Masovni protesti protiv vlade odvijaju se u Teheranu i drugim iranskim gradovima, a snimci sa terena prikazuju najveće demonstracije protiv klerikalnog režima u posljednjih nekoliko godina. Nemiri, koji traju već 12. dan zaredom, izazvani su bijesom zbog kolapsa nacionalne valute i proširili su se na više od 100 gradova širom zemlje, prenosi Index.
A clearer-angle view of protesters setting fire to this government–military building in Tehran, accompanied by chants of “Long live the Shah.” pic.twitter.com/qzZHAYRnEM
— Amirhossein Miresmaeili (@AmirMiresmaeili) January 9, 2026
Protesti su dodatno podstaknuti pozivom Reze Pahlavija, koji živi u Vašingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. godine. On je pozvao Irance da „izađu na ulice i, kao ujedinjeni front, uzvikuju svoje zahtjeve“.
Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica. Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna grupa NetBlocks izvijestila o „nacionalnom prekidu interneta“ kako bi se omela komunikacija demonstranata. Situaciju u Iranu pažljivo prati i međunarodna zajednica.
Iranski šef pravosuđa: Kazne za demonstrante biće odlučne, maksimalne i nepopustljive
Iranski šef pravosuđa Gholamhossein Mohseni Ejei poručio je da će kazne za učesnike protesta biti “odlučne, maksimalne i bez ikakve pravne popustljivosti”.
Naglasio je da vlasti ne namjeravaju pokazati toleranciju prema “odgovornima za nemire”.
Iran odsječen od svijeta
Iran je danas uglavnom odsječen od svijeta nakon što su vlasti uklonile pristup internetu kako bi obuzdale sve veće proteste; otkazani su letovi i otežana je telefonska komunikacija s inostranstvom, a vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, upozorio je demonstrante da neće tolerisati „strane plaćenike“.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei optužio je demonstrante da djeluju u ime američkog predsjednika Donalda Trampa, kazao da napadaju javnu imovinu i upozorio da Teheran neće tolerisati ljude koji djeluju kao „plaćenici stranaca“.
Protesti, koji su izbili zbog rastuće inflacije u Islamskoj Republici prošlog mjeseca, prerasli su u najveće demonstracije u posljednje tri godine. Nemiri su zabilježeni u svakoj pokrajini, a organizacije za ljudska prava evidentirale su desetine smrtnih slučajeva u sukobima.
Tramp: Neću se sastati s Pahlavijem
Rascjepkane opozicione frakcije u inostranstvu pozvale su na dodatne proteste, pri čemu je Reza Pahlavi, prognani sin svrgnutog šaha, Irancima u objavi na društvenim mrežama poručio: „Oči svijeta su uprte u vas. Izađite na ulice.“
Tramp, koji je ljetos bombardovao Iran, a prošle sedmice upozorio Teheran da bi mogao pomoći demonstrantima, danas je kazao da se neće sastati s Pahlavijem i da „nije siguran da bi bilo primjereno“ da mu pruži podršku.
Državna televizija je tokom noći emitovala snimke za koje je navela da prikazuju zapaljene autobuse, automobile i motocikle, kao i požare u stanicama metroa i bankama. Optužila je Narodnu mudžahedinsku organizaciju (MKO), opozicionu frakciju koja se izdvojila nakon Islamske revolucije 1979. godine, da je odgovorna za nerede.
Vlast se suočava s teškom ekonomskom situacijom
Novinar državne televizije, ispred požara u ulici Šarijati u kaspijskoj luci Rašt, kazao je da „ovo izgleda kao ratna zona, sve prodavnice su uništene“.
Iran je ranije gušio znatno veće nemire, ali se sada suočava s težom ekonomskom situacijom i rastućim međunarodnim pritiskom u vidu globalnih sankcija zbog svog nuklearnog programa, koje su ponovo uvedene od septembra. Francuski diplomatski izvor danas je rekao da bi Iran trebalo da pokaže maksimalnu uzdržanost prema demonstrantima.
Protesti zasad nijesu dostigli razmjere masovnih demonstracija širom zemlje krajem 2022. godine, izazvanih smrću Mahse Amini, koja je preminula u pritvoru nakon kršenja strogih pravila oblačenja za žene, ali predstavljaju najveći unutrašnji izazov za vlasti od tada.
Ajatolah poručio Trampu da upravlja sopstvenom zemljom
Vlasti pokušavaju da zadrže dvojak pristup nemirima, ističući da su protesti zbog ekonomskog stanja legitimni i da će na njih odgovoriti dijalogom, dok istovremeno na pojedine demonstracije odgovaraju suzavcem tokom nasilnih uličnih sukoba.
„Sinoć je u Teheranu grupa vandala i izgrednika došla i uništila zgradu koja je pripadala državi, samom narodu, samo da bi zadovoljili srce predsjednika Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Hamenei, pozvavši Trampa da „upravlja sopstvenom zemljom“.
Iako su se prvobitni protesti fokusirali na ekonomska pitanja, nakon što se vrijednost nacionalne valute rijala prošle godine prepolovila u odnosu na dolar, a inflacija u decembru dostigla 40 odsto, kasnije su počeli da uključuju i slogane direktno usmjerene protiv vlasti.
Raste broj mrtvih
U znak podrške demonstrantima zatvorene su brojne pijace, a protesti se nastavljaju.
U nasilju koje prati nemire do sada su život izgubile najmanje 42 osobe, dok je više od 2270 ljudi privedeno, objavila je novinska agencija Human Rights Activists sa sjedištem u SAD-u.
Vlasti u mnogim dijelovima zemlje prekinule internetske i mobilne veze
Tpkom masovnih protesta vlasti su u Iranu uvele ozbiljna ograničenja komunikacija.
Prema podacima organizacija koje prate mrežni promet, u mnogim dijelovima zemlje prekinute su ili znatno otežane internetske i mobilne veze, uključujući mobilni internet i telefonske usluge.
Cilj mjera, navodi se, jeste spriječiti širenje informacija i koordinaciju prosvjednika, dok vlasti zasad nisu izdale zvanično objašnjenje o razmjerima i trajanju prekida.
Ovo su najveći protesti od onih izazvanih smrću mlade Kurdkinje u zatvoru
U korijenu protesta, koji su počeli 28. decembra demonstracijama trgovaca u Teheranu, nalazi se duboka ekonomska kriza. Iranska valuta rijal pala je na rekordno nizak nivo u odnosu na dolar, a inflacija je skočila na 40 odsto. Privreda je pritisnuta američkim sankcijama, ali i lošim upravljanjem i korupcijom.
Očaj koji je izveo ljude na ulice najbolje opisuju poruke poslate BBC-ju.
„Živimo u limbu“, rekla je jedna žena iz Teherana.
„Osjećam se kao da visim u vazduhu, bez krila za odlazak niti nade da ovdje ostvarim svoje ciljeve. Život ovdje je postao nepodnošljiv“, kazala je.
Aktuelni talas protesta najrašireniji je od ustanka 2022. godine, izazvanog smrću Mahse Amini, mlade Kurdkinje koja je preminula u pritvoru moralne policije. U gušenju tih protesta ubijeno je više od 550 ljudi, a 20.000 je pritvoreno.
Ipak, najveći protesti od Islamske revolucije dogodili su se 2009. godine, kada su milioni Iranaca izašli na ulice nakon spornih predsjedničkih izbora, što je rezultiralo smrću desetina pristalica opozicije i hiljadama uhapšenih.
Demonstranti pale zgrade vlade
Na video-snimcima koji se dijele na platformi X vide se požari i dim u blizini objekata koje korisnici identifikuju kao zgrade vlade ili lokalne uprave u pojedinim gradovima.
foto: screenshot X
