Građani treba da sami proizvode električnu energiju uz pomoć obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarnih panela, i da ne zavise od energetskih kompanija. Proizvodnjom struje za svoje potrebe neće morati da plaćaju velike svote novca za drva za ogrijev i pelet, čije su cijene znatno skočile u poslednje dvije godine, a viškove struje će moći da prodaju. To je jedna od glavnih poruka sa studijskog putovanja novinara iz Crne Gore koji su posjetili Zagreb i Križevce, u organizaciji Delegacije EU u Crnoj Gori, a u okviru kampanje „Energetski paket“, i uvjerili se na koji način građanin može da postane proizvođač električne energije i investitor u obnovljive izvore energije u svom gradu.
Križevci, grad blizu Zagreba, zacrtao je cilj da do 2030. godine bude energetski nezavisan. Zato su, osim subvencija za solarne panele na krovovima domaćinstava, pokrenuli projekat „Križevački sunčani krovovi“, u okviru kojeg su postavljene dvije solarne elektrane na Gradskoj knjižari i Tehnološkom parku. Te elektrane su u potpunosti finansirali stanovnici Križevaca, a nastale su kao saradnja Zelene energetske zadruge (ZEZ) i grada Križevca i rezultirale osnivanjem Križevačke laboratorija inovacija za klimu (KLIK), lokalne građanske inicijative koja danas vodi Energetsko-klimatsku kancelariju Grada Križevca, prvu u Hrvatskoj.
Direktorica KLIK-a Sanela Mikulčić Šantić rekla je da je poenta bila da imaju što više malih ulagača, pa su išli sa minimalnim ulogom od 132 eura, a maksimalni ulog bio je 1.320 eura. Prva elektrana je izgrađena za 42 hiljade eura, koliko je 40 ulagača sakupilo tokom desetodnevne kampanje.
– Odmah su nam se javili veliki investitori koji su rekli da će finansirati cijelu elektranu, ali to nije bila poenta. Ove dvije zgrade su u vlasništvu grada i korisnici su križevački preduzetnički centar i Gradska knjižara, koji su, opet, u vlasništvu grada. To funkcioniše na principu mikrozajma: ako ste uložili hiljadu eura, na to dobijate 4,5 odsto kamatu kroz 10 godina – pojasnila je Mikulčić Šantić.
Jedan od građana Križevaca koji je „uzeo energiju u svoje ruke“ jeste i Bojan Mergon, koji je prije tri godine odlučio da na krovu kuće i pomoćnog objekta napravi elektranu snage četiri kilovata sa po šest solarnih panela. Za to je imao pomoć grada u iznosu od polovine investicije, dok je 7.000 eura sam investirao.
– Ulaganje u solarnu elektranu za domaćinstvo je u ovom trenutku dobra investicija, samo ako imate početni kapital. Ako nemaš para, moraš posuđivati od banke, a uslovi kreditiranja su veoma loši, i to onda nije ista situacija. Nakon postavljanja elektrane sa 5.000 kuna godišnje smo otišli na 500 kuna godišnje po pitanju troškova struje. Investicija se isplati za 10 godina, a uz subvencije i prije. Meni će trebati oko pet godina, a ako struja poskupi, i prije. Domaćinstvo stvara troškove, a ideja je da se oni smanje. Ono što ušparate potrošite na nešto drugo, ali ideja je da ne budete zavisni od onih koji ponajviše deru, a to je Hrvatska elektroprivreda (HEP) – rekao je Mergon.
Istakao je da bi bilo dobro da imaju skladištenje energije, ali to se tek razvija. Nakon što su postali proizvođači, kako naglašava, promijenili su navike u potrošnji struje.
– Ranije se tokom niže tarife trošilo četiri puta više struje nego u višoj, a sada se većina stvari radi tokom dana, kada ima najviše energije– kazao je Mergon.
Ipak, smatra da se ne isplati biti proizvođač u smislu prodaje viškova struje.
– Naime, otkupna cijena koju vam HEP u ovom trenutku daje puno je lošija od onoga kako bi trebalo da bude – istakao je Mergon.
U Hrvatskoj je kilovat-sat električne energije za domaćinstva sedam centi, dok je kod nas 8,3 centa bez PDV-a. To je ujedno i jedan od glavnih razloga zašto se građani ne odlučuju za investiciju u solarne panele. Ali, oni koji se griju na drva ili pelet trebalo bi da razmisle o toj investiciji. U Crnoj Gori se takođe daju subvencije za solarne panele preko projekata Solari 500 i Solari 3000, u iznosu od 20 odsto. Do sada su, prema poslednjim podacima, solarni paneli ugrađeni na 2.665 objekata fizičkih i 301 objektu pravnih lica, ukupne snage 28.486 kilovat-sati.
Prema podacima hrvatskog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, udio ukupne energije iz obnovljivih izvora u 2021. godini iznosio je 31,3 odsto, a u EU 21,8 odsto. Cilj je da do 2030. godine Hrvatska ima udio od 42,5 odsto energije iz OIE u bruto potrošnji. Udio električne energije iz solarnih elektrana u 2022. godini iznosio je 1,06 odsto, dok je u Sloveniji taj udio 3,32 odsto, u Mađarskoj 12,58, a u Austriji 4,22 odsto.
Još se šlepamo na račun HE koje su gradili naši djedovi
Direktor Regionalne agencije za energiju i klimu (REGEA) Julije Domac istakao je da Hrvatska kuburi sa ogromnim manjkom električne energije, koju mora da uvozi.
– Vučemo se i šlepamo na račun hidroelektrana koje su gradili naši djedovi i po udjelu obnovljivih izvora u proizvodnji nalazimo se među prvih deset u Evropi, ali to ipak nije dobro kad vidim koliko smo malo napredovali u posljednjih 20 godina – rekao je Domac.
On smatra da su najviše podbacili u korišćenju energije Sunca.
– Nama najviše energije nedostaje između deset ujutro i 18 sati po podne, što je idealno za zemlju poput Hrvatske za solarne elektrane – istakao je Domac.
Kazao je da je cilj da na sve javne zgrade stave panele, ali se često za regulisanje mnogih stvari čekaju zakoni, podzakonski akti…
– Državna administracija je opterećena politikom. Ako zapošljavate podobne, a ne sposobne, onda trpi posao, a posao uvijek završavaju sposobni, a ne podobni – naglasio je Domac.
Politička volja najbitnija
Iz uprave Grada Zagreba, na čijem je čelu gradonačelnik Tomislav Tomašević, ističu da je za sve najvažnija politička volja, pa i za energetsku tranziciju. Tomašević je lider zeleno-lijeve koalicije „Možemo“, koja je 2021. osvojila vlast u Zagrebu, nakon 20 godina vladavine Milana Bandića i Stranke rada i solidarnosti.
Načelnica gradske kancelarije za privredu, ekološku održivost i strateško planiranje Ana Pavičić Kaselj kazala je da je za zelenu energetsku tranziciju najvažnija politička volja.
– Ako ima političke volje, onda nećete uložiti u fontanu, nego ćete uložiti u obnovu, nećete sebi graditi spomenik, nego ćete uložiti u društvo, stanovništvo, obrazovanj – istakla je Pavičić Kaselj.
Ona je dodala da je nakon promjene vlasti u Zagrebu akcenat stavljen na zelenu politiku i ubrzanu energetsku tranziciju tog grada.
– Zagreb je dosta veliki, imamo preko hiljadu ustanova i javnih objekata, koji su potencijal da se pokrene talas investicija. Idemo sa obnovom 50–100 zgrada javnog sektora koji će ići u obnovu do 2027. godine. To su zgrade stare više od 100 godina i neki novi zemljotres ne bi izdržale. Ako govorimo da je Grad Zagreb sa 800.000 stanovnika obnovio 88 zgrada, je li to puno ili malo? A istovremeno znamo da je neki grad sa 100.000 stanovnika obnovio mnogo veći broj. Građevine su stare, u prosjeku su starije od 50 godina, i većini zgrada je istekla upotrebna vrijednost – objasnila je Pavičić Kaselj.
Ulažu svoja sredstva i pitaju se šta će sa energijom
Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge (ZEZ) pojašnjava da je građanska energija kada građani direktno ulažu svoja finansijska sredstva u proizvodne kapacitete, ali na način da imaju pravo da kažu šta će raditi sa tom energijom.
– Ne kao ono kad neko kupi jednu dionicu nekog preduzeća i kao nešto se pita, a u stvari sve odluke donosi onaj koji ima najviše kapitala, jer je njemu interes da izvozi u drugu državu i zaradi četiri puta više – rekao je Čačić.
Istakao je da je razvojem tehnologije građanima omogućeno da proizvodnju energije preuzmu u svoje ruke.
– Solarna energija je najjednostavniji način proizvodnje energije. Problem je kad nema sunca, je tada nema ni energije. Baterije (akumulatori), odnosno sistemi za čuvanje energije, još su preskupi u odnosu na naše subvencionirane cijene energije. U Crnoj Gori, kao i u Hrvatskoj, drastično je subvencionirana cijena energije. Građanima se zbog toga ne isplati graditi solarnu elektranu ili kupiti bateriju jer je cijena enerije toliko niska. To se sada polako mijenja i ono što mi ovdje zagovaramo jeste da ćemo sami u budućnosti morati da budemo aktivni učesnici u proizvodnji energije – kazao je Čačić.
Foto: Draško Milačić Dan
