Na jučerašnjim lokalnim izborima u Gusinju koalicija Bošnjačke stranke (BS), Socijaldemokrata (SD) i Socijaldemokratske partije (SDP) „Srcem za Gusinje“ dobila je 14 mandata. Slijedi lista “Zajedno za Gusinje” – Albanski forum i DUA – sedam mandata, Demokratska partija socijalista (DPS) sa šest mandata, Pokret za Gusinje dva mandata i Demokratska Crna Gora jedan mandat. U parlamentu Gusinja ima 30 odborničkih mjesta.
Na prošlim lokalnim izborima u Gusinju 30. avgusta 2020. godine najviše mandata dobila je lista DPS – 11 mandata. Lista „Albanci zajedno za Gusinje” tada je imala sedam mandata. Savez Bošnjačka stranka-Liberalna partija „Ispravno za Gusinje” dobio je tri mandata. Socijaldemokrate Crne Gore imale su tada sedam mandata. Socijaldemokratska partija Crne Gore imala je tada dva mandata a Socijalistička narodna partija Crne Gore jedan mandat.
Analizirajući ishod lokalnih izbora u Gusinju u kontekstu političkih kretanja između 2020. godine i trenutnog ciklusa, novinar i analitičar Predrag Zečević kaže za Portal RTCG da je evidentno nekoliko ključnih trendova koji ukazuju na promjene u političkoj dinamici na terenu, a posebno na uspon Bošnjačke stranke (BS) i promjene unutar koalicija.
„Dakle, imamo značajan rast podrške Bošnjačkoj stranci. Bošnjačka stranka, koja je u prethodnim izborima imala samo tri mandata, sada zajedno kroz koaliciju sa Socijaldemokratama (SD) i Socijaldemokratskom partijom (SDP) imaju čak 14 mandata. Ovo ukazuje na značajno jačanje političkog uticaja Bošnjačke stranke, ali i na njen strateški uspjeh u povezivanju s drugim partijama. Jasno je da je BS uspjela kapitalizovati na političkom nezadovoljstvu ili slabljenju drugih aktera, prvenstveno DPS-a, i da je privukla značajan dio biračkog tijela“, ocijenio je Zečević.
Tu je, dodaje, i pad podrške Demokratske partije socijalista (DPS).
„Upoređenje rezultata iz 2020. godine i ovog izbornog ciklusa pokazuje značajan pad uticaja DPS-a. Sa 11 mandata 2020. godine, DPS je sada sveden na samo 6 mandata, što signalizira ozbiljan gubitak političke podrške. Ovo se može tumačiti kao posljedica šireg trenda pada DPS-a na nacionalnom nivou, ali i sve većeg jačanja manjinskih partija i koalicija koje privlače glasače iz specifičnih zajednica“, kaže sagovornik.
Imamo, ukazuje, i trend jačanja manjinskih koalicija – lista “Zajedno za Gusinje” i Albanski forum, koja i dalje zadržava 7 mandata, pokazuje da manjinske zajednice u Gusinju ostaju stabilne u svom političkom izrazu.
„Međutim, njihov uticaj je sada u sjenci jačeg SDP/SD-bošnjačkog bloka, što ukazuje na pregrupisanje političkih snaga unutar manjinskih zajednica“, rekao je Zečević.
Uspjeh koalicije BS-SD-SDP ukazuje na promjenu strategije ovih partija, koje su odlučile zajedničkim nastupom ojačati svoju političku poziciju, naglasio je.
„Socijaldemokrate (SD) su ranije imale 7 mandata, a SDP 2 mandata, dok su sada unutar koalicije doprinijeli znatno boljem rezultatu. Ovakva vrsta koalicione politike pokazuje da je udruživanje postalo ključno za politički uspjeh u opštinama poput Gusinja“, rekao je Zečević.
Opadanje podrške tradicionalnim strankama je takođe trend, kazao je analitičar.
„Oslabljena pozicija DPS-a i pozicija Socijalističke narodne partije, koja je u 2020. godini imala jedan mandat, a sada nema nijedan, ukazuje na pad podrške za stranke koje su ranije dominirale crnogorskom političkom scenom. To sugeriše da se politička moć sve više koncentriše u manjinskim partijama i koalicijama koje bolje adresiraju lokalne interese. Ove tendencije pokazuju da lokalna politika u Gusinju sve više postaje definisana identitetskim i manjinskim pitanjima, pri čemu Bošnjačka stranka i njeni koalicioni partneri preuzimaju vodeću ulogu. S druge strane, DPS, kao i tradicionalne crnogorske partije, gube na značaju, što se uklapa u širi kontekst političkih promjena u Crnoj Gori gdje manjinske zajednice igraju sve važniju ulogu u oblikovanju lokalnih i nacionalnih politika“, kazao je Zečević.
Foto: RTCG
