Izbori za Evropski parlament 2024: Kako bi glasanje moglo da oboji budućnost EU?

U 20 zemalja širom Evrope, birači glasaju za poslanike EU parlamenta, ali mala izlaznost karakteriše i ove izbore.

Svega nekoliko bilborda, poneka televizijska reklama i blijeda onlajn kampanja.

Glasači u Hrvatskoj biraju 12 predstavnika zemlje u Evropskom parlamentu u atmosferi koja ne nalikuje uobičajenim predizbornim trzavicama u nekadašnjoj jugoslovenskoj republici.

U takozvanoj superizbornoj godini, gdje su hrvatski birači najprije već odlučili o poslanicima u državnom parlamentu, a krajem godine ih čeka glasanje na predsjedničkim izborima, evropsko glasanje protiče u priličnoj sjenci.

Zbog toga i prvi podaci o niskoj izlaznosti nisu veliko iznenađenje: do 11.30 sati, glasalo je 7,69 odsto birača, što je manje i od već skromnih 10 odsto prije pet godina, pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva u Hrvatskoj.

Mihaela Stanić kaže da se na početku ništa neće promeniti, ali da stvari mogu da se mijenjaju i iz Evropskog parlamenta.

„Mi smo generacija koja je u školi mnogo učila o Evropskoj uniji, imali smo priliku i da putujemo, pa zato mislim da ljudi ipak ponešto znaju“, kaže 24-godišnjakinja za BBC.

Osim u Hrvatskoj, posljednjeg dana izbora koji su počeli 6. juna glasa se u još 19 članica EU, među kojima su i one najveće.

Broj poslanika za koje se glasa porašće na 720 sa 705 u budućem sazivu ove institucije.

Hrvatska

Tradicionalnu borbu za 12 mandata vodiće dvije najveće hrvatske stranke, vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska partija (SDP).

Ulasku u evropske klupe nadaju se zeleno-lijeva stranka Možemo, konzervativci stranke Most i desničarski Domovinski pokret.

Uspjehu se ne nadaju samo tradicionalne stranke, već je na biračkom listiću i tim jedne poznate hrvatske influenserke, koja predvodi listu mladih zainteresovanih za evropska izborna pitanja.

„Ko ne pregleda ponudu, može da pomisli da nam se političari i ne obraćaju, ali mogu se pronaći zaista dobri stavovi“, kaže Mihaela Stanić iz Osijeka za BBC.

Birači glasaju za jednu od čak 25 lista na kojima je 300 kandidata tako što jedan glas taju listi, a drugi mogu dodijeliti pojedincu za koga žele da se nađe među poslanicima.

Evropska slika

Pol Kirbi, BBC novinar

Mladi sa 16 i 17 godina prvi put će moći da glasaju u Njemačkoj i Belgiji, čime se uvećava broj glasova evropskih mladih.

Mladi Austrijanci i Maltežani već neko vrijeme mogu da glasaju sa 16 godina, dok Grci to mogu da učine sa 17.

Samo u Njemačkoj procjenjuje se da je oko 1,4 miliona novih glasača od 16 ili 17 godina, tako da bi oni mogli da naprave značajnu razliku.

Desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) tvrdi da je uspjela da privuče mlade, prije svega muškarce, kroz kampanje na društvenim mrežama poput TikToka.

Belgijanci glasaju i na saveznim i regionalnim izborima, uz evropske.

Glasanje u Belgiji je obavezno, a 16-godišnja princeza Eleonora glasala je na evropskim izborima zajedno sa princezom Elizabetom i dva brata.

Ipak, malo je entuzijazma među mladim Belgijancima na glasanju u gradu Alstu.

Flams Belang slavila je ranije u tom mjestu, iako nijedna stranka nije željela da sarađuje sa njima.

Simona, mlada glasačica, kaže da se mladim ljudima posebno svidjela njihova migrantska politika „jer vole njihove stavove prema ljudima koji dolaze iz inostranstva“.

Mnogi sa kojima je BBC razgovarao u ovom gradu još nijesu odlučili za koga će glasati na evropskom ili nacionalnom nivou.

Holandski antiislamski populista Gert Vilders posjetio je Alst da bi podržao Flams Belang.

Holandski glasači dužnost su obavili u četvrtak, a izlazne ankete pokazuju da njegova stranka zaostaje za zeleno-lijevim savezom.

Rezultati neće biti poznati do nedjelje uveče.

Najveća nedjeljna trka je u Njemačkoj, gdje se bira 96 od 720 članova parlamenta.

Konzervativci Ursule fon der Lajen iz koalicije CDU-CSU imaju najveće šanse za pobjedu, a najveća je bitka za drugo mjesto, za koje se bore socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca i njegovi koalicioni partneri Zeleni, kao i opoziciona AfD.

Francuskoj, Nacionalno okupljanje Marin le Pen nada se da će uvećati svoj udio u 81 mjestu ove zemlje, a ankete pokazuju ubjedljivo vođstvo ispred stranke predsjednika Emanuela Makrona i socijalista koje oživljava Rafael Gluksman.

Veliki adut Nacionalnog okupljanja bio je 28-godišnji lider Žordan Bardela, koji je predvodio kampanju za EU izbore.

Vlast je toliko ozbiljno shvatila Bardelu da je na televizijski duel sa njim izašao i premijer Gabrijel Atal, napadajući bliske veze Nacionalnog okupljanja sa Rusijom.

Makronovu stranku na izborima predvodi Valeri Aje, malo poznata političarka u poređenju sa Bardelom.

U međuvremenu, u Mađarskoj, stranka Fides Viktora Orbana susrijeće se sa jednim od najvećih izazova u liku Petera Mađara i njegove nove stranke desnog centra Tisa.

Foto: RTCG

NIKŠIĆ PROGNOZA