Decenijama je u centru pažnje ekoloških aktivista zagađenje nikšičkih rijeka Gračanice, Mrkošnice, Bistrice i Zete. Taj problem je u centru pažnje i savjesnih građana, koji traže odgovor na pitanje-dokle tako.
Da su naše rijeke hronično oboljele od odlaganja različite vrste otpada, prije svega životinskog ali i drugog opasnog, čime se trajno uništavaju vodni ekosistemi, upozorava Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta “Ozon”.
Navodi da su nikšićke rijeke prepoznate kao tzv. “mrtve rijeke” posebno Mrkošnica i Bistrica:
“To je uticaj ljudskog faktora. To govorim kao neko ko je često po terenu i ko je organizovao do sada veliki broj akcija čišćenja svih rijeka. Mještani su najveći problem. Mi smo, neposredno nakon čišćenja, zaticali ljude, koji žive u blizini, kako kolicima u rijeku ubacuju uginulu životinju. Imamo i informacije sa terena da pojedini, koji ne koriste usluge Komunalnog preduzeća, smeće odlažu u rijeke. Čini mi se da oni razmišljaju po staroj narodnoj izreci “kada ubaciš u vodu, ona nekom drugom odnese problem,” ali očigledno je da nijesu svjesni da taj problem ostaje nama,” navodi Perović.
Ističe da trenutno rade na građanskoj inicijativi za izradu Studije zaštite voda Gornje Zete u koje spadaju i sve njene pritoke, čime bi dobijanjem određenog stepena zaštite ova rijeka dobila status poput Parka prirode. Taj status ima Donja Zeta gdje su na terenu prisutne čuvarske službe, pojašnjava Perović:
“U saradnji sa Elektroprivredom Crne Gore (EPCG) i pivarom “Trebjesa” realizovali smo niz akcija koje su bile usmjerene na uređenje rijeke Bistrice gdje smo postavljali i mobilijar da se ne bi stvarale divlje deponije, kao i zaštitnu branu. Sve to su porušili oni koji borave u blizini. Radili smo i brojne edukacije u školama tim povodom. Iako nijesam pristalica postavljanja video nadzora nažalost, u ovom vremenu kada ni inspekcije ne rade svoj posao u cilju očuvanja vodenih resursa, izgleda da su one jedino rješenje,“ smatra Perović i navodi kako bi se taj potencijal, rijeke i obele, mogao valorizovati, na primjer pravljenjem rekreativnih staza za trčanje, biciklizam, brzu šetnju… jer su vodotoci ravni. “Nadamo se da ćemo našu lokalnu samoupravu usmjeriti ka tom cilju. Takođe, je važno znati da rijekama gazduje Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i Uprava za vode koje su iznad nadležnosti lokalnih samouprava,” kaže Perović dodajući da se rijeke kod nas posmatraju u kontekstu potencijala za proizvodnju električne energije i da bi bilo pošteno da te institucije vrate određen dio sredstava za redovno održavanje i valorizaciju rijeka.
Neophodno je, kaže Perović, izraditi Strategiju upravljanja vodama i njihovom održavanju, ali i osmisliti način da se vode zaštite od onih koji ih devastiraju, posebno u prigradskim naseljima.
Na pitanje šta je preduzela i preduzima lokalna samouprava za zaštitu i revitalizaciju rijeka Vidak Krtolica, sekretar Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Opštine Nikšić, kaže da su, nakon tri decenije, prije tri godine započete akcije čišćenja nikšićkih rijeka za šta su određena sredstva opredjelili lokalna samouprava, EPCG i Uprava za vode:
“Lokalna uprava je prve godine obezbijedili 20.000 eura, EPCG je obezbijedila 30 000 eura, dok smo druge godine mi obezbijedili 30 000 eura, a EPCG 50 000 eura, te smo započeli čišćenje rijeke Zete, Bistrice, Gračanice i Mrkošnice. Nadamo se da će EPCG ove godine završiti čišćenje cijele Mrkošnice, a mi nastavljamo sa čišćenjem Bistrice. Uskoro će početi ti radovi s obzirom na to da je završen tender. Mi smo obezbjedili sredstva i za narednu godinu i ako nastavimo ovim tempom nadamo se da će za par godina sva korita naših rijeka biti očišćena i da neće dolaziti do poplava,” kaže Krtolica.
Važno je, kaže, i to da Komunalno preduzeće svakodnevno vrši popis divljih deponija i da, u saradnji sa Sekretarijatom, čiste te prostore, ali to nije suštinsko rješenje:
“U planu je izgradnja tri reciklažna dvorišta, a završena je projektna dokumentacija za jedno. Procjenjena vrijednost radova je oko 300 000 eura, od kojih je 200 000 eura oprijedeljeno za izgradnju, a 100 000 eura za njegovo opremanje. Ministarstvo nam je obećalo pomoć u dijelu obezbjeđivanje sredstava te se nadamo da će se naredne godine završiti sa radovima”, kaže Krtolica.
U konačnom, slika nikšićkih rijeka, uveliko je posledica višedecenijskog neadekvatnog upravljanja otpadom, iako to nije jedini uzrok njihove devastacije.
Stoga se od primjene novog Zakona o upravljanju otpadom, koji je na snazi od aprila 2024. očekuje da promjeni i ekološki pejzaž nikšićkih rijeka.
Nevena Bulajić
foto:RTNK
