Spajić: Do vremena kad CG bude bila predložena za članicu, mogla bi da ima veću prosječnu zaradu od prosjeka EU

Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima veću prosječnu zaradu od prosjeka EU.

To je kazao predsjednik Vlade Milojko Spajić pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (EP) odgovarajući na pitanja europoslanika o napretku reformi Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.

On je kazao da za Crnu Goru EU ne znači „novac iz budžeta“, nego da su dva „velika stuba“ zajedničke vrijednosti i tržište.

Rekao je da će prosječna zarada u Crnoj Gori do kraja godine biti 1.000 eura, kao i da Crna Gora do učlanjenja neće biti teret EU.

On je istakao da se Crna Gora već ponaša kao da je član EU, kao i da je ruski uticaj nikad manji.

Kazao je da je Crna Gora jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je 100 odsto u liniji sa evropskim vrijednostima.

On je ocijenio da vlade u prethodnih 10 godina, kako god izgledale, nikad nisu odstupile od evropskih vrijednosti.

Spajić je rekao da Crna Gora ima najstrožiji zakon o pranju novca u Evropi. Dodao je da Crna Gora želi „prave investitore“ u državi, kao i da su državni prihodi u januaru i februaru povećani za devet odsto.

Sve što je 44. Vlada uradila od formiranja bilo zarad ubrzavanja učlanjenja u EU

Spajić je u uvodnoj riječi rekao da je sve što je 44. Vlada uradila od svog formiranja bilo zarad ubrzavanja učlanjenja u EU.

On je dodao da je od njegovog prvog zvaničnog sastanka kao premijera sa predsjednicom Evropske komisije (EK) Ursulom fon der Lajen do četvrte posjete Briselu od konstituisanja izvršne vlasti Crna Gora prošla kroz „temeljnu transformaciju koja nam je omogućila da opet budemo vodeća zemlja u napretku reformi EU“.

Istakao je da Vlada radi na svim privremenim mjerila koja su potrebna za dobijanje izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), kao i da su medijiski zakoni poslati EK, a da će se potom naći pred Skupštinom.

Naglasio je da su veoma ohrabreni Planom rasta za Zapadni Balkan i da očekuje da EK ubrzo odobri Plan rasta za Crnu Goru.

Spajić je poručio da misli da je reformska agenda Crne Gore „najzrelija“, ali i da ih to neće opustiti, već da će nastaviti da rade na njenom poboljšanju.

„Trenutni momenatum predstavlja jedinstvenu prtiliku za napredak konsolidacije, Evrope i regiona Zapadnog Balkana. Čvrsto vjerujemo da Crna Gora stoji na povoljnom mjestu da bude sljedeća članica EU“, rekao je Spajić.

Dodao je da Crna Gora sad, više nego ikad, prepoznaje priliku za učlanjenje u EU.

Spajič i Mekalister
Spajič i Mekalister foto: Printscreen/European Parliament

Bilčik: Parlamentarna većina za šest mjeseci uradila više za EU reforme od vlasti u prethodnih šest godina

Kopredsjedavajući Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Vladimir Bilčik kazao da je parlamentarna većina za šest mjeseci uradila više za EU reforme od vlasti u prethodnih šest godina.

On je istakao da je Skupština Crne Gore krucijalan dio u napretku EU reformi, kao i da je EP spreman da pomogne u bilo kom obliku.

Bilčik je pohvalio saradnju parlamentarne većine i opozicije u okviru reformi, i naglasio da je to veoma važno za progres demokratskih standarda u Crnoj Gori.

On je ohrabrio Spajića da Vlada korisiti sve političke i tehničke mogućnosti koje nudi EP, kao i da se nada da će Crna Gora u narednom mandatu EP postati 28. članica EU.

Bilčik
Bilčik foto: Printscreen/European Parliament

Kad NATO želi da sazna šta se dešava u regionu, „zove Crnu Goru“

Europoslanik iz Slovenije Matjaž Nemec upitao je u ime Tonina Picule koja je pozicija Vlade na komentare predsjednika Skupštine Andrija Mandića o NATO alijansi, kao i komentare Maje Vukićević da Crna Gora neće glasati za ulazak Kosova u Savjet Evrope.

Pitao je i zašto Crna Gora nije kosponzorisala Rezoluciju Ujedninjenih nacija (UN) o Srebrenici.

Nemec je rekao da izgleda da Vlada „sa vremena na vrijeme“ ne izgleda stabilno.

Njemačka europoslanica Hildegrad Bentele kazala je da poziva Spajića da izrazi svoja mišljenja o stanju u regionu kao i da „velike zemlje mogu da uče od malih“.

Grčki poslanik Georgijos Kiristos pitao je Spajića o procesu popisa stanovništva i dodao da prema njegovim informacijama vlast na nivou države izgleda stabilno, ali da izgleda da postoje problemi na lokalnom nivou.

Predsjednik Odbora Dejvid Mekalister pitao je kako EP može da pomogne Crnoj Gori da ostane na EU kursu, kao i šta Spajić lično kao premijer radi na stabilizaciji procesa učlanjenja.

Spajić je rekao da se prilika koju Crna Gora ima događa jednom u dvije ili tri decenije. Govoreći o popisu kazao je da je taj događaj u prethodnim godinama bio savršena prilika za uticaj stranih država, odnosno ruski uticaj, a da je 44. Vlada u prvom mjesecu svog rada uspjela da to realizuje.

On je poručio da je odnos sa svim političkim partijama jako važan, jer je ova Vlada istakla tri jako važne tačke.

„Vladavina prava, proces integracije u EU i ekonomski napredak. Smanjenje korupcije, bolje bolnice, bolje škole… to je na umu crnogorskih građana“, kazao je Spajić.

On je naglasio da kad NATO želi da sazna šta se dešava u regionu, „zove Crnu Goru“.

Spajić je rekao da je različitost bila prepreka prethodnih 30 godina, ali da je to sada snaga države.

Dodao je da je „veoma teško biti u dobrim odnosima i sa Kosovom i Srbijom“, ali da Crna Gora to uspjeva.

U izvještaju EP o Crnoj Gori usvojenom u oktobru 2023. godine, EP je pohvalila „dugogodišnju posvećenost Crne Gore evropskim integracijama“, potkrijepljenu visokim nivoom javne podrške, i ponovio podršku parlamenta naporima države da ispuni uslove za pristupanje EU.

Kako se navodi u izvještaju, poslanici EP-a ohrabrili su Crnu Goru da nastavi napredak, posebno u oblasti vladavine prava, i da ponovo počne sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja.

Crna Gora je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2008. godine, a pristupne pregovore počela je 2012. Do sada su otvorena 33 od 35 pregovaračkih poglavlja.

Foto: European Parliament

NIKŠIĆ PROGNOZA