasili.

„Budućnost naše demokratije ne zavisi od broja njenih protivnika, već od snage onih koji brane demokratiju“, rekao je njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer u video izjavi.

Oni koji su izašli na proteste, dodao je, „brane našu republiku i naš ustav od njenih neprijatelja“.

Foto: Ilustracija/elements.envato

NIKŠIĆ PROGNOZA