(VIDEO) MF:Država će biti aktivnija na tržištu kapitala; Šćekić: Bolnice u Beranama i Kotoru biće transformisane u Kliničko-bolničke centre

Crna Gora će uz Klinički centar Crne Gore u Podgorici uskoro dobiti još dva kliničko-bolnička centra u Beranama i Kotoru, kao ustanove koje će građanima pružati tercijarni nivo zdravstvene zaštite, saopšteno je na sjednici Vlade Crne Gore.

Dragoslav Šćekić kazao je da je namjera Ministarstva zdravlja da se zdravstveni sistem decentralizuje, da se rastereti KCCG i da se građanima na sjeveru u jugu omogući da imaju pristup najkvalitetnoj zaštiti.

Iz Ministarstva finansija kazali su da je intencija države da bude aktivnija na tržištu kapitala, te da bi zbog visokih kamatnih stopa na međunarodnom nivou trebalo stvoriti preduslove da se država jeftinije zaduži na domaćem tržištu kapitala.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković izjavio je da bi Crna Gora mogla da ima prihod od drveta i drvne industrije do čak milijardu eura, ukoliko se spriječi nelegalna sječa šuma i počne proizvodnja finalnih proizvoda od drvnih sortimenata.

Tok sjednice mogli ste da pratite na našem portalu:

Šćekić: Naša namjera je da decentralizujemo sistem i rasteretimo KCCG

Ministar zdravlja u tehničkom mandatu Dragoslav Šćekić naglasio je značaj realizacije transformacije Opšte bolnice Berane i Opšte bolnice Kotoru u kliničko-bolničke centre za zdravstveni sistem Crne Gore.

„Podgorica nema opštu bolnicu, već je za Podgoricu, Tuzi, Zetu, Danilovgrad i Kolašin kao sekundarni nivo zaštite zadužen KCCG. Suvišno je govoriti o preopterećenosti Kliničkog centra“, kazao je Šćekić.

Ukazao je na probleme zbog velike centralizovanosti zdravstvenog sistema.

„Naša namjera je da decentralizujemo sistem i rasteretimo KCCG“, rekao je on.

Naveo je da su nakon analiza procijenili da bolnice u Beranama i Kotoru imaju kapacitete da građanima na sjeveru i jugu zemlje pruže tercijarni nivo zaštite.

„Napravljen je plan infrastruktugnih ulaganja u kliničko-bolničke centre, plan stručnog usavršavanja i edukacije koji treba sprovesti u narednom periodi, kako bi se pored već postojećeg širokog spektra usluga mogle pružati i usluge tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Obezbijeđeni su najeminentniji stručnjaci iz regiona koji će dati podršku da se navedene ustavone razviju u najmodernije kliničko-bolničke centre“, rekao je Šćekić.

Ocijenio je da će to poboljšati i turističku ponudu Crne Gore jer je turoperatorima bitno da na primorju, odnosno sjeveru države postoje ustanove koje pružaju tercijarni nivo zaštite.

Dodao je da je to velika stvar za Vladu, državu i za njega lično.

Abazović u višednevnoj posjeti Kosovu

Usvojen je predlog platforme za posjetu predsjednika Vlade Kosovu od 13. do 15. aprila.

„To je spas za sjever Crne Gore“, izjavio je Abazović povodom Nacrta detaljnog prostornog plana za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina – Brskovo, Opština Mojkovac s Predlogom programa javne rasprave.

Vlada je usvojila više materijala koji su dostavljeni sa predlogom da se o njima ne raspravlja.

Među kadrovskim rješenjima izabran je novi odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i v.d. direktor Državnog arhiva Crne Gore itd.

Usvojena je Informacija o promjeni vlasničke strukture u Projektnom društvu žičare „Kotor-Lovćen“ DOO Podgorica.

„Intencija države je da bude aktivnija na tržištu kapitala“

Razmotrena je i Informacija o važnosti učestvovanja države Crne Gore na tržištu kapitala.

„Intencija države je da bude aktivnija na ovom tržištu i može se dovesti u vezu sa potencijalnim daljim zaduživanje“, kazao je predstavnik Ministarstva finansija.

Zbog povećanja kamatnih stopa na međunarodnim tržištima u MF smatraju da bi trebalo razmotriri mogućnost zaduživanja na domaćem tržištu.

Takođe, navodi se da bi trebalo razmotriti mogućnost emitovanja državnih obveznica

Očekuje se uplovljavanje 500 kruzera, zadužiće se Luka Kotor za pilotažu

Abazović je saopštio da je od svih kompanija koje se trenutno bave pilotažom na primorju jedino Luka Kotor u državnom vlasništvu, da se država zbog toga zadužuje ili gubi novac kao nekada na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane, te da se zbog toga mora mijenjati pravni okvir.

Luka Kotor biće zadužena za obavljanje pilotaže dok se ne završe pokrenute procedure.

„Kad otvorimo koncesiju, svi koji žele da se bave pilotažom će moći da apliciraju i neka pobijedi najbolji“, kazao je Abazović.

Očekuje se da ove godine u Boku uploviti više od 500 kruzera, kazao je državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Admir Šahmanović.

„Izražavam rezervu oko Vašeg predloga da se ekskluzivitet da Luci Kotor, da li je u koliziji sa pojednim odredbama zakona“, naveo je Šahmanović.

Abazović mu je odgovorio da je pokušao da pronađe kompromisno rješenje i da za razliku od prethodnih vlada oni neće zadužiti privatnu kompaniju, već Luku Kotor.

„Nestao je pravni osnov po kojem su te kompanije obavljale poslove pilotaže. Recite ako mislite da treba da favorizujemo privatne firme“, kazao je Abazović.

Joković: Crna Gora mogla bi da ima prihod od drveta i drvne industrije do čak milijardu eura

Vladimir Joković predstavio je Predlog odluke o privremenom ograničenju izvoza određenih drvnih sortimenata.

„Od 2010. do 2015. bio je enorman rast prodaje i izvoza trupaca, drveta u oblom stanju. Izvoz je na početku bio 150.000 metara kubnih, a onda je porastao 130 posto. Naši proizvođači nisu mogli da dođu do sirovina jer su se izvozile u zemlje regiona“, kazao je Joković.

Akcije Vlade, ističe, dale su odlične rezultate i taj problem je umnogome riješen.

Ukazao je na problem nelegalne sječe šuma, kao i da bi opštine na sjeveru od regulisanja imale najviše benefita.

„Moramo da čuvamo naše drvoprerađivače“, istakao je.

Goran Đurović smatra da Crna Gora ima potencijala da izvozi finalne proizvode od drveta, da postoji potencijal za razvoj i otvaranje fabrika i obnovu drvoprerađivačke industrije.

„Naglašavam da je već u martu završen proces dodjele koncesija za šume, to se prvi put dogodilo, ranije su one dodjeljivane i u septembru“, saopštio je Joković.

„Procjene pokazuju da bi Crna Gora mogla da ima prihod od drveta i drvne industrije do čak milijardu eura, ako bi došli do finalnih proizvoda, da se ta grana privrede izjednači sa turizmom“, naveo je Joković.

Podržan je Predlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o očuvanju atlantskih tuna.

Iz Ministarstva evropskih poslova saopšteno je da su obrazovane radne grupe za pregovaračka poglavlja i da je poboljšana struktura organizacije za pregovore sa EU.

Šćekić: 206 apoteka ponudilo antiinflacione korpe

Dragoslav Šćekić je pozdravio potez apoteka koje su se priključile akciji „Stop inflaciji“.

Pročitao je dopunjeni spisak apoteka koje su se u međuvremenu pridružile akciji i kazao da ih je ukupno 206 u ovom trenutku.

„U antiinflacionoj korpi naći će se kardioprin, andol, rapidol s, blokmaks, kafetin kold, pikovit sirup, hrana za bebe… hvala svima koji su se uključili“, kazao je Šćekić.

Abazović je izjavio da je to jedinstvena akcija među zemljama u regionu.

„Za ovu akciju je suštinski da privreda ima povjerenje u Vladu, a da Vlada ima povjerenje u privredu. U regionu žele da prekopiraju ovu akciju. Siguran sam da će mnogo značati građanima, a siguran sam da će se akcija proširiti“, kazao je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

Najavio je kreiranje novih paketa podrške građanima.

Abazović: Procjena je da će fabrika u Nikšiću imati izvoz od 400 miliona eura u ovoj godini

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović pohvalio je apoteke i druge subjekte koji su se priključili akciji „Stop inflaciji“.

Podsjetio je da je MMF u pozitivnom smislu korigovao procjenu kretanja crnogorske ekonomije, tj. povećao očekivanu stopu rasta.

„Jedini u regionu ćemo imati značajan privredni rast. Stvari idu onako kako smo zamislili u susret ljetnjoj turističkoj sezoni“, izjavio je Abazović. 

Povodom otvaranja fabrike Beluga u Nikšiću istakao je da, ako bude ostvarila 70 odsto planiranog, Crna Gora će imati najvećeg izvoznika, većeg od EPCG i Kombinata aluminijuma.

„Njihova procjena je da će imati izvoz od 400 miliona eura u ovoj godini. Moja procjena je manja, neka sam pesimista, neka bude 70 odsto to je kao da smo otvorili dva Kombinata aluminijuma“, rekao je Abazović.

„Još nisam čuo da postoji sindikat koji je protiv svojih zaposlenih“

Ocijenio je nečuvenim to što je Vlada spremna da poveća zarade zaposlenima u oblasti kulture, a da to nije podržao sindikat kulture, zbog čega će još morati da sačekaju na uvećane zarade.

„Umjetnici i glumci najavljuju protest ispred Vlade, umjesto da protestuju ispred sindikata“, kazao je on.

Resorna ministarka Maša Vlaović kazala je da je sindikat glasao protiv predloga sa novim koeficijentima zarada za zaposlene u kulturi, te da pregovori moraju biti nastavljeni.

„Još jednom pozivamo Sindikat kulture Crne Gore na odgovorno ponašanje kako bi se dodatno razmotrilo pronalaženje rješenja tog problema“, rekla je Vlaović.

Najavila je novi sastanak tim povodom u utorak.

„Još nisam čuo da postoji sindikat koji je protiv svojih zaposlenih. Dobrodošli u Crnu Goru. Mi smo tu da omogućimo da oni dobiju veće naknade, a oni treba da vide koga biraju u sindikalne organizacije. Vlada će nastaviti da brani njihovo pravo da budu plaćeni kao druge kolege“, rekao je Abazović.

On je kazao da je ukupan izvoz Crne Gore oko 700 miliona eura, a da bi nova fabrika mogla sama da zauzme polovinu tog iznosa.

Ministri i državni sekretari predložili su dopune i izmjene dnevnog reda na početku sjednice.

U najavi sjednice navedeno je da će naknadno biti objavljen termin konferencije za medije ukoliko bude odlučeno da članovi Vlade daju izjave za javnost.

NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents