U skupštini Crne Gore danas je održan nastavak treća – posebne sjednicea Prvog redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore.
Na dnevnom redu bila su poslanička pitanja.
Na pitanja poslanika prvi je odgovaraa potpredsjednik Vlade za politički sistem pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, a potom i potpredsjednik Vlade i ministar sporta Dragoslav Šćekić, ministar pravde Andrej Milović i ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
Najzanimljiviji detalji sa današnje sjednice bile su opaske poslanika GP URA Filipa Adžića na račun ministra pravde Andreja Milovića. Adžić je kazao da je neko u potpunosti zabranio javne nastupe ministra Milovića, te da je dobro što je on danas došao u Skupštinu. Milović je Adžiću rekao da je interes države iznad partijskog i zato sam on ministar iako više nije dio PES-a. Sjednica će biti nastavljena u ponedjeljak u 15 časova.
Prenos sjednice mogli ste pratiti uživo na našem portalu:
Tok sjednice:
Zašto je isplaćeno manje novca po hektaru za livade i pašnjake
“Iz kojih razloga je isplaćeno manje novca po hektaru za livade i pašnjake za 2023. godinu u odnosu na planirani iznos”, glasi pitanje poslanice DPS-a Aleksandre Despotović ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću.
“Prvobitno, za ovu mjeru Ministastvo je opredijelilo 450.000 eura. Procjena je urađena na bazi podataka dosadašnjih javnih poziva. Ranije i sa većom podrškom Ministarstva nije bilo
značajnijih rezultata kod povećanja površina u Sistemu za identifikaciju poljoprivrednih parcela. Usljed dobre kampanje (od strane) Ministarslva, i izuzetne organizovanosti i posvećenosti
službenika Direkcija za savjetodavne poslove i Odsjeka za regionainu koordinaciju odaziv poljoprivrednika je premašio očekivanja”, rekao ej Joković.
Imajući ovo u vidu, dodao je, donesena je Odluka 0 povećanju budžeta za mjeru Podrška za razvoj agroekoloških mjera i smanjenju jediničnih plaćanja po hektaru prihvalijivih površina livada i pašnjaka u skladu sa javnim pozivom Podrška po prihvatljivom ha za Agroekolosku mjeru (iPARD like) za livade pašnjake za 2023. godinu.
“Ovim je Ministarstvo obezbijedilo dodatna sredstva kroz MIDAS projekat, pa je ukupni budžet iznosio 1.250.000 eura. Iako smo obezbijedili dodatna sredstva, da bi isplatili sve bilo je potrebno proprorcionalno umanjiti podršku do trenutka kada su se svi zahtjevi uklopili u budžet. Kroz ovu mjeru evidentirano je 91.757,73 hektara livada i pašnjaka u LIPS sistem”, pojasnio je on.
Nastaviti saradnju sa DORH-om o Lori
Poslanik Koalicije ZBCG Jovan Vučurović da li će, u skladu sa svojim nadležnostima, tražiti da se pokrene proces revidiranja sporazuma državnih tužiiaštava Crne Gore i Hrvatske iz 2006. godine o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih, zločina protiv čovječnosti i genocida, a naročito dijela koji se odnosi na istragu, i to nepostojeću, u vezi sa ubistvima civila i ratnih zarobljenika u splitskom logoru Lora.
“Taj sporazum su 2006. godine potpisali Vesna Medenica i Mladen Bajić i on u ponižavajući i podređen položaj stavlja Crnu Goru i ne garantuje ravnopravnost dvije strane. Posebno je sporan dio koji se tiče područja primjene, gdje se kaže da će se odredbe sporazuma primjenjivati samo u predmetima krivičnih djela ratnih zločcina, zločina protiv čovječnosti i genocida koja su počinjenjena na podrucčju Hrvatske prema državljanima Hrvatske, a čiji počionioci imaju prebivalište ili državijanstvo Crne Gore. Na taj način je učinjena direktna nepravda prema Crnoj Gori i prema žrtvama Lore i drugima koji su likvidirani od strane hrvatskih vojnih i paravojnih snaga”, rekao je Vučurović.
Imajući u vidu da se rat vodio na teritoriji Republike Hrvatske, rekao je Milović, a da nijedna od država potpisnica Sporazuma ne izručuje svoje državljane niti je u slučajevima ratnih zločina moguće ustupanje gonjenja, razumljivo je zašto je fokus Sporazuma tužilačkih organizacija dvije države stavljen na zločine počinjene na teritoriji Republike Hrvatske, za koje su bili
odgovorni crnogorski državljani.
“Dakle, s jedne strane, Ministarstvo pravde podržava VDT, koje je konačno u punom kapacitetu, da nastavi saradnju sa DORH-om na punoj implementaciji ovog Sporazuma, ali istovremeno, u cilju pravednosti, Ministarstvo pravde je na svaki potreban način spremno podržati VDT, da u duhu dobre saradnje sa DORH, unaprijede međusobnu koordinaciju i u vezi slučajeva ratnih zločina nad crnogorskim državljanima koji su bili ratni zarobljenici, a shodno zakljucčcima Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore iz aprila prošle godine. U tom cilju, Ministarstvo pravde će dati svu podršku koja je u našoj nadležnosti da se to i ostvari”, zaključio je Milović.
Crna Gora će dobiti Građanski zakonik
Da li su preduzeti konkretni koraci, osim formiranja Komisije, na planu izrade Građanskog zakonika Crne Gore, te ako jesu, do koje se faze u navedenom procesu stiglo i kada očekujete da će ovaj važan posao bid završen, pitala je ministra pravde poslanica DPS-a Sonja Milatović.
“Rad na izradi Građanskog zakonika Crne Gore započet je 2018. godine, nakon što je stupila na pravnu snagu Odluka o obrazovanju Komisije za izradu Građanskog zakonika, koju je Vlada donijela krajem 2017. godine. Komisija za izradu Građanskog zakonika, sačinjena je od eminentnih pravnih stručnjaka, čiji je zadatak kodifikacija građanskog prava što podrazumijeva: analizu važećih zakonskih rješenja, njihovo unaprjeđenje i međusobno usaglašavanje, kao i usaglašavanje sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama i međunarodnim standardima, evropskom pravnom tekovinom, praksom Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde”, rekao je Milović.
Normiranje i sistematizovanje ove materije za Crnu Goru predstavlja poseban poduhvat, istakao je ministar, prije svega zbog značaja za cjelokupnu pravnu kulturu naše države, pravnu teoriju i praksu.
“Komisija, čiji sam predsjednik, daće puni doprinos u unaprjeđenju postojećih zakonskih rješenja, normiranju novih pravnih instituta i usklađivanju sa međunarodnim konvencijama i standardima, što će rezultirati postizanjem veće pravne sigurnosti za građane, kao i postizanjem pouzdanijeg pravnog ambijenta za ekonomski napredak društva, a sve u cilju vladavine prava kao osnovnog postulata kojem Crna Gora teži. Na kraju, napominjem da će ovom metodologijom i dinamikom rada, Crna Gora biti prva drzava u regionu koja će na ovaj način normirati i sistematizovati građansku materiju, što joj kao i tadašnjoj Knjaževini koja je i 1888. godine imala Opšti imovinski zakonik, i pripada”, rekao je Milović.
Rasprava Adžića i Milovića, poslanik URA tražio ostavku ministra
Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić osvrnuo se tokom sjednice na rad ministra pravde Andreja Milovića i slučaj afere Do Kvon, poručivši da posle svega treba da podnese ostavku na tu funkciju.
„Milović je najgore ocijenjeni ministar. Istina mu nije jača strana i obmanuo je sudove u slučaju izručenja Do Kvona. Kontroverzne stvari se vezuju za Milovića To je opterećujuće za bilo kojeg ministra. Ko pogazi sopstvenu riječ, nema povjerenje građana, a Milović je u više navrata pokazao da ne drži riječ. Vi ste zaštitnik mafije. Biću srećan kad istina izađe na vidjelo“, poručio je Adžić Miloviću.
Ipak, kako je kazao, bez obzira na političke razlike nepravedno je Miloviću zabraniti javne nastupe.
„Značajno je da se čuje i njegova strana“, poručio je Adžić.
Milović je na to kazao da mu je javni interes uvijek bio iznad partijskih.
„Vrhovni sud je odgovorio umjesto mene. Znate gdje je SDT, pa optužbe tamo iznesite. Znam da biste voljeli da se vrati vrijeme, ali ne možete ponovo biti ministar“, odgovorio mu je on.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica imao je pitanje za ministra pravde Andreja Milovića.
“Šta preduzima Ministarstvo pravde kada je upitanju ispunjavanje priveremenih mjerila u poglavlju 23? U kojoj mjeri dobijanje IBAR-a (Interim Benchmark Assessment Report) zavisi od aktivnosti koj preduzima Ministarstvo pravde u ovom poglavlju? Kada je u pitanju priprema predloga zakonskih rješenja, na pripremi unapređenja kojih tačno zakona Ministarstvo pravde radi, a koja će doprinijeti ostvarivanju privremenih mjerila u poglavlju 23”, pitao je Pižurica.
“Ministarstvo pravde, u toku nekoliko proteklih mjeseci, preduzima kontinuirane napore u cilju realizacije privremenih mjeriia u poglavlju 23, a koji napori se odnose na oblasti koje su u nadležnosti ovog ministarstva. Rad na ispunjenju privremenih mjerila u poglavlju 23 obuhvata sprovođenje niza legislativnih aktivnosti, ukijučujući izradu strateških dokumenata i predloga zakona iz oblasti organizacije i digitaiizacije pravosuđa, krivičnog zakonodavstva, kao i borbe protiv korupcije”, rekao je Milović.
Napominje da su se ove aktivnosti sprovodile u prethodnih nekoliko mjeseci sa povećanim intenzitetom, a sve u cilju realizacije obaveza koje ce doprinijeti da Crna Gora dobije Izvještaj 0 realizaciji privremenih mjerila (IBAR) u junu ove godine.
“Važno je naglasiti da je ovaj naporan rad takođe bio i veoma transparentan i inkluzivan, pa su u zavisnosti od zakona na kojima se radilo, u rad radnih grupa bili uključeni predstavnici sudova i državnih tužilaštava različitih nivoa, predstavnici Vlade Crne Gore, drugih ministarstva, strukovnih udruzenja i civilnog sektora”, dodao je Milović.
Šćekić: Problemi su veliki
Poslanica Nezavisnog kluba Jevrosima Pejović pitala je ministra sporta Dragoslava Šćekića šta Ministarstvo sporta preduzima kako bi se poboljšao položaj i kvalitet života žena u profesionalnom sportu.
“Ovih dana je na javnoj raspravi strategija o unapređenju sporta, kroz nju smo i predvidjeli određene momente koji se tiču rodne ravnopravnosti. Problemi o kojima ste vi govorili su veliki i ne odnose se samo na učešće žena u sportu, već i u širem životu”, naglasio je Šćekić.
Koprivica: Očistićemo sistem od kriminala
Poslanica Demokratske narodne partije Maja Vukićević pitala je potpredsjednika Vlade za politićki sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivicu da li je zadovoljan načinom i dinamikom borbe protiv korupcije i kriminala i koje su po njemu najveće prepreke u procesuiranju djela iz oblasti korupcije i kriminala.
“Imajući u vidu snažnu reformsku volju 44. Vlade Crne Gore da uspostavi čvrst i djelotvoran sistem vladavine prava, kako zbog unutrašnjih potreba građana i društva u cjelini, tako i zbog uspjeha EU integracija, jedan od njenih ključnih prioriteta jeste sveobuhvatna borba protiv korupcije. U tom cilju se preduzimaju intenzivne aktivnosti na planu reforme institucionalnog okvira i izgradnje mehanizama za prevenciju i borbu protiv korupcije. Kada se u potpunosti osposobe institucije, kada im se obezbijede djelotvorni instrumenti u rukama i iskreno, realno i snažno podrži njihov nezavisan, neselektivan i nepristrasan rad, dinamika borbe protiv korupcije će do kraja ostvariti očekivanja građana, koji žele život i poslovanje u ambijentu bez korupcije. Stoga je prvobitno bilo potrebno sagledati naslijedene probieme i odlučno krenuti u koncipiranje antikorupcijske politike, koja već daje početne efekte”, kazao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, u cilju oporavka sistema potrebno je rješavati naslijedene probleme, strateški i odgovorno, kao i kreirati jasan i djelotvoran okvir za vođenje antikorupcijske politike.
“Dinamiku reformi institucionalnog antikorupcijskog okvira bih ocijenio izuzetnom, a to je preduslov da dode do izuzetne dinamike u rješavanju konkretnih predmeta korupcije, posebno korupcije na visokom nivou i u onim slučajevima koji su naročito opterećivali naše društvo, poput “Možure”, “Koverte” i slično, jer bez osposobljenih institucija i djelotvornih alata u njihovim rukama, nema djelotvorne borbe protiv korupcije i kriminala”, rekao je Koprivica.
Foto: Dnevno
