Nešto više od godinu dana pred predsjedničke izbore u Americi, glavni kandidati demokrata i republikanaca takmiče se u nepopularnosti, dok paradoksalno, imaju i najveću podršku potencijalnih birača.
Džozef Bajden ili Donald Tramp, izbor je koji bi oko 70 odsto Amerikanaca željelo, ukoliko je ikako moguće, da izbjegne.
Istovremeno, i jedan i drugi imaju veliku podršku među glasačima, koji će, počevši od januara, odrediti učesnike buduće trke za Bijelu kuću.
Istraživanja javnog mnjenja, koja iz nedjelje u nedjelju objavljuju američki mediji, pokazuju tijesnu trku između Džozefa Bajdena i Donalda Trampa, nešto više od godinu dana prije nego što će se kandidati republikanaca i demokrata i zaista suočiti u trci za mjesto u Ovalnoj sobi.
Tačno onoj čija je replika postavljena u zdanju predsjedničke biblioteke Ronalda Regana, gdje je u srijedu održana debata sedmoro političara, koji se nadaju da će se republikanci uzeti u pamet i odlučiti da na izbore pošalju novog kandidata – bilo koga osim Donalda Trampa.
Posljednje istraživanje javnog mnjenja u SAD, koje su zajednički napravili Mesindžer i Heris, pokazuje da Tramp ima malu prednost u odnosu na Bajdena – 45:41.
Takođe, Trampovu kandidaturu podržava 86 odsto ispitanih republikanaca, dok 80 demokrata podržava Bajdenovo nastojanje da se domogne drugog mandata Bijeloj kući.
„Da sam sjedio ispred televizora tokom debate, sigurno bih promijenio kanal“, rekao je jedan od učesnika, Ron Desantis, koji se nada da će 91 krivična prijava i četiri sudska procesa, navesti republikance i njihove birače da odustanu od Trampa i okrenu se drugim kandidatima.
Recimo, upravo njemu, iako za Trampom u dvije od tri države u kojima će republikanci prvo glasati za budućeg predsjedničkog kandidata ima ogroman zaostatak – u Mičigenu rezultat je trenutno 65:18, dok je u Ajovi Desantis nešto bliži – 51:21.
U Nju Hempširu nade polažu u nekadašnju ambasadorku pri UN, Niki Hejli koja u toj državi ima podršku 18 odsto republikanaca, naspram Trampovih 48 odsto.
Republikanska debata, održana ispod Reganovog predsjedničkog „boinga 747“, suštinski, nije doprla do pažnje birača, niti je ponudila bilo kakvu jasnu alternativu Trampovoj dominaciji.
Do te mjere je bila besmislena da su je analitičari nazvali „trkom za mjesto potpredsjednika“, što je teza koju je Tramp već dan kasnije uništio rekavši da na tom skupu nije vidio budućeg pomoćnika.
Iz gomile bezličnih izjava, iskočila je samo ona koju je dao guverner Nju Džersija Kris Kristi, nazvavši bivšeg američkog predsjednika čovjekom koji je u republikansku stranku i porodice unio duboke podjele.
Kristi, iako najglasniji kritičar Trampa, nema ni teoretske šanse da dobije podršku republikanaca u trci za Bijelu kuću.
I sam Bajden vidi Trampa kao glavnu prepreku za drugi mandat u Bijeloj kući, pa ga je nedugo po završetku republikanske debate nazvao čovjekom koji „izaziva nasilje traži bezgraničnu vlast i organizuje zavjere kako bi podrio Ustav SAD“.
„To je opasna stvar – predsjednik iznad zakona i neograničenje moći. Tramp misli da mu Ustav dozvoljava da radi šta hoće“, rekao je Bajden u Arizoni.
Bolton: Nadam se da Tramp neće biti kandidat republikanaca
„Ljudi misle, gledajući istraživanja javnog mnjenja, da će doći do revanša između Trampa i Bajdena, iako u isto vrijeme 70 odsto Amerikanaca to ne želi. Mislim da je to proizvod podjele i nezadovoljstva, ali mislim i da takav ishod nije neizbježan“, rekao je za Internet portal Radio-televizije Srbije nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost i ambasador pri UN Džon Bolton.
Bolton smatra da je i dalje moguće da neki od protivkandidata pretekne Trampa u trci za republikansku nominaciju, navodeći da će to, ipak, predstavljati ozbiljan izazov.
Džon Bolton je u vrijeme administracije Donalda Trampa bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost sve dok se sa predsjednikom nije ozbiljno sukobio o nizu spoljnopolitičkih tema, poput pregovora sa talibanima i povlačenja iz Avganistana, uslovljavanja vojne pomoći Ukrajini, reagovanjem na nuklearne prijetnje Irana i Sjeverne Koreje i konačno odnosima sa Rusijom.
„Mislim i da demokrate, sve više, shvataju koliko je Bajden nepopularan i da bi mogao da izgubi od Trampa. U njihovom bi interesu bilo da pronađu mlađeg i agilnijeg kandidata kao što su nominovali Džeka Kenedija, koji je govoreći o budućnosti i novim izazovima prevazišao politiku Dvajta Ajzenhauera“, rekao je Bolton.
Nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost smatra, međutim, da nema naznaka da će demokrate krenuti tim putem te da će se konačna bitka za Bijelu kuću voditi bez Trampa i Bajdena.
Tramp, 91 krivična prijava i četiri suđenja
Trampa bi, ipak, nominacije mogla koštati neka iz cunamija krivičnih prijava o kojima američko pravosuđe tek treba da se izjasni.
Suđenje po otužbama da je, zarad boljih uslova kreditiranja i osiguranja, naduvavao vrijednost nekretnina počinje već sljedeće sedmice.
Na teret mu se stavlja da je vrednost nekretnina prikazanu u godišnjim finansijskim izvještajima bankama i osiguravajućim kompanijama, neosnovano, povećao za 2,23 do 3,6 milijardi dolara.
Amerikanci Trampov opstanak na političkoj sceni opisuju kao zapaljujuću smjesu žestoke retorike dubokim nezadovoljstvom radom vlade i protesta zagovornika slobodnog držanja oružja, koji opasnost po to pravo vide u budućim potezima demokrata.
Istovremeno, demokrate ga vide kao „najveću opasnost po demokratiju“.
„Ukoliko bi ga porota zaista i osudila po nekoj od tih optužnica, mislim da bi to izazvalo zemljotres koji bi uništio njegovu kampanju. Većina Amerikanaca ne želi da na predsjedničkim izborima glasa za osuđenog kriminalca. Možda to neće uticati na njegove najvatrenije pristalice, ali veliki broj demokrata i neopredijeljenih birača će presudu shvatiti kao znak da ne može a bude kandidat“, smatra Bolton.
„Bez presedana u američkoj istoriji je da osoba koja je pod tolikom sjenkom sumnji bude uspješna u politici, što suštinski predstavlja dokaz da je Tramp u stvari greška u sistemu. Nema Tramovog pokreta, nema Trampove idologije i sve će to nestati kada Tramp napusti političku scenu. Podrška koju mu pružaju, nažalost, predstavlja dokaz plemenskog odnosa prema politici u kojoj su se oba tima, da upotrijebim boksersku terminologiju, povukla u svoje uglove“, smatra Bolton.
Zbog toga se i demokrate drže Bajdena, uprkos njegovim godinama i padu popularnosti, iako se sve pristalice ove partije ne slažu sa tim izborom.
Oko 15 odsto demokrata smatra da bi mlađi Robert Kenedi, sin nekadašnjeg državnog tužioca, senatora i brata Džona Ficdžeralda Kenedija, bio neuporedivo bolji izbor.
Analitičari koji su, pak, ozbiljno pustili mašti na volju misle da bi par Tramp – Kenedi „oduvao“ bilo kojeg rivala.
Takav razvoj situacije je teško moguć jer potiču iz rivalskih i u vrijeme izbora nepomirljivih stranaka.
Foto: Guliver
