Na svjetskim su tržištima cijene nafte blago porasle i prošle sedmice, druge zaredom, jer se očekuje smanjenje kamata u SAD-u i jer bi zbog geopolitičkih tenzija mogla biti smanjena ponuda iz Rusije i Venezuele.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 0,9 odsto, na 63,75 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,6 odsto, na 60,08 USD, prenosi Hrportfolio.
Rast cijena drugi dan zaredom podržava uvjerenje trgovaca da će zbog slabosti privrede američka centralna banka ove sedmice dodatno smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, kao što je to učinila u septembru i oktobru.
A to bi trebalo podstaći rast privreda, kao i potražnje za naftom.
Osim toga, cijene nafte podržane su geopolitičkim napetostima jer SAD gomila vojne brodove u blizini Venezuele. Predsjednik Donald Trump poručio je nedavno da bi mogao zatvoriti venecuelanski zračni prostor u sklopu borbe protiv krijumčarenja droge.
Gubitak venecuelanskih barela u slučaju američke vojne intervencije značajno bi uticao na cijene jer bi tržište moralo pronaći zamjenu, upozoravaju analitičari firme Rystad Energy, koji ističu da Venecuela trenutno proizvodi oko 1,1 milion barela dnevno.
U petak je podršku cijenama pružila vijest da bi grupa G7 i Evropska unija mogle cjenovni limit za rusku naftu zamijeniti zabranom prevoza.
Naime, limit je prevoznicima i osiguravaocima zabranjivao servisiranje ruske nafte skuplje od 60 USD po barelu, a kako Rusija prevozi više od trećine nafte zapadnim tankerima, koristeći usluge zapadnih brodara, zabrana bi presjekla tu trgovinu.
Uz to, nema napretka u razgovorima između SAD-a i Rusije o miru u Ukrajini.
To što nema napretka u tim razgovorima podržava cijene nafte, no s druge strane, povećana proizvodnja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih partnera onemogućuje značajniji rast cijena.
„Zbog te dvije suprotne sile, na tržištima nafte je prilično mirno“, kazao je analitičar u firmi PVM, Tamas Varga.
foto: elements.envato
