Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da je Izrael „na pragu“ istorijskog iskoraka koji vodi do mirovnog sporazuma sa Saudijskom Arabijom, ne navodeći jasan put preko značajnih prepreka za njegovo postizanje.
Pokazao je kontrastne mape koje prikazuju izolaciju Izraela u vrijeme njegovog stvaranja 1948. i šest zemalja koje su normalizovale odnose sa njim, uključujući četiri koje su to učinile 2020. u takozvanom Abrahamovom sporazumu.
„Nema sumnje da je Abrahamov sporazum najavio početak novog doba mira. Ali, vjerujem da smo na pragu još dramatičnijeg prodora, istorijskog mira između Izraela i Saudijske Arabije. Mir između Izraela i Saudijske Arabije će zaista stvoriti novi Bliski istok“, rekao je Netanjahu.
Postoji nekoliko prepreka na putu takvog sporazuma, uključujući zahtjev Saudijaca za napretkom u stvaranju palestinske države – u šta će biti teško ubijediti Netanjahuovu vladu, najreligiozniju i najnacionalističkiju u istoriji Izraela, navodi AP.
Saudijci takođe traže odbrambeni pakt sa Sjedinjenim Državama i žele pomoć u izgradnji sopstvenog civilnog nuklearnog programa, što je podstaklo strah od regionalne trke u naoružanju sa Iranom.
Prestolonasljednik Saudijske Arabije Mohamed bin Salman rekao je ove nedjelje u intervjuu za Foks njuz da se dvije strane približavaju sporazumu, ne iznoseći mnogo detalja o pregovorima predvođenim SAD. On je odbio da precizira šta tačno Saudijci traže za Palestince.
Netanjahu je rekao da bi Palestinci „mogli imati velike koristi od šireg mira“. On smatra da bi Palestinci trebalo da budu deo procesa, „bez prava veta na njega“.
Mirovni pregovori između Izraela i Palestinaca su propali prije više od jedne decenije, a nasilje je jačalo u posljednjih godinu i po dana, pri čemu je Izrael vršio česte vojne upade na okupiranoj Zapadnoj obali, a Palestinci napadali Izraelce. Netanijahuova vlada odobrila je hiljade novih naselja na Zapadnoj obali, koju je Izrael zauzeo u ratu 1967. i koje Palestinci žele za glavni dio svoje buduće države.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas, koji se obratio Generalnoj skupštini u četvrtak, nije direktno pomenuo napore za postizanje sporazuma o normalizaciji između Izraela i Saudijske Arabije. Ali, on je ponovio ključnu ulogu izraelsko-palestinskog sukoba, koji se samo pogoršao otkako je potpisan Abrahamov sporazum.
„Griješe oni koji misle da mir može prevladati na Bliskom istoku, a da palestinski narod ne uživa svoja puna i legitimna nacionalna prava“, rekao je Abas.
Čini se da je Netanjahu često uživao u korišćenju podijuma Generalne skupštine za napad na neprijatelje Izraela, navodi AP.
Poznato je da je podigao sliku bombe iz crtanog filma 2012. kako bi ilustrovao napredovanje Irana u obogaćivanju uranijuma. On je 2020. godine tvrdio da Hezbolah skladišti eksploziv u blizini aerodroma u Bejrutu, što je navelo iransku militantnu grupu da organizuje hitnu posjetu novinara, koji su vidjeli tešku mašineriju, ali ne i oružje.
Ove godine, u njegovoj mapi se nije spominjala Zapadna obala, Gaza ili istočni Jerusalim, teritorije koje je Izrael zauzeo u ratu 1967. i koje Palestinci žele za svoju buduću državu. Činilo se da karta prikazuje Izrael koji obuhvata sve tri pomenute teritorije.
Sala je bila uglavnom prazna tokom njegovog ovogodišnjeg obraćanja, iako je postojala grupa Netanjahuovih pristalica koja je nekoliko puta pljeskala tokom njegovog govora. Demonstranti i pristalice izraelskog premijera demonstrirali su preko puta sjedišta UN.
Netanjahu je pomenuo bombu iz crtanog filma kada je podigao mape, izvlačeći crveni marker i crtajući liniju koja pokazuje planirani trgovinski koridor koji se proteže od Indije preko Bliskog istoka do Evrope. Ambiciozni projekat, predstavljen na ovomjesečnom samitu Grupe 20, povezao bi Saudijsku Arabiju sa Izraelom.
Takođe je ponovio svoju dugogodišnju kritiku Irana, koga Izrael smatra svojom najvećom prijetnjom. Netanjahu je pomenuo iransko gušenje demonstracija, isporuku jurišnih dronova Rusiji za upotrebu u Ukrajini i njegove vojne aktivnosti širom Bliskog istoka.
On je pozvao na pojačane sankcije Teheranu zbog nuklearnog programa, koji je stalno napredovao otkako su se Sjedinjene Države povukle iz sporazuma sa Iranom i svjetskim silama, kome se Izrael odlučno protivio. Iran tvrdi da su njegove nuklearne aktivnosti namenjene u mirnodopske svrhe, ali se vjeruje da je imao tajni program nuklearnog oružja do 2003. godine.
U dvosmislenoj frazi, Netanjahu je rekao da „iznad svega, Iran mora da se suoči sa kredibilnom nuklearnom prijetnjom“.
Izrael, za koji se vjeruje da ima nuklearno oružje, ali to nikada nije javno priznao, više puta je istakao da su sve opcije na stolu u cilju sprječavanja da Iran dođe u posjed nuklearnog oružja.
Foto: EPA-EFE/JUSTIN LANE
