Konstitutivna sjednica Skupštine Kosova neće biti nastavljena sve dok partije ne postignu politički dogovor, izjavio je u utorak Avni Dehari iz Pokreta Samoopredjeljenje, koji predsjedava sjednicom Skupštine u svojstvu najstarijeg poslanika.
On je to rekao nekoliko dana poslije isteka roka od 30 dana za konstituisanje Skupštine, utvrđenog Ustavom, dok stranke i dalje nemaju dogovor o formiranju novih institucija.
“Naredna sjednica biće sazvana čim bude postignut dogovor o rješavanju krize. Bez dogovora, nema smisla održavati sjednicu samo radi formalnosti”, rekao je Dehari, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pokret Samoopredjeljenje je takođe izrazio sličan stav o potrebi za dogovorom.
Predstavnici te partije su rekli da, prije sazivanja sjednice, očekuju postizanje političkog dogovora.
Opozicione partije su se dotle usprotivile načinu na koji se proces sprovodi i optužile najveću stranku za kršenje ustavnog poretka.
Opozicija najavljuje akcije
Demokratska partija Kosova (PDK) saopštila je u utorak da nekonstituisanje Skupštine i nenastavljanje sjednice predstavljaju “direktan udarac” na ustavni poredak.
“Ustav nije preporuka. Presude nisu opcione. Pravila važe za sve – pa i za vlast”, navela je Demokratska partija Kosova (DPK) na Fejsbuku (Facebook), upozoravajući da će braniti ustavni poredak “svim sredstvima”.
Dan ranije, lider PDK-a Bedri Hamza je najavio “niz pravnih, političkih i demokratskih akcija” kako bi se ta partija suprotstavila, kako je naveo, degradaciji institucija.
PDK još nije precizirao koje će to akcije biti.
I predstavnici Demokratskog saveza Kosova (DSK) takođe su insistirali na poštovanju ustavnih rokova i procedura. DSK je jedina opoziciona stranka koja je održala nekoliko sastanaka sa Samoopredjeljenjem radi eventualnog sporazumua.
Glavna tačka neslaganja Samoopredjeljenja i DSK-a ostaje izbor novog predsjednika. Kurti je insistirao da se stranke dogovore o konsenzualnom i nestranačkom kandidatu, dok je DSK tražio da mjesto predsjednika pripadne njemu, tvrdeći da se konsenzualnim kandidatom može smatrati onaj koji uspije da obezbijedi potrebnih 80 glasova u Skupštini.
Stranke su održale nekoliko sastanaka tokom avgusta, ali dosad nisu postigle dogovor.
Alijansa je dotle odbila sastanke s liderom Samoopredjeljenja Kurtijem koji je i premijer u tehničkom mandatu.
Ta partija je dosledno insistirala na poštovanju ustavnih rokova i okrivila Samoopredjeljenje za institucionalnu blokadu.
Poslanica Alijanse Time Kadrijaj prošle nedjelje je Kurtija gađala jajima tokom nastavka konstitutivne sjednice koja je počela 6. avgusta.
Radio Slobodna Evropa se obratio Samoopredjeljenju, DPK-u, DSK-u i Alijansi o njihovim stavovima povodom sljedećih koraka poslije prekida konstitutivne sjednice, ali do objavljivanja ovog teksta nije dobio odgovor.
‘Potrebne političke, ali snažne akcije’
Politički analitičar Dritero Arifi kaže za RSE da odgovornost za vršenje političkog pritiska u trenutnoj situaciji leži na opozicionim partijama.
Prema njegovim riječima, one dosad nisu uspjele da naprave zajednički pristup u suočavanju s krizom.
“Nažalost, opozicija je toliko razjedinjena, toliko fragmentisana”, kaže Arifi, dodajući da ona “nema zajednički fokus”.
On od opozicije traži konkretnije akcije, uključujući, kako navodi, “alarmiranje svih institucija u zaštiti demokratije”.
“Mislim da su potrebne političke, ali snažne akcije, ne samo izjave radi medija”, kaže Arifi.
On smatra da je trenutna situacija posledica namjernog kršenja ustavnih pravila od strane vlasti.
“Tolerancija kršenja Ustava je signal. Signal je i stvaranja nove kulture da se aktuelni zakoni za nas ne važe, a to u potpunosti stvara narativ Pokreta Samoopredjeljenje da je Ustav nebitan”, kaže on.
Izbori kao izlaz?
U odsustvu političkog dogovora, novi izbori se pominju kao jedna od mogućnosti za izlazak iz krize.
Arifi se slaže da bi zemlja mogla ponovo da se završi na izborima, ali kaže da prije toga mora postojati odgovornost za kršenja koja su se, po njegovom mišljenju, dogodila.
“Normalno je da treba da idemo na izbore, ali mislim da je bez sankcionisanja teških ustavnih kršenja nelogično ići na izbore”, kaže on.
Arifi upozorava da bi nastavak blokade mogao dodatno produbiti institucionalnu krizu u narednim mjesecima.
“Počeli smo da ulazimo u drugu nedjelju avgusta i, ako ne bude ozbiljnih mjera i akcija, oktobar dolazi veoma brzo”, kaže Arifi, dodajući da je “trenutno ovo samo početak problema”.
Četvrtog oktobra se navršava šest mjeseci otkako je Aljbuljena Hadžiju (Albulena Hahxiu) preuzela dužnost vršitelje dužnosti predsjednika, poslije isteka mandata Vjose Osmani 4. aprila.
Ustav Kosova predviđa da se funkcija vršioca dužnosti predsjednika ne može obavljati duže od šest mjeseci.
Međutim, Ustav ne predviđa ko bi vršio nadležnosti predsjednika ako se taj period završi bez izbora novog predsjednika.
To pitanje su takođe pokrenuli stručnjaci za ustavno pravo kao mogući ustavni vakuum.
Ako Skupština do tada ne bude konstituisana, Kosovo bi se istovremeno suočilo s odsustvom funkcionalne Skupštine i završetkom šestomjesečnog perioda obavljanja dužnosti predsjednika.
Foto: elements.envato
