Olimpizam nije samo skup pravila ili ceremonija koje prate sportska takmičenja, već filozofija života koja spaja sport sa kulturom i obrazovanjem, težnja za postizanjem sklada između tijela, volje i uma, kazao je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) Dušan Simonović.
On je, na međunarodnoj konferenciji Olimpizam u Crnoj Gori, istakao da važnost olimpizma nadilazi sportska borilišta, navodeći da se kroz olimpijske vrijednosti uči o poštovanju, prijateljstvu, toleranciji i jednakosti.
„To su vrijednosti koje moramo prenositi na mlade generacije, jer one predstavljaju osnovu za izgradnju zdravog i pravednog društva. Promovišući principe univerzalne jednakosti, poštovanja i solidarnosti, olimpizam podstiče mir, prijateljstvo i međusobno razumijevanje među narodima. Ovi ideali čine temelj našeg rada“, rekao je Simonović.
On je naglasio da mu je drago što konferenciju organizuju u saradnji sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, navodeći da to odražava zajedničku posvećenost unaprjeđenju vrijednosti i principa olimpijskog pokreta u našoj zemlji.
Simonović je podsjetio da je COK 2007. godine zvanično postao član međunarodne olimpijske porodice i da je to omogućilo da se crnogorski sportisti prvi put samostalno pojave na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine.
„Taj nastup je istorijski trenutak za crnogorski sport i važan korak za našu naciju, od kojeg uspješno i posvećeno gradimo temelje za buduće generacije sportista i osnažujemo olimpijske vrijednosti u Crnoj Gori“, rekao je Simonović.
Prema njegovim riječima, od tada pa do danas, COK razvijao se u organizaciju koja ne samo da podržava sportiste u postizanju vrhunskih rezultata, već i kontinuirano radi na promociji osnovnih vrijednosti olimpizma u Crnoj Gori.
Simonović je naglasio da misija COK-a nije samo organizacija učešća na Olimpijskim igrama, već i kontinuirani rad na stvaranju održivog i efikasnog sistema za razvoj crnogorskog sporta.
„Naša misija je i promocija olimpijskih vrijednosti i zdravih stilova života, promocija Crne Gore u svijetu i pozicioniranje COK-a kao krovne sportske organizacije u Crnoj Gori. Naša vizija je jasna – želimo da sport u Crnoj Gori postane snaga koja mijenja društvo na bolje, da promoviše vrijednosti izvrsnosti, upornosti i sportskog duha, te da doprinese stvaranju jedne zdravije i uspješnije nacije“, rekao je Simonović.
On je kazao da su aktivnosti COK-a usmjerene ka tome da sport ne bude samo privilegija, već dostupno sredstvo za razvoj svakog djeteta, mladog sportiste ili entuzijaste u Crnoj Gori.
„Uvjereni smo da sport može imati ključnu ulogu u oblikovanju društva – da doprinosi poboljšanju zdravlja, da smanjuje društvene razlike i da podstiče inkluziju, posebno među mladima“, rekao je Simonović.
Govoreći o saradnji sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, on je naglasio da žele da razvijaju naučno istraživanje u sportu i sportsku edukaciju.
„To će dodatno doprinijeti razvoju olimpizma u Crnoj Gori. Olimpijski pokret nije samo pitanje sportskog uspjeha; to je pokret koji obuhvata sve aspekte društva, uključujući i kulturu, obrazovanje i zdravstvo“, rekao je Simonović.
Akademik Veselin Vukotić je, govoreći na temu Filozofija sporta i olimpizma, obraćanje počeo pitanjem otkud veza filozofije i Olimpijskih igara, odnosno otkud veza uma i tijela?
“Da, neobično je, ali je još neobičnija praksa u našoj školskom sistemu, koji se sve rigoroznije pridržava principa odvojiti um od tijela učenika i studenta, kao da je tijelo teret umu”, rekao je Vukotić.
On je naglasio da bi poruka sa tog skupa školskom sistemu trebala da bude da je tijelo najveći um, odnosno kako je filozof Niče govorio, tijelo je vrhovni um.
“Uz to, vještačka inteligencija će ubrzo otvoriti problem slobodnog vremena ljudima kako da ga koristimo. Da li je sport jedan od tih varianti ili vještina?”, istakao je Vukotić.
On je kazao da je želja oprganizatora skupa da koristeći olimpijsku ideju ukaže na jedan od ključnih problema u društvu, na ključnu prepreku razvoju i mentalnom, i ekonomskom, i kulturom.
„A to je zaposljavljanje sporta i posljedično zaposljavljanje fizičke kulture u školskom istemu“, rekao je Vukotić.
Prema njegovim riječima, Olimpijske igre su puka suprotnost mišljenju da interesi vlada svijetom.
“Olimpijske igre su u svojoj suštini promoteri da ideje vladuju svijetom, ideje, a ne interes. Kad bi svijet bio uređen na idejama olimpizma, tada bi mnogi problemi, sukob i konflikti, ratovi na jednom nestali. Ali neko je rekao, bez sukoba i ratova ovaj svijet bi bio dosadan”, rekao je Vukotić.
On je naglasio da na pitanje zašto najuzvišeniji odgovor daje filozofija.
„Filozofija kao način shvatanja stvarnosti, kao način razmišljanja, je prognana iz svijeta koji oblikuje i kojim vlada nauka i njen produkt tehnologije. Kako vidjeti nevidljivo, kako vidjeti ideju, kako vidjeti smisla života, kako vidjeti čovjeka. Bez filozofije mi smo slijepi kod očiju. Filozofija nije znanje, filozofija je ljubav prema mudrosti“, rekao je Vukotić.
On je ponovio da olimpizam nije vrsta institucionalnog sistema i da se prije svega on odnosi na odnos pojedinca prema moralu i na toj osnovi moralni prilaz cijelog čovječanstva.
„Olimpijske igre su simbolizovale jedinstvo i zajedništvo svih Grka. One su udarali temelje etičkih principa vaspitanja starogrčkih mladića”, rekao je Vukotić.
Profesor na nikšićkom Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje Dragan Krivokapić, kazao je da su antičke olimpijske igre dale moralni okvir, pristup koji se može primjenjivati i u savremenom sportu.
Govoreći o razvoju sporta u Crnoj Gori krajem 19. vijeka, on je naglasio da se u pisanim dokumentima iz tog perioda malo govorilo o tome.
„Borbeni mentalitet Crnogoraca dugo je razvijan kroz borbu sa raznim osvajačima i tražio je jake i okretne ljude. Rvanje, bacanje kamene s ramena, skakanje u dalj, gađanje iz oružja, bili su omiljene aktivnosti mladih Crnogoraca u slobodno vrijeme”, rekao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, odluke donijete na Berlinskom kongresu omogućile su razgraničenje sa susjednim državama i stvaranje uslova da evropske države otvore svoja diplomatska predstavništa u Cetinju, prijestonici Kraljevine Crne Gore.
On je naglasio da se diplomatske aktivnosti sa evropskim državama u tom periodu intenziviraju što je dovelo do promocije, uvođenja i razvoja novih do tada manje poznatih sportova u knjaževini Crnoj Gori, odnosno kraljevini od 1910. godine.
„Strane diplomate doprinijeli su upoznavanju i prihvatanju modernih sportova koje su i sami praktikovali donoseći sa sobom sportsku opremu i rekviziti koji su prvo zainteresovali članove knjažave, porodice i dvorske svite. Oni su se brzo uključili u nove sportove, ovladali novim tehnikama i pravilima”, rekao je Krivokapić.
On je istakao da su ti sportovi brzo privukli pažnju i drugih gradova, građana Cetinje što je rezultovalo osnivanju više novih sportskih klubova.
“Otvaranjem većeg broja poslanstava i dolaskom evropskih diplomata, sporstke aktivnosti su dobile ustave za intenzivni razvoj što je dovelo do izgradnje teniskih terena, klizališta i golf terena”, rekao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, crnogorska prijestonica doživjela je intenzivan kulturni razvoj zahvaljujući uspješno diplomatskoj saradnji sa evropskim državama i da je to dovelo do osnivanja različitih sportskih društava i klubova.
„Posebno je značajno da je 1906. godine u Cetinju osnovan prvi golf klub na prostoru današnjeg zapadnog Balkana, a pokrovitelj te organizacije bila je knjeginja Milica Juta, supruga prestolonasljednika Danilo, najstarijeg sina knjaza Nikole“, rekao je Krivokapić.
On je, pozivajući se na istoričara Martinovića, kazao da je razvoj tenisa išao u korak sa zapadnim dijelovima Balkana ili zanemarljivo malo kasnije.
„Istoričar sporta Rastko Radulović u svom radu navodi da je na Cetinju početkom 20. vijeka postajalo desetak teniskih terena i da je pri italijanskom poslanstvu osnovan prvi teniski klub u Crnoj Gori 1906. godine“, rekao je Krivokapić.
On je istakao da je na Cetinju 1891. godine osnovano društvo za gimnastiku, tociljanje i borenje, pri čemu je tociljanje bio lokalni naziv za klizanje, a borenje se zapravo odnosilo samo na mačevanje.
„Prva futbalska lopta na Cetinju donijeta je 1904. godine i da je donio Mihajlo Mišov Vuković iz Pariza, sin Vojvode Gavra Vukovića, poznatog crnogorskog diplomate čime je doprinio razvoju futbala na ovim prostorima. Ubrzo je i formiran prvi futbalski klub Crnogorac. Husein Tuzović navodi da je prvu futbalsku loptu u Podgorincu odomio 1909. godine gospodina Aleksin Miller, predstavnik jedne trgovinske firme“, stoji u izlaganju Krivokapića.
Organizatori dvodnevne konferencije bili su COK i Canu, uz učešće dva Univeruteta – Crna Gora i Donja Gorica.
Foto: COK
