Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport završio je konsultativno saslušanje o vršnjačkom nasilju u Crnoj Gori.
Saslušanju su prisustvovali predstavnici ministarstava prosvjete, rada i socijalnog staranja, unutrašnjih poslova, sporta i mladih, pravde, Udruženja Roditelji, Unije srednjoškolaca Crne Gore…
Dogovoreno je da predstavnici izvršne vlasti, NVO i poslanici do kraja sljedeće sedmice dostave predloge zaključaka Odbora, koji će potom biti dostavljeni na usvajanje.
Tok sjednice mogli ste pratiti uživo na našem portalu:
Đurović: U Crnoj Gori ponekad „sramota prijaviti vršnjačko nasilje“
Zamjenik Odbora Dejan Đurović rekao je da, prema podacima UNICEF-a, svaki treći građanin poznaje dijete koje je žrtva nasilja u školama.
„Ne možemo govoriti o padu trenda vršnjačkog nasilja“, rekao je Đurović.
Ukazao je da je ponekad „sramota prijaviti vršnjačko nasilje“.
„Jer će to isto dijete biti posle postavljeno na stub srama“, naveo je Đurović.
Zamolio je predstavnike izvršne vlasti, predstavnike NVO i poslanike da do kraja sljedeće sedmice dostave predloge zaključaka Odbora, koje će potom biti dostavljeni na usvajanje.
Jelušić: To što nije bilo nasilja u medijima ne znači da ga nije ni bilo
Jelušić je rekla da je Adžić trebalo da se pohvali činjenicom da se narod konačno osjetio slobodnim da prijavljuje nasilje.
„To što ga nije bilo u medijima, ne znači da ga nije bilo“, navela je Jelušić.
Komentarišući to što je Adžić rekao da su se zakazivale tuče, rekla je da je „toga vazda bilo“.
„Ali to nije bila nasilna škola. To je bilo kokoćenje, maltene sport… a ovo je na manje moćne, na slabije, na osobe sa invaliditetom, rodno zasnovano nasilje“, rekla je Jelušić.
Adžić: Moramo voditi računa o onome što govorimo i kako predstavljamo stvari u našoj zemlji
Adžić je rekao da imamo trend smanjenja vršnjačkog nasilja, ali da imamo i povećani trend informisanja o nasilju.
„Svakodnevno prisustvujem kreiranju pogrešnog utiska, iskrivljene svijesti i percepcije svega onoga što je naša zemlja. Tako često svjedočimo i po pisanju i medija, i NVO organizacija, i poliitčki partija, i ljudi koji dobijaju javni prostor, koji pokušavaju da nam predstave da živimo u periodu katastrofe…S druge strane, uzmete podatke i vidite da plata nikad nije bila veća, da investicije nikad nisu bile veće, ali svakodnevno čitate o sunovratu države, o haosu koji vlada u državi…Imamo situaciju da ubjeđuju građane, a ja često imam komunikaciju sa građanima, vidim da i oni imaju tu percepciju, s obzirom da imamo tako učestalu informisanost, da su se građani mnogo sigurnije osjećali dok su nam kriminalci bili unutar institucija, nego kad smo ih otkrili i uklonili iz institucija. To zvuči suludo, ali je tako“, rekao je Adžić.
Ukazao je da je uvijek bilo vršnjačkog nasilja, ali da ga je danas manje.
„Ipak, mi moramo da sebavimo ovom problematikom i bavićemo se. Zahvaljujem svima koji promovišu ovu temu, ali ne način da je zloupotrebljavaju, a još manje na način da svojim pisanjem ili predstavljanjem tog problema još više produbljuju podjele i još više podstiču djecu i mlade na nasilje. Moramo svi da budemo obazrivi i da vodimo računa o onome što govorimo i kako predstavljamo stvari u našoj zemlji“, rekao je Adžić.
Milačić: Bavimo se manje važnim temama
Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić rekao je da treba staviti mnogo veći fokus na ovu priču.
„Da smo pričali o vršnjačkom nasilju i našoj djeci, koliko smo pričali o sudijama Ustavnog suda, ne bi bilo vršnjačkog nasilja…Malo radimo, bavimo se manje važnim temama. Malo je konkretnih zakonskih rješenja“, kaže Milačić.
Pitao je „zar nam je nešto važnije od naše djece“.
„Razumijem da su kapaciteti ograničeni, ali zbog čega da Skuštinu čuva toliko policajaca, a neku školu ne. Razumijem da je prevencija važnija, ali ako već imamo ovakvo stanje, šta je problem da svaka škola ima svog policajca“, naveo je Milačić.
Kazao je da će u skupštinsku proceduru predati predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona i drugih elektronskih uređaja u osnovnim i srednjim školama.
Božović: Važni akcioni planovi
Poslanica DF Jelena Božović smatra da su bitni akcioni planovi.
„Vrlo bitan segment je i preipitivanje kako smo došli do toga da se djeca vrlo lako upuštaju u fizičke obračune, šta im da je podstrek za to…vrlo je važno utvrditi odakle je izvor svih stvari kojim svjedočimo“, ocjenjuje Božović.
Golubović: Potrebno definisati pojam vršnjačkog nasilja
Socijalna radnica Violeta Golubović je kazala da slučajevi vršnjačkog nasilja nam govore da je to posljedica i da kao društvo imamo problem.
Kazala je da je potrebno definisati pojam vršnjačkog nasilja.
Ukazala je da počinioce vršnjakog nasilja ne treba nazivati maloljetničkim delikventima i nasilnicima.
„To su djeca kojoj treba dati priliku da im pomognenmo da promijene ponašanje“, navela je Golubović.
Smatra da je potrebno oformiti nacionalni tim za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja, kako bi u njemu bili stručnjaci iz svih oblasti.
„Prije formiranja tog tima, potrebna je analiza postojećeg stanaja u društvu, kako bismo mogli napraviti strategiju za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja“, navela je Golubović.
Lješković: Treba nam apolitično rješenje
Lana Lješković ukazala je da je stav Unije srednjoškolaca da svaka škola mora da ima obavezno jednog do dva psihologa.
Istakla je da njima srednjoškolcima nije bitno ko je na vlasti.
„Bitne su nam stvari koje se tiču nas. Treba nam apolitično rješenje“, navela je Lješković.
Mihailović: Svi imamo propuste u djelovanju i svi imamo propuste u odgovornosti
Predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović navela je da je stid i sramota da priča o problemu vršnjačkog nasilja.
„Udruženje Roditelji ne postoji toliko dugo, ovom tematikom bavimo se nekih sedam godina. Pričamo i trudimo se maksimalno da utičemo na promjenu stanja. Na današnji dan imamo dva slučaja vršnjačkog nasilja, to što su se desili pokazuje koliko je problem velik i sveobuhvatan“, navela je Mihailović.
Kako je rekla, dvoje djece je danas pretrpjelo teške tjelesne povrede…
„Dešavaju se stvari koje nisu dobre, koje su posljedica našeg zajedničkog nedjelovanja… Koliko god ukazujemo da smo svjesni problema, ipak imamo potrebu da kažemo da je do one druge strane. Nije do druge strane, do svih nas je, svi imamo propuste u djelovanju i svi imamo propuste u odgovornosti. Stvarno mislim da je to ključni problem“, naglašava Mihailović.
Kako je rekla, niko ne bježi od toga da roditelji treba da vaspitaju svoju djecu, ali pita šta da se radi kod roditelji to žele, neće ili ne umiju.
„Moramo imati sistem odgovornosti koji će ih podstaći i natjerati na to“, rekla je Mihailović.
Stojanović: Za rješavanje problema mora da postoji multisektorski pristup
Državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darko Stojanović rekao je da je Crna Gora kao društvo ima problem vršnjačkog nasilja.
„Na nama je pokušamo da krenemo u rješavanje tog problema“, naveo je Stojanović.
Naveo je da je crnogorsko društvo podijeljeno, te da je vršnjačko nasilje jedan nusporodukt svega onoga s čim se Crna Gora kao država susretala prethodnih 30 godina.
Takođe smatra da najveći aspekt borbe protiv vršnjačkog nasilja treba da bude na preventivi.
„Za rješavanje problema mora da postoji multisektorski pristup“, naveo je Stojanović.
Grdinić: Raditi na prevenciji
Predstavnica Ministarstva pravde Jelena Grdinić smatra da je potrebno raditi na prevenciji.
„Moramo se truditi da što više alternativnim mjerama postignemo najbitniju svrhu – da ta lica ne izrastu u učionice kriivčnih djela i da kroz mjere prevencije na najbolji način utičemo da oni izrastu u dobre ljude“, navela je Grdinić.
Lalošević: Slučaj nasilja u Baru nije bacio mrlju na taj grad
Ministar sporta sporta i mladih u tehničkom mandatu Vasilije Lalošević rekao je da se posljednji slučaj nasilja u Baru nije bacio mrlju na taj grad.
„Bar je grad solidarnosti, suživota…nije to bila slika ni Bara, ni Crne Gore“, rekao je Lalošević.
Adžić: Svaka svađa dobije mjesto na naslovnoj strani određenih medija
Ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Filip Adžić rekao je da je riječ o izuzetno složenom problemu.
„Čini mi se da nikada nije postojala ovolika volja i potreba da se kako medijski, tako i institucionalno radi na rješavanju ovog problema“, rekao je Adžić.
Naveo je da primjećuje da je mnogo učestalije postalo da maloljetne osobe i njihovi roditelji prijavljuju incidente.
„To bih predstavio kao porast povjerenja u institucije. Svakako, reakcije institucija koje u svakom od ovih slučajeva su bile izuzetno intenzivne“, naveo je Adžić.
Kako je rekao, kada dođu ovakvi problemi do MUP-a, „već smo zakasnili“.
„Kaznena politika može da doprinese smanjenju ovakvih pojava“, naveo je Adžić.
Smatra da svi zajedno moramo da damo doprinos i da više pažnje posvetimo preventivnim aktivnostima, načinu odgoja, načinu usmjeravanja omladine, kako bi preduprijedili sve ove pojave.
Kazao je i da postoje ograničenja, koja onemogućavaju da djeluju onako kako bi javnost u tim momentima očekivala od pripadnika UP.
“Zakoni nas obavezuju da prema maloljetnicima postupamo u skladu sa propisima, bez obzira na krivična djela koja učine… MUP, odnosno Uprava policije organizovala je kombinovane timove u svim gradovima, koji su imali obavezu da obave razgovore sa direktorima škola, da naprave planove, da preduzmu aktivnosti intenzivnijih obilazaka kako škola, tako i školskih dvorišta, ali i mjesta gdje se đaci okupljaju…“, naveo je Adžić.
Kazao je da je nemaju kapacitet da intenzivno pokrivaju škole.
„Plan i preporuka je da obrazovne institucije same organizuju obezbjeđenje ili nadzor unutar škola…Postoje određena sredstva koja su obezbijeđena za tu namjenu. Vjerujem da će ministar Vojinović sa svojim saardnicima uraditi sve da ta sredstva iskoristi i da se anagažuju ljudi koji bi mogli da pokrivaju školu i povećaju bezbjednost“, naveo je Adžić.
Adžić je rekao da mu se čini da svaka svađa između vršnjaka, da li punoljetnih ili maloljetnih, osvane na naslovnici određenih medija.
Rekao je da te teme jesu opterećujuće.
„Ali čini mi se svakako mnogo više istaknute u medijima, a možda i podsticaj pojedinim možda, da se ne izrazim pregrubo, osobama sklonim devijantnim ponašanjima, možda i prilika da se na ovaj način promovišu i da na ovaj način dospiju u sferi interesovanja šire javnosti“, naveo je Adžić.
Vojinović: Problem vršnjačkog nasilja ne može riješiti samo Ministarstvo prosvjete
Ministar prosvjete u tehničkom mandatu Miomir Vojinović istakao je da je vršnjačko nasilje problem društva, koji ne može riješiti samo Ministarstvo prosvjete.
Kazao je da su do sada u saradnju sa mnogim međunarodnim organizacijama održane desetine aktivnosti kada je u pitanju prevencija vršnjačkog nasilja.
Takođe, on je rekao da se ove godine sprovodi preventivni program nenasilja u školama.
Vojinović je kazao da će prvog radnog dana u maju biti ponovo aktiviran telefonska linija u Ministarstvu prosvjete, gdje će moći da se prijavljuju svi oblici nasilja.
Naglasio je da u svim školama postoje timovi za bezbjednost.
Jelušić: Naša djeca nemaju kome da se jave, jer institucije nisu ojačale
Poslanica Božena Jelušić rekla je da je riječ o multisektorskom, društvenom problemu, u koji moraju da se uključe svi.
Kazala je da su uzroci današnjeg porasta nasilja „pažljivo njegovani decenijama prije i da su sada stigli na naplatu“.
„Ta naplata će biti vrlo bolna“, navela je Jelušić.
Prema njenim riječima, moramo znati da je nažalost u ovoj državi dostupnost oružja velika.
„Kada govorimo o vršnjačkom nasilju, treba da imamo na umu, da ta djeca, kao što je taj dječak donio nož, imajui drugo oružje na raspolaganju, i da se ono često nalazi u porodicama“, dodala je Jelušić.
Kako je dodala, živimo u društvu koje nije izgradilo institucije povjerenja.
„Naša djeca nemaju kome da se jave i prijave, jer institucije nisu ojačale..zato se uključuju rodiutelji, i zbog toga je vrlo lako moguće da upadnemo u još veće probleme“, navela je Jelušić.
Istakla je da je kod nas društvena kohezija radikalno narušena.
„Naša su se djeca pocijepala po etničkim, vjerskim, identitetskim grupama“, navodi Jelušić.
Ukazala je da nemamo savjetovališta, grupe za podršku, dovoljnu psihološku podršku mladima i valjan program prevencije nasilja…
Đurović: Prosvjetni radnici vrlo često prepušteni na milost i nemilost bahatoj djeci, kao i uvredama roditelja
Zamjenik predsjednika Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Dejan Đurović rekao je , između ostalog, da su prosvjetni radnici vrlo često prepušteni na milost i nemilost bahatoj djeci, kao i uvredama i fizičkim nasrtajima nesavjesnih roditelja.
Đurović: Važna sinergija roditelja, škola i institucija kako bi se slučajevi vršnjačkog nasilja sveli na minimum
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da tema vršnjačkog nasilja zaokuplja pažnju cijelog društva.
„Postoje opšta saglasnost da je vršnjačkog nasilja problem, ne samo kod nas, nego i na globalnom nivou. Nasilničko ponašanje se razlikuje od kratkrotrajnih incidenata i svađe djece, osnovna razlika je u namjernoj želji da se drugom djetetu nanese zlo i ponavljanju takvog postupanja tokom određenog vremena“, navela je Đurović.
Navela je da se kod djevojčica sve češće dolatzi do ozbiljnog fizičkog nasilja.
Podsjetila je da su poslednji događaji maloljetničkog nasilja odjeknuli u regionu. Podsjetila je i na nedavni slučaj u Baru, napad na maloljetnike u blizini Gimnazije „Slobodan Škerović“…
Kazala je da je potrebno uvođenje novih vaspitnih mjera za počinioce, sistem nadzora njih i njihovih porodica, definisanje servisa podrške, izmjene zakonske regulative, da se jasne definiše odgovornost roditelja, staratelja, kao i nadležnih organa, uspostavljanje zaštitara u svim školama…
„Pozivan sve nadležne institucije da ne dozvolimo da naša djeca žive u strahu da li bezbjedno mogu doći do kuće i škole i obratno. Apelujem na roditelje da povedu računa o svojoj djeci i prate njihove postupke i ponašanje, te da blagovremeno reaguju na sve ono što može predstavljati potencijalnu opasnost u odnosu sa drugom djecom“, navela je Đurović.
Istakla je da je važna sinergija roditelja, škola i institucija kako bi se slučajevi vršnjačkog nasilja sveli na minimum.
Navela je da apsolutni prioritet mora biti zaštita djece, te da je u tom cilju neophodno da sve tri grane vlasti ulože dodatne napore ka prevazilaženju ovog problema, predlaganjem izmjena seta zakona, prevencijom i proaktivnom djelovanjem svih činilaca koji se bave politikama za mlade.
Izvor: Dnevno
