Vlasti u Srbiji ne dijele stav SAD da direktora BIA-e Aleksandra Vulina treba sankcionisati, ali uprkos tome zadržali smo dobre odnose, kaže ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil u intervjuu za Glas Amerike.
Osim o sankcijama Vulinu, američki diplomata govorio je i o sankcijama Rusiji, kritikama parlamentaraca u vezi sa aktuelnom politikom Zapada prema Srbiji, situaciji na Kosovu i zbog čega je tvitovao snimak koji su mnogi vidjeli kao kontroverzan – u kojem se pojavljuje i vlasnik televizije Pink.
Glas Amerike: Predsjednik Srbije, gospodin Vučić, se sastao sa ukrajinskim predsjednikom, gospodinom Zelenskim, i rekao je da su imali „dobar i otvoren razgovor“. Sinoć smo, pak, čuli vijest koju su prenijeli srpski mediji pozivajući se na jedan ruski medij, da je Vučić insistirao da se u zajedničkoj deklaraciji lidera zemalja Zapadnog Balkana sa samita u Atini ne nađe poziv za uvođenje sankcija Rusiji. Da li to vidite kao Vučićev akt balansiranja?
Hil: Moraćete da pitate gospodina Vučića, ali naša pozicija je veoma jasna: svi treba da se priključe sankcijama Rusiji, posebno zemlje koje teže da se pridruže EU. Mislimo da je to ispravna stvar. Mnoge male zemlje su uvele sankcije iako im to nanosi štetu, ali su to ipak uradile jer je to u višem interesu i u interesu veće grupe kakva je EU. Voljeli bismo da Srbija uradi isto i da to bude dio njenog puta ka evro-atlantskom sistemu. Kada je riječ o sastanku sa Zelenskim, ja sam bio ekstremno zadovoljan kada sam vidio da su srpski i ukrajinski predsjednik sjeli da razgovaraju.
Srbija i Ukrajina imaju dugu istoriju, uvijek su se dobro slagale, imale dobre odnose, i zato mislim da je važno što su se sreli, razmijenili mišljenja i razgovarali o tome šta budućnost donosi. Jer, biće promjena, ovaj rat neće trajati zauvijek i vidjećemo kako će se stvari razvijati. Ali, vjerujem da su protekli mjeseci bili važni za narod u Srbiji da vidi kakva je zaista Rusija, i da Srbija treba da se pomjeri zapadno, ka evro-atlantskim sistemima.
Glas Amerike: Govoreći o pristupu Srbije Zapadu i Rusiji – SAD su nedavno uvele sankcije direktoru Bezbjednosno-informativne agencije Aleksandru Vulinu, čovjeku koji ima bliske veze sa Rusijom. Jeste li razočarani što on i dalje sjedi na mjestu direktora srpske tajne policije, kao da se ništa nije desilo?
Hil: Ne volim što na početku ovog razgovora moram da govorim o stvarima oko kojih se ne slažemo sa srpskim vlastima, ali da, imamo problem sa njim, sa njegovim opredjeljenjem, i naš je stav da ga treba sankcionisati. I vidim da taj stav ne dijele vlasti u Srbiji, ali naš je stav veoma jasan… Razočaranje znači da nisu ispunjena vaša očekivanja. Ja bih rekao da sam realista i radim svoj posao, a moj posao je da promovišem bliske veze SAD i Srbije, kao i da dvije zemlje budu na istoj strani.
Glas Amerike: Gospodin Vučić često govori da su sankcije uvedene samo zbog bliskih veza Vulina sa Rusijom i zato što Srbija nije uvela sankcije Moskvi. I da su ostali navodi – o trgovini drogom, oružjem i korupciji, sekundarni ili neosnovani. Šta kažete na to?
Hil: Želim da kažem da smo mi uveli sankcije gospodinu Vulinu samo zbog gospodina Vulina, a mislim da smo generalno održali dobre odnose. Sankcije nisu protiv institucije, već pojedinca. Ovo je proces koji se dešava u Vašingtonu, ne u ambasadi, ali prema onome što ja razumijem to je bio fer proces, gdje su uzete u obzir različite aktivnosti i odluka je donijeta… Uvjeravam vas da ljudi koji o tome odlučuju u Vašingtonu rade to sa punom pažnjom, razmatraju dokaze i na osnovu toga donose odluke.
Glas Amerike: Nekoliko desetina parlamentaraca iz SAD i evropskih zemalja apelovalo je u pismu na Zapad da promijeni politiku prema Srbiji, tvrdeći da je aktuelna ne funkcioniše i da je zapadni pristup Vučiću „mek“ u kontekstu Kosova. Smatrate li vašu politiku uspješnom ako uzmete u obzir da je situacija na Kosovu eskalirala nekoliko puta u proteklih godinu dana, da Srbija nije bliža EU, da se ne primjenjuju ni Ohridski sporazum ni evropski predlog o Kosovu? Gdje je tu uspjeh?
Hil: Prvo, ne kreirate politiku zbog uspjeha, nego zato što je ispravna. Kada formulišemo politiku, vagamo naše interese i ideju da li je to prava stvar koju naša vlada može da uradi. Naravno da bismo voljeli da se Briselski dijalog odvija mnogo brže, podržavamo gospodina (Miroslava) Lajčaka jer mislimo da je to pravi pristup. I voljeli bismo da vidimo dogovor zasnovan na formiranju Zajednice srpskih opština, kako bi Srbi na sjeveru Kosova znali koja su pravila igre i kako će izgledati njihovi životi, to nam je veoma važno. Mi priznajemo Kosovo i voljeli bismo da se pridruži međunarodnim organizacijama jer mislimo da je to najbolje za Kosovo, ali i za stabilnost regiona. To je naša politika, i mislim da je ispravna bez obzira na to da li je uspješna ili ne. Igra nije završena.
Glas Amerike: Šta kažete na konstatacije da Vučić destabilizuje region? Ministar odbrane Srbije je nedavno rekao da bi Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori moglo da se „obije o glavu“ priznanje Kosova, što su neki u Crnoj Gori protumačili kao prijetnju. Smatrate li to pokušajem destabilizacije regiona?
Hil: Ne vidim to kao pokušaj destabilizacije regiona i svakako ne mislim da je gospodin Vučević htio da ga tako razumiju. Svakako bih volio da vidim bolje odnose među balkanskim zemljama i mislim da je Otvoreni Balkan dobar korak u tom pravcu, kao i Berlinski proces…Volio bih da vidim više podrške od strane drugih zemalja u regionu, ali i od strane Zapada gdje svi razumiju da ove zemlje moraju da sarađuju i da će tako biti bolji partneri ili članovi EU.
Glas Amerike: Devedesetih je Zapad imao oštriji pristup prema Srbiji. Upoznali ste i Slobodana Miloševića, sada radite sa Vučićem, možete li da ih uporedite, da kažete sa kim je lakše sarađivati?
Hil: Ne mogu da ih uporedim, oni su veoma veoma različiti, i vrijeme je drugačije. I ne mogu da govorim o sličnostima i razlikama aktuelnog predsjednika sa nekim poput Miloševića, ostaviću to vama i istoričarima.
Glas Amerike: Situacija na Kosovu djeluje mirnije nego što je bila proteklih mjeseci. Da li ste našli zajednički jezik sa gospodinom Kurtijem, premijerom Kosova, da radite na rješavanju problema zajedno? Pitam Vas zbog toga što ste nam u intervjuu u junu rekli da niste sigurni da je gospodin Kurti američki partner. Da li ste se pomjerili sa te tačke?
Hil: Ono što mogu da vam kažem je da blisko sarađujemo sa Srbijom na rješavanju problema, mislimo da to ima smisla za Srbiju i srpsko-američke odnose, i ostaviću drugima da odgovore na ovo pitanje. Moje mišljenje je dobro poznato.
Glas Amerike: Da li smatrate da je situacija na Kosovu mirnija ili mislite drugačije?
Hil: Rekao bih da je avgust i da su mnogi ljudi na odmorima, treba da vidimo kako će sve da izgleda u septembru. Vjerujem da je ovo pitanje koje zahtijeva hitno rješavanje i da je potreban napredak. Makar sada znamo šta su „sastojci“ za mirnu budućnost – formiranje ZSO, pristup Kosova međunarodnim organizacijama, znamo šta treba da radimo, samo treba da sastavimo te djeliće. To je kao veliki pazl koji stavite na sto i onda slažete djelove.
Glas Amerike: Očekujete li neku krizu u septembru?
Hil: Ne mogu da predvidim krizu, ali ono što mogu da vidim je novi pokušaj da se problemi riješe. Svi su imali šansu da razmisle tokom ljeta i nadam da ćemo moći da napredujemo. Srbija je najveća zemlja na Balkanu, ima ambicije da se približi Zapadu, ima ambiciozne ekonomske planove, sledi Expo 27, da sam ja na mjestu Srbije želio bih da riješim problem sa Kosovom, da pokažem da i dalje podržavam srpsku zajednicu na Kosovu, ali, konačno, da gledam koji su širi, strateški potezi koje treba povući da bi se približili Zapadu.
Glas Amerike: Nedavno ste tvitovali video koji su neki vidjeli kao kontroverzan jer se u njemu pojavljuje gospodin Željko Mitrović, vlasnik TV Pink. Pink je viđen kao generator nasilja zbog rijalitija koji su nasilni, često možete vidjeti prljavu kampanju protiv opozicije, riječ je o provladinoj televiziji. Uz razumijevanje da je američki cilj da približi Srbiju Zapadu, da li mislite da to treba da se radi uz pomoć ljudi koji predstavljaju sve ono što Amerika ne zagovara?
Hil: Mislim da vaše pitanje pretpostavlja da američki ambasador ovdje ima mnoge alate u rukama i misli „evo, bilo bi lakše kada bismo regrutovali TV Pink u naš proces“. Ali, to uopšte ne funkcioniše tako. Televizija Pink je donijela odluku, ne zbog mene, nego zato što misle da je budućnost ove zemlje na Zapadu. Na njima je da odluče kako će se predstaviti gledaocima. Ako ste strani diplomata ovdje, procjenjujete kako stoje stvari. I moram da vam kažem – jedna od stvari koju ne procjenjujete mnogo, a opet bi mnogi u Srbiji potegli to pitanje – je iskrenost.
Ono što ja gledam je šta oni zapravo rade, šta govore, kako im izgledaju vijesti, da li traže nasilje i da li su pro-ruski orijentisani – kada već govorimo o nasilju. I ono što vidite je televizija koja iznosi argumente u korist Srbije na Zapadu. Nedavno su poslali ekipu u Ukrajinu, ne samo da posjeti Kijev, već vidite srpske novinare u rovovima sa ukrajinskim vojnicima, kako izvještavaju o najgorem ratu u proteklim decenijama. Ja nisam ovdje da sudim, nisam tu da govorim o tome šta su radili u prošlosti, samo gledam šta rade sada. A sada iznose argumente za koje mislim da ih treba češće iznositi u Srbiji – da je Srbija zemlja u srcu Evrope i da treba da bude dio evro-atlantskih struktura.
Glas Amerike: Da li mislite da će ova vaša izjava stvoriti utisak da branite TV Pink?
Hil: Ne mislim da branim bilo koga. Branim ideju da Srbija treba da gleda naprijed i nadam se da će i drugi to tako vidjeti. Ne branim nikoga, samo iznosim činjenice. Da li želite da ljudi gledaju naprijed, ili da nastave da gledaju unazad? Ja bih volio da ljudi gledaju naprijed.
Foto: EPA – EFE
