Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; ovo pravo uključuje slobodu mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i prenošenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice, podsjetio je visoki predstavnik Evropske komisije Žozep Borelj, povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija.
„Utvrđena u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima prije 75 godina, zaštita slobode izražavanja i dalje je ključni prioritet za djelovanje Evropske unije u oblasti ljudskih prava. Ove godine se pridružujemo UNESCO-u u isticanju da je sloboda izražavanja danas više nego ikada ključna za sva druga ljudska prava i da odlučujuće doprinosi „Oblikovanju budućnosti prava“, poručio je Borelj.
Dok je, kako navodi, očuvanje slobodnih, nezavisnih i pluralističkih medija od ključnog značaja za otporne i zdrave demokratije, sloboda štampe je danas dovedena u pitanje u većini djelova svijeta.
„Novinari, medijski radnici i svi oni koji javnosti iznose kvalitetne nezavisne informacije, rasvjetljavaju teška kršenja ljudskih prava i zločine i pozivaju na odgovornost one koji su na vlasti, sve se više suočavaju s diskreditacijom, prijetnjama i napadima, uključujući i kroz dezinformacije“, naveo je Borelj i dodao:
„Novinari u napadnutoj Ukrajini, novinari u Bjelorusiji i Avganistanu, nezavisni mediji na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi, lokalni novinari u Srednjoj Americi, dobitnici Nobelove nagrade na Filipinima i Rusiji i mnogi drugi medijski radnici širom svijeta, uključujući i Evropu, nastavljaju da plaćaju visoku cijenu za obavljanje svoje profesije.“
Novinarke su, poručuje on, posebno osjetljive na prijetnje i sve češće napade, bilo fizičke ili onlajn.
„Izložene su stigmatizaciji, seksističkom govoru mržnje, trolovanju, seksualnom i rodno zasnovanom nasilju, pa čak i ubistvu. 73% novinarki je tokom svog rada iskusilo prijetnje, zlostavljanje i uznemiravanje na internetu. Nikada nismo vidjeli toliko novinarki u pritvoru kao danas. Kao nepokolebljivi branilac prava na slobodu izražavanja, EU osuđuje sve oblike prijetnji i nasilja nad novinarima i podržava ugrožene medijske radnike kroz lokalne misije i namjenske programe, kao što je platforma Safejournalists na Zapadnom Balkanu, projekat Podrška nezavisnim medijima i osnovnim slobodama u Kambodži i program Otpornost medija u Avganistanu“, dodao je u saopštenju.
Kaže da EU paralelno djeluje i unutar Unije: suprotstavlja se strateškim tužbama protiv učešća javnosti, reguliše digitalne usluge i tržišta i predlaže Zakon EU o slobodi medija.
„Istovremeno gradimo ključne kapacitete za suzbijanje manipulacije informacijama i uplitanja stranih aktera, te pomažemo građanima u Evropi da ojačaju svoju otpornost na dezinformacije, manipulacije i propagandu, kroz inicijative kao što su platforma EUvsDisinfo i Evropska opservatorija za digitalne medije. Odbrana i promovisanje slobode štampe je univerzalna misija koja ne poznaje granice. EU će ostati posvećena angažmanu s vladama, medijima i civilnim društvom, kako na međunarodnim forumima, tako i na lokalnom nivou, kako bi preuzela inicijativu i jačala slobodu štampe širom svijeta“, zaključeno je u saopštenju Borelja.
Izvor: Dnevno
Foto: EPA-EFE/Johanna Geron
