Prva zajednička sjednica Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje održana je danas.
Sjednicu ste mogli pratiti uživo na našem portalu:
Na dnevnom redu je bila tematska sjednica:
„REFORMA SISTEMA SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE SA FOKUSOM NA DEINSTITUCIONALIZACIJU”
***
Polazeći od navoda u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu: „U oblasti prava djeteta, zakonodavni i institucionalni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, uključujući sve oblasti obuhvaćene Konvencijom UN-a o pravima djeteta i njenim fakultativnim protokolima. Međutim, valjana primjena zbog lošeg okvira odgovornosti, neodgovarajućeg i nedovoljnog kapaciteta, nedostatka sistematskog praćenja i dovoljnog finansiranja i nedostatka osiguranja kvaliteta postojećih zakona, strategija i akcionih planova i dalje predstavlja izazov. Sistematsko prikupljanje pouzdanih i uporedivih podataka razvrstanih po uzrastu i polu je od suštinskog značaja za određivanje prioriteta politike zasnovane na dokazima i obezbjeđivanje efikasne zaštite djece.
U julu 2022. godine, Vlada je prvi put osnovala Savjet za prava djeteta u okviru Kabineta predsjednika Vlade. Međutim, njegova konstitutivna sjednica održana je tek 13. marta 2023. godine, kada je usvojen akcioni plan za 2023-2024. godinu. Na sjednici Savjeta 26. maja 2023. usvojene su konkretne mjere koje Vlada mora da primijeni u 2023. godini kako bi spriječila slučajeve nasilja među djecom, adolescentima i mladima. Crna Gora mora da pojača napore praćenja primjene nacionalne strategije o ostvarivanju prava djeteta (2019-2023), da ocijeni njen uticaj i pripremi četvrti periodični izvještaj Komitetu UN-a za prava djeteta, čiji je rok novembar 2023. godine.
Ombudsman je u 2022. godini primio 225 pritužbi koje se odnose na prava djeteta (u 2021. godini – 216 pritužbi). Ovi predmeti su se pretežno odnosili na obrazovanje, socijalnu i dječju zaštitu, zdravstvenu zaštitu, prava djece u porodičnim odnosima, vršnjačko nasilje, kao i prava djece sa smetnjama u razvoju. Pored porasta nasilja u porodici, vršnjačko nasilje u školi i dalje predstavlja zabrinjavajući trend. Pristup djece pravdi, posebno ugroženih grupa, tek treba da se poboljša, a postupci prilagođeni djeci za svu djecu koja su u kontaktu sa zakonom tek treba da budu osigurani. Ovo se odnosi kako na djecu u krivičnim postupcima (djeca prestupnici, djeca žrtve i djeca svjedoci), tako i na djecu u građanskopravnim ili porodičnim i prekršajnim postupcima. Nije bilo napretka u pogledu praćenja preporuka nadzornih tijela UN-a i Rezolucije 1468 Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o izmjeni Porodičnog zakona i podizanju minimalne starosne granice za stupanje u brak na 18 godina. Praksa ugovorenih maloljetničkih brakova, posebno među zajednicama Roma i Egipćana i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Istraživanje MONSTAT-a o prihodima i uslovima života iz 2021. godine, objavljeno u decembru 2022. godine, pokazuje da svako treće dijete u Crnoj Gori živi u riziku od siromaštva.
Ne postoji zadovoljavajući nivo zaštite djece od počinilaca seksualnih krivičnih djela i još uvijek ne postoje sistematski prikupljeni razvrstani podaci o seksualnom zlostavljanju djece i seksualnom iskorišćavanju. Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja i njen akcioni plan ne važe od 2021. godine i tek treba da se ažuriraju. Važeći Krivični zakonik predviđa pooštravanje kaznene politike po pitanju krivičnih djela seksualnog zlostavljanja djece (u skladu sa preporukama Lanzarot konvencije), sastavljanje registra prestupnika i mjera nadzora počinilaca nakon boravka u zatvoru. Međutim, ova nova pravila se ne sprovode zbog nedostatka propisa za sprovođenje. U 2022. godini, Uprava policije je registrovala 23 krivična djela seksualnog zlostavljanja djece (tri se odnose na silovanje, pet je kvalifikovano kao maltretiranje djece, 11 na nedozvoljene polne radnje i četiri na dječju pornografiju). Krivični zakonik tek treba da se prečisti kako bi u potpunosti bio u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i njenim Prvim fakultativnim protokolom (o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji), a zakonodavstvo treba da reguliše pitanje seksualnog iskorišćavanja djece na internetu. Nacionalna SOS dječja linija ponovo je počela sa radom u jesen 2022. godine, jer nije radila zbog nedostatka sredstava. Međutim, radno vrijeme je skraćeno na osam radnih sati dnevno u odnosu na prethodni cjelodnevni raspored zbog nedostatka resursa, kako finansijskih tako i ljudskih. Crna Gora treba da napravi neophodne korake kako bi osigurala da sva djeca budu sistematski upisana u matične knjige rođenih.
U decembru 2022. godine, broj djece koja žive u ustanovama je 110, nešto manje nego u februaru 2022. godine (115). Izrada nacionalne strategije o deinstitucionalizaciji je bila spora i organizacije osoba sa invaliditetom nijesu dio procesa.“ (str. 50-51 Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu)
„Sektor socijalne zaštite i inkluzije i dalje se suočava sa ograničenjima u pogledu ljudskih resursa i kapaciteta. S obzirom na nedavne promjene pravnog i strateškog okvira, poreza i socijalnih davanja za djecu, cjelokupnu socijalnu politiku i sistem zapošljavanja treba detaljno procijeniti i reformisati kako bi djelotvorno odgovorili na potrebe grupa koje su u najvećem riziku i tražnju na tržištu rada. Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti i strategija socijalne zaštite tek treba da se donesu. Ministarstvo rada i socijalnog staranja izdalo je 36 licenci službama za socijalnu i dječju zaštitu. Međutim, potrebna je daleko veća uključenost civilnog društva, kao i podrška i saradnja sa njim kako bi se postigli održivi i djelotvorni rezultati u socijalnom sektoru, kako za planiranje i praćenje socijalnih politika, tako i za njihovo sprovođenje kroz socijalne službe, uključujući na lokalnom nivou. Crna Gora je u 2022. godini usvojila dvije izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, proširujući pravo na dječji dodatak kako bi se obuhvatila djeca do 18 godina starosti, u pokušaju da se riješi pitanje veoma visokog procenta djece koja su u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (45,5% djece starosti ispod 18 godina u 2021. godini). Centri za socijalni rad i dalje nemaju dovoljno zaposlenih, dok se njihov djelokrug rada povećao jer treba da omoguće ostvarivanje novih prava. Djeca iz romskih i egipćanskih zajednica su u velikoj mjeri uključena u prosjačenje. Zavodu za socijalnu i dječju zaštitu nedostaju resursi, a njegova uloga u cjelokupnom sistemu socijalne zaštite treba da bude pojašnjena. Tokom izvještajnog perioda, sprovođenje integrisanog Informacionog sistema socijalnog staranja (ISSS) omogućilo je pravovremeno sprovođenje svih zakonodavnih promjena. Prema anketi MONSTAT-a o dohotku i uslovima života (podaci za decembar 2021. godine), nacionalna stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosila je 38,9% (stopa EU za 2021. godinu iznosila je 21,7% populacije).
Nije bilo napretka u oblasti deinstitucionalizacije i prelaska na usluge koje se pružaju na nivou porodice i zajednice, naročito kada su u pitanju djeca. Strategija deinstitucionalizacije, koja je prvobitno planirana za četvrti kvartal 2022. godine, tek treba da se usvoji. Centri za socijalni rad još uvijek nemaju dovoljno kapaciteta da pruže podršku Ministarstvu rada i socijalnog staranja u sprovođenju tranzicije sa institucionalnog pružanja usluga na pružanje njege unutar zajednice.” (str. 116-117 Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu)
i Inicijative Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori za održavanje zajedničke tematske sjednice dva odbora,
- Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje je na 20. sjednici, održanoj 6. juna 2024. godine donio odluku o održavanju zajedničke sjednice, a
- Odbor za ljudska prava i slobode je na Devetoj sjednici, održanoj 19. juna 2024. godine takođe donio odluku o održavanju zajedničke sjednice,
čime su iskazali spremnost za realizaciju ove aktivnosti u cilju analize reforme sistema socijalne i dječje zaštite sa fokusom na deinstitucionalizaciju.
Planirano je da akcenat na sjednici bude na podtemama:
– Prevencija izdvajanja djece iz porodica – osnaživanje centara za socijalni rad i razvijanje preventivnih usluga kako bi se osigurala neophodna podrška djetetu i porodici u riziku od razdvajanja i spriječilo da dijete ode u ustanovu za smještaj;
– Razvijanje hraniteljstva – uspostavljanje Centra za hraniteljstvo, razvijanje različitih oblika hraniteljstva i bolja kontrola uslova za pružanje usluge hraniteljstva.
***
Na sjednicu, u skladu sa članom 67 Poslovnika Skupštine Crne Gore, pozvani su:
– zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore mr Siniša Bjeković,
– potpredsjednik Vlade Crne Gore za demografiju i mlade, ministar sporta i mladih i predsjednik Savjeta za prava djeteta Dragoslav Šćekić,
– ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić,
– ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka,
– ministar zdravlja dr Vojislav Šimun,
– ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić Stojanović,
– ministar finansija Novica Vuković,
– v.d. direktorica Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Ana Kulić Ratković,
– direktorica Dječjeg doma “Mladost”- Bijela Marela Savić,
– generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore Mišela Manojlović,
– v.d. sekretarka Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada Podgorica Ida Kolinović,
– direktorica Centra za socijalni rad za Glavni grad Podgorica, opštinu u okviru Glavnog grada Golubovci i opštinu Tuzi Marija Popović,
predstavnici međunarodnih organizacija sa sjedištem u Crnoj Gori:
– Delegacije Evropske unije u CG, šefica Delegacije, izvanredna i opunomoćena ambasadorka Oana Kristina Popa,
– Sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, savjetnica za ljudska prava Anjet Lanting,
– Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, v.d šefa Sabina Žunić,
– UNDP-ija, šefica Ekatarina Paniklova,
predstavnici nevladinih organizacija:
– NVO „Građanska alijansa” programski direktor Milan Radović,
– NVO „Udruženje roditelji”, izvršna direktorica Kristina Mihajlović,
– NVO „Juventas”, izvršna direktorica Ivana Vujović,
– NVO Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gori (NARDOS), predsjednik Savo Knežević,
– NVO „Centar za prava djeteta” izvršna direktorica Rajka Perović,
– NVO Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa”, izvršni direktor Milisav Mimo Korać i
– NVU „Impuls”, izvršna direktorica Violeta Mrkić.
Foto: Screenshot
