„Nikada se do sada nije desilo da imamo samo jednog brucoša na katedri. Jako mi je žao što će neka predavanja morati da sluša sam, ali nema drugog izbora, ne smijemo da dozvolimo da se ugasi Opšta fizika, jer bi u tom slučaju buduće generacije ostale bez nastavnika, a govorimo o jednoj od bazičnih nauka, koja ne smije da nestane iz škola.
To moramo da spriječimo i da shvatimo konačno da je situacija sa nastavničkim smjerovima na fakultetima alarmantna“, u razgovoru za Nova.rs naglašava profesor Ivan Belča, dekan Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
U ovoj visokoj školi, još 2015. počeo je pad upisa na nastavničke smjerove, ali ove godine je nisko interesovanje oborilo sve rekorde, piše Nova.rs.
„Nismo iznenađeni slabim odzivom, jer ovo je već osma godina kako traje trend pada. Ipak, samo jedan brucoš na smjeru je tuga. Na nastavničkim smjerovima na svim fakultetima je loše interesovanje, ali na fizici je traumatično. Prošle godine desilo se da je na Univerzitetu u Novom Sadu samo jedan brucoš upisao odsjek za fiziku, a to se, evo, sada dogodilo i nama. Ovaj student imaće sve predmete, ništa neće biti izbačeno, a slušaće zajedničke predmete sa kolegama sa drugih smjerova.
Ipak, pojedine, one koji su samo na Opštoj fizici, nažalost, moraće da sluša sam. Ako se narednih godina niko ne bude prijavljivao imaćemo ozbiljan problem, a svi znamo šta je razlog tome. Mladi ljudi u Srbiji ne žele da budu nastavnici, da rade u školi, jer je profesija degradirana i sistemski uništavana godinama. Društvo prema nastavnicima nema nikakvog poštovanja, a primanja su im ispod svakog ljudskog dostojanstva“, objašnjava prof. Belča.
Sljedeći, ključni potez je – na državi.
„Dok vlast i oni čija je uloga promjena sistema ne shvate da je obrazovanje osnova društva, neće nam biti bolje i nemamo čemu da se nadamo. Zdravlje jeste najvažnije, ali ko će da obrazuje i priprema buduće ljekare, ako nemamo nastavnike, ako djeca u osnovnoj školi nemaju časove, a da ne govorim o kasnijem školovanju. Nastavničke smjerove mora da podrži država, tako što će ih podići na viši nivo. Ljudima koji žele da rade u školama u manjim mjestima u zemlji, i u selima, država mora da obezbijedi stambeni prostor, uslove za rad i veće plate.
Mora se vratiti dostojanstvo učiteljima i nastavnicima. Nekada su to bile profesije za ponos, ljudi su imali poštovanja prema onima koji spremaju buduće generacije, koji im prenose bazična znanja, koji formiraju nove naučnike, profesore, ljekare, sudije… Država se nekada brinula o nastavnicima. Ljude bi slali da žive u određene djelove zemlje, da obrazuju djecu, ali su dobijali za to i dobre plate i prostor za život, njihove porodice bile su obezbijeđene. Danas je, nažalost, u Srbiji, ali i u većem dijelu svijeta, rekao bih, nastavnik gotovo nevidljiv“, dodao je profesor.
Fizika je jedan od najdeficitarnijih predmeta u Srbiji.
„Matematika i informatika su u istom sosu sa nama. Na sreću, ima još nastavnika u Srbiji koji ne odustaju, bore se za svoju profesiju, učenike, ali i za nauku i znanje. Moja supruga je matematičar i često radi i po 18 sati dnevno. Uči đake, sprema ih za takmičenja, vodi na ekskurzije, prima roditelje, razgovara sa njima, daje sve od sebe da ta djeca iz škole izađu spremna za dalje obrazovanje, ali da budu dobri i edukovani ljudi na koje će društvo moći da računa, ali i oni sami na sebe.
Fiziku, kao osnovnu nauku ne mogu da zamijene kompjuterske igrice ili neki izmišljeni predmeti koji nose naziv ‘nauka’. Djeca moraju učiti čistu fiziku, a časove treba da drže ljudi koji su studirali i završili fiziku, a ne ‘nešto slično’. Srbija je iznjedrila naučnike koji mogu da rade bilo gdje u svijetu i uvek su među najboljima, ali nemamo nastavnike i to je strašan problem“, naglašava profesor Belča.
Na Opštu fiziku je u školskoj 2023./2024. godini upisan jedan brucoš na otvorenih 25 mjesta.
Izvor: nova.rs
Foto: Pixabay
