Crna Gora će, prema ocjenama stručnjaka, morati da otvori tajne dosijee ako želi da uđe u Evropsku uniju, a to pitanje biće najvjerovatnije postavljeno odmah nakon dobijanja IBAR-a.
Advokat Nikola Angelovski Skupštini je 18. juna podnio inicijativu za potpisivanje peticije za donošenje zakona o otvaranju dosijea i dokumenata civilnih i vojnih obavještajnih službi.
Sagovornici Gradske RTV u emisiji „Referat“ iznijeli su različite stavove o ovoj inicijativi.
Podacima iz tajnih dosijea danas je moguće pristupiti samo putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, osim u slučajevima kada dokumenta nose oznaku tajnosti, kaže pravnik Mitar Šušić.
„Svi zločini zaslužuju da budu istraženi i svaka likvidacija koja je izvršena u ime bilo koje vlasti i bilo kog režima treba da bude objelodanjena, jer ako je urađena sa razlogom, ako je neko zaista zasluživao kaznu u tom trenutku, onda to treba da bude u svrhu generalne prevencije vidljivo svima“, smatra Šušić.
Takođe, ukoliko je neko, kako kaže, zloupotrebljavajući institucionalnu moć, u nekom trenutku lišavao se političkih neprijatelja, treba da se zna.
„U tom slučaju treba da bude objelodanjeno kako bi služilo kao nauk budućim sistemima i budućim generacijama“, kazao je Šušić.
Dodaje da u Crnoj Gori, i pored postojanja zakonskog osnova, postoji problem što se prije desetak godina nije moglo doći u posjed tih podataka.
„Činjenica je da je u Crnoj Gori, do prije tri godine, postojao kontinuitet vlasti od četrdesetih godina prošlog vijeka pa sve do 2020. Uz sve promjene naziva, ideologija, personalne promjene, to je ista matrica vladanja u smislu želje za očuvanjem vlasti“, istakao je Šušić.
Saglasan je da se ti dosijei moraju učiniti dostupnim javnosti na pravi način.
„Zakon o lustraciji u ovom trenutku, nakon protoka vremena na koji bi se ta lustracija trebala odnositi, prilično gubi smisao. A što se tiče obeštećenja, opet je pitanje do koje sfere i do koje godine, kojeg logora doseći. Jer, opet ćemo ući u neku diskriminaciju zato što nije Goli otok bio jedini zločin“, istakao je Šušić.
Stamatović: Treba da se zna ko je i zašto zatvarao građane Crne Gore i slao ih na Goli otok
Potrebno je da se otvore tajni dosijei kako bi svaki građanin mogao da utvrdi ko je i zašto zatvarao građane Crne Gore i slao ih na Goli otok, kazao je istoričar Aleksandar Stamatović.
“Da to bude jedna pedagoška pouka, da nikome nikada više ne padne na pamet da špija ljude, da ih šalje na Gole otoke neke nove, da ih šalje u zatvore jer će biti svjesni da će se to za 5,10,20 ili 80 godina saznati”, kazao je Stamatović.
To se, kako kaže Stamatović, spušta i na jedan niži niivo.
„Ja hoću da znam, neki Radovan Šušić hoće da zna ko je njegovog oca ili đeda slao na Goli otok, ko su bili ljudi, inspektori UDBE, koji su mučili njegovog oca i đeda i poslali ga tamo… Zašto bježati od tih činjenica?“, pita Stamatović.
Stamatović je govorio i o svojim planovima za objavu knjige „Istorija OZNE i UDBE 1944-48“.
„Koncept mog istraživanja je bio da se krene od početka, 1944. kada je formirana OZNA. Problemski i hronološki ispitati protivnike komunističkog režima, prvih godina njegovog uspostavljanja, koji su personifikovali ostatke četničkog pokreta, zelenaškog pokreta, federalističkog pokreta, pripadnike muslimanskih milicija u Bihoru, Plavu i Gusinju i pripadnike milicija koje su obuhvatale teritoriju takozvane kvislinške države ili Republike Velike Albanije, na teritoriji Tuzi, Gusinja i Ulcinja“, navodi Stamatović.
Nakon toga, kako kaže, da u svom istraživanju krene i na naredni period.
Begović: Moramo biti pažljivi koji period biramo i na koji način pristupamo problemima
Univerzitetski profesor Marko Begović sumnja da država ima kapaciteta da na kvalitetan način sprovede proces otvaranja tajnih dosijea, jer kaže da godinu dana ne može da rekonstruišemo Balšićevu ulicu, a sumnja i u postojanje političke volje.
„Od 1990. godine Crnu Goru je napustilo preko 150 hiljada građana, a mi ovdje pričamo o nekoj pravdi koja treba da se zadovolji od 1944, 1945..1918… Moramo biti izuzetno pažljivi koji period biramo i na koji način pristupamo problemima“, poručio je Begović.
On je podsjetio da je Njemačka na pravnom okviru nakon pada Berlinskog zida radila dvije godine, a gradske vlasti u Podgorici, kako ističe, za godinu dana nijesu sposobne da rekonstruišu jednu ulicu.
„Što se tiče lustracije – ako bi se ona sprovodila kako se sprovodila u Njemačkoj – pa nijedna partija koja je ovdje danas ne bi opstala. Svaka bi morala da se ugasi jer je svaka proizašla, ili pojedinci, iz tog šinjela“, kazao je Begović.
Begović napominje da je uredba iz 2001. godine dozvoljavala uvid u podatke tadašnje službe državne bezbjednosti.
„Prije pet godina sam i sam zatražio uvid u te dosijee, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, i dobio sam kompletne podatke. Možda to nije zadovoljavajući okvir, ali on je tada postojao“, kazao je Begović.
Begović je ukazao i na tumačenje eropskog suda za ljudska prava.
„Dvije su bitne komponente: jedna ide u skladu sa mišljenjem da je bitno da se taj proces pokrene, da bude što transparentniji i inkluzivniji, dok druga skreće pažnju da se protokom vremena gubi željeni rezultat, a to je demokratizacija društva“, objašnjava Begović.
Otvaranje tajnih dosijea za cilj ne smije imati osvjetu i revanšizam već isključivo demokratizaciju crnogorskog društva kroz suočavanje sa prošlošću, zaključili su sagovornici Gradske.
