Generalno je problem što nema potpisanih prijava i prigovora pacijenata, a anonimne ne odaju utisak ozbiljnosti, često ni vjerodostojnosti. Jedini način da se problem kvalitetno riješi jeste da ga taj ko ga prijavi detaljno opiše kako bi se utvrdile činjenice o postupanju zdravstvenih radnika.
„Primarnu zdravstvenu zaštitu građani ostvaruju preko izabranog doktora koji radi u timu sa medicinskom sestrom ili tehničarem. Pacijentima je omogućeno telefonsko zakazivanje pregleda, kontrola i posjeta radi produženja terapije za hronična oboljenja, konsultacije sa svojim izabranim doktorom i sestrom, kućne posjete. Na taj način postiže se brži, bolji i efikasniji rad fokusiran na ličnost, s ciljem da se poboljša zdravstveno stanje stanovništva, razvije aktivan pristup ka pojedincu i poveća zadovoljstvo korisnika“. Na nivou definicije i opštih mjesta to izgleda idealno, a u praksi je problematično. Reforma zdravstvenog sistema donijela je niz problema i pacijentima i zdravstvenim radnicima koji već petnaestak godina pokušavaju da uhvate obostrano željeni ritam-povjerenje zdravstvenih radnika i pacijenata. Ali, gužve, redovi, čekanja, nazadovoljstva… svakodnevica je većine domova zdravlja u Crnoj Gori i česta tema u medijima. Tako su redovi ispred ambulanti, duga čekanja na pregled… dileme vezane za situacije kada izabrani doktor nije u ambulanti a građaninu je potrebna pomoć… primjedbe koje su Nikšićani uputili redakciji RTVNK u okviru projekta Prijavi problem.
Gužve u čekaonicama nikšićkog doma zdravlja se dešavaju, a razlozi za to su objektivne i subjektivne prirode, kaže doktorica Vera Bulatović, direktorica te institucije:
„Objektivni su nedostatak medicinskog kadra i to je problem u čitavom regionu, a u nikšićkom domu zdravlja je u pitanju i prostor, jer su čekonice uske pa i kada je u redu pet pacijenata, stvara se osjećaj gužvi. Subjektivni razlog je lični doživljaj pacijenta o svom trenutnom zdravstvenom stanju i hitnosti za pružanje usluge na jednoj i procjena ljekara na drugoj strani, kaže dr Bulatović.
Na pitanje kako je moguće da neko na zakazani pregled kod izabranog doktora čeka satima, dr Bulatović kaže da je vidljiv, iako ne i jedini razlog, nedostatak kadra:
„Na primjer, po organizaciji rada, Nikšiću pripadaju i opštine Plužine i Šavnik. Od kada je doktorica koja je radila u Šavniku na specijalizaciji, nemamo stalnog rješenje za tu zdravstvenu ustanovu. Zato, na nedjeljnom nivou, šaljemo ljekara iz Doma zdravlja, a jedan ljekar je na terenu u udaljena sela nikšićke opštine. Znači, kada pošaljemo ljekara u Šavnik on je odsutan pet dana i njegovi pacijenti čekaju… to je činjenica kao što je činjenica da i pored niza pokušaja ne uspijevamo da taj problem riješimo. Znači moramo se snalaziti“.
Ali, nije to jedini problem, jer i pored nedostatka kadra moguće je, smatra dr Bulatović, smanjiti gužve u čekaonicama i skratiti čekanje na pregled:
„Rješenje je zakazivanje pregleda. Možete da zakažete pregled u određeno vrijeme. I kada je tako možete da sačekate deset ili dvadeset minuta. U tom vremenu bi trebalo da dođe sledeći zakazani, i neće biti gužvi. Ukoliko svi prihvate taj način i ukoliko zaživi mogućnost naručivanja terapije preko e zdravlja, situacija će biti drugačija. Da može svjedoči situacija u ambulanti Kličevo, gdje su nekada bili veliki problemi. To je sada primjer kako su ljekar i sestra u dogovoru sa mještanima uspjeli da naprave red – tamo je zakazivanje zaživjelo“.
Za problem koji je naveden u dopisu RTVNK, da trudnica sa određenim zdravstvenim problemom nije primljena na pregled, jer toga dana u ambulanti nije bio njen izabrani doktor, dr Bulatović kaže da bi voljela da je takav slučaj zvanično prijavljen, a postoji niz mogućnosti da građani ostvare pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu:
„Među prigovorima zaštitniku prava pacijenata, ili menadžmentu ne postoji takva, ili slična prijava. Generalno je problem što nema potpisanih prijava, a anonimne ne odaju utisak ozbiljnosti, često ni vjerodostojnosti. Jedini način da se problem kvalitetno riješi jeste da ga taj ko ga prijavi detaljno opiše kako bi se utvrdile činjenice o postupanju zdravstvenih radnika. Put je jednostavan – pacijent se obrati Zaštitniku prava pacijenata koji pokuša da riješi problem. Ukoliko to nije moguće uključuje se Komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite na osnovu čije ocjene se donosi odluka o pokretanju disciplinskog postupka“, objasnila je dr Vera Bulatović, direktorica Doma zdravlja.
Ozbiljni reformski procesi koji imaju za cilj unapređenje zdravstvenih usluga potrebni su na svim nivoima, zaključak je i Ministarstva zdravlja. Među najavama u oblasti primarne zdravstvene zaštite gdje su evidentirani dugogodišnji organizacioni i funkcionalni problemi je niz mjera koje bi trebalo da vrate povjerenje pacijenata u izabrane doktore i da pojednostave često kompleksne a neefikasne procedure u domovima zdravlja.
Sonja Vujadinović
foto: RTNK
