Ženski klub Skupštine Crne Gore, u saradnji sa Istorijskim institutom Univerziteta Crne Gore, organizovao je dvodnevnu naučnu konferenciju „Žena u Crnoj Gori – istorijska retrospektiva“, 26. i 27. novembra 2025. godine, saopštili su iz Skupštine Crne Gore.
Obraćajući se na početku skupa, kako ističu, Radinka Ćinćur kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore, istakla je da konferencija okuplja sve koji teže očuvanju plemenitih vrijednosti crnogorske tradicije, ali i napretku kroz usvajanje savremenih društvenih standarda. Dodaju da se zahvalila Istorijskom institutu na inicijativi za organizovanje ovog skupa, naglašavajući da je povezivanje naučne zajednice i institucija koje donose odluke važan preduslov ukupnog društvenog prosperiteta.
“Ćinćur je podsjetila da je žena kroz istoriju bila stub tradicionalne crnogorske porodice, te izrazila uvjerenje da ta uloga danas može biti nadograđena kroz aktivno učešće u izgradnji modernog, obrazovanog i naprednog društva. Navodeći misli Simone de Bovoar i Nobelovke Ani Erno, ona je istakla da potiskivanje žene nije prirodna, već društvena kategorija, te da vraćanje dostojanstva ženama čiji su doprinosi često ostajali nevidljivi predstavlja čin istorijske pravde”, piše u saopštenju.
Kopredsjednica Ženskog kluba naglasila je, kako navode, da ovaj skup predstavlja doprinos ženskoj emancipaciji u Crnoj Gori, jer otvaranje relevantnih tema omogućava jasniji uvid u to gdje se društvo nalazilo, gdje se nalazi danas i kojim putem želi da ide. Dodaju da, kako je poručila Ćinćur, konferencija je prilika da se preispitaju sve uloge koje je crnogorska žena imala kroz istoriju i da se sagleda spremnost društva za dalji iskorak ka modernim evropskim standardima rodne ravnopravnosti.
“Radenko Šćekić, direktor Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore, istakao je da konferencija u fokus stavlja ženu i njen višestruki doprinos razvoju društva, kao stuba porodice, nauke, umjetnosti, kulture, politike i institucija. On je podsjetio da je položaj žene na Balkanu kroz vjekove bio oblikovan rigidnim patrijarhalnim nasljeđem, u okviru kojeg se njegovalo selektivno poštovanje žene, ali i stvarali brojni izazovi, neravnopravnost i stereotipi”, ističe se u saopštenju.
Šćekić je ukazao kako dodaju, da su stavovi o rodnim ulogama društveno naučeni i kao takvi podložni promjenama kroz obrazovanje, kulturu i medijsko djelovanje.
“U osvrtu na istorijski razvoj političkih prava žena, istakao je da su ključni pomaci nastupili u periodima kada je njihov doprinos društvu postao neosporan, posebno tokom Prvog svjetskog rata. Kako je naglasio, iskustvo žena koje su preuzele najodgovornije uloge u ratnim naporima pokazalo je da im se ne mogu uskraćivati politička i društvena prava pod izgovorom „inferiornosti””, navodi se u saipštenju.
Govoreći o savremenom crnogorskom društvu, kako kažu, Šćekić je poručio da je uloga žene prošla značajnu evoluciju, od tradicionalnih okvira vezanih za porodicu i domaćinstvo, do sve snažnijeg učešća u javnom i političkom životu. Dodaju da je posebno istakao važnost ženske solidarnosti i uloge Ženskog kluba Skupštine Crne Gore, koji predstavlja pozitivan primjer zajedničkog djelovanja, bez obzira na političke razlike. Izrazio je i uvjerenje da će , kako navode, radovi sa ove konferencije dati važan doprinos naučnom promišljanju i daljem unapređenju položaja žena u Crnoj Gori.
“Poslanica i članica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Aleksandra Despotović, konstatovala je da konferencija potvrđuje kolektivnu obavezu da se unaprijedi položaj žena u svim oblastima javnog i privatnog života kroz stručni dijalog i međusobno uvažavanje. Despotović je podsjetila da današnji skup predstavlja priliku da se oda priznanje generacijama žena koje su svojim znanjem, radom i predanošću oblikovale zajednice u kojima živimo. Naglasila je da cilj konferencije nije samo njegovanje sjećanja, već i stvaranje nove vizije društva, poručivši da su žene istovremeno temelj i krov na kojima počiva sadašnjost i budućnost Crne Gore”, ističe se u saopštenju.
U svom obraćanju Despotović je kako kažu, ukazala na važnost otvaranja prostora za nove ideje, partnerstva i inicijative koje doprinose napretku i prosperitetu društva.
Istakla je da je danas kako dodaju, više nego ikada, nužno osnažiti glas žena i obezbijediti ambijent u kojem će njihov doprinos biti vidljiv i jednako cijenjen. Izrazila je i kako dodaju, uvjerenje da će diskusije na konferenciji ohrabriti sve učesnike da nastave graditi budućnost u kojoj je jednakost svakodnevna stvarnost, a ne samo ideal.
“Prorektor Univerziteta Crne Gore Veselin Mićanović, poručio je da je cilj skupa afirmacija vrijednosti i doprinosa žena koje su kroz istoriju bile nositeljke društvenih promjena, iako njihov rad često nije bio prepoznat, i da savremena Crna Gora ima obavezu da tu nepravdu ispravi sistemski i u skladu s međunarodnim standardima, podsjećajući da demokratsko društvo ne može biti potpuno dok glas žene nije jednako snažan i uvažen”, piše u saopštenju.
Dodaju da je u svom obraćanju posebno istakao ulogu Istorijskog instituta Crne Gore, koji pod rukovodstvom prof. dr Radenka Šćekića kontinuirano radi na valorizaciji ženskog doprinosa društvu kroz interdisciplinarni naučno-istraživački pristup. Dodaju i da je Mićanović naglasio da je upravo ova konferencija rezultat odgovornog i vizionarskog rada, kojim se rodna ravnopravnost čini vidljivom i sastavnim dijelom naučnog i javnog diskursa.
Ocijenio je kako kažu, da žene u svim svojim ulogama, od porodičnih do profesionalnih, predstavljaju temelj zdravog, humanog i demokratskog društva.
“Takođe je ukazao na obavezu institucija i društva da stvaraju politike i mehanizme koji će omogućiti jednake mogućnosti, ukloniti rodne barijere i osnažiti žene u javnom, profesionalnom i privatnom životu. Poručio je da konferencija nije samo skup, već platforma za promjene, prostor za definisanje novih ciljeva i otvaranje tema koje su predugo bile u sjenci”, ističe se u saopštenju.
U saopštenju se navodi da su tokom prvog dana konferencije, učesnici kroz istorijsku analizu razmatrali društvenu, političku i kulturnu ulogu žene u različitim periodima razvoja Crne Gore, sa posebnim osvrtom na ključne izazove i dostignuća u borbi za rodnu ravnopravnost.
“Drugi dan konferencije održan u Plavoj sali Skupštine Crne Gore pružio je prostor za naučne osvrte, diskusije i prezentacije istraživanja koja doprinose boljem razumijevanju položaja žena kroz istoriju i u savremenom crnogorskom društvu”, ističe se u saopštenju.
Dodaje se da su rasprave vođene tokom konferencije predstavljaju naučne radove učesnika, koji će biti objedinjeni u zbornik planiran za objavu naredne godine, čime će rezultati ovog skupa dobiti
trajnu naučnu vrijednost i doprinositi daljem proučavanju položaja žena u Crnoj Gori.
“Dvodnevna konferencija potvrdila je posvećenost Skupštine Crne Gore i akademske zajednice unapređenju društvenog dijaloga o rodnoj ravnopravnosti i valorizaciji istorijskog doprinosa žena, te otvorila prostor za dalje istraživačke i institucionalne inicijative u ovoj oblasti”, zaključuje se u saopštenju.
Foto: Skupština Crne Gore
