Centar za demokratsku tranziciju pripremio je 35 preporuka za predstojeću izbornu reformu, a 17. po redu odnosi se na sistem zaštite biračkog spiska.
„Sistem zaštite biračkog prava prava nije u potpunosti usklađen s međunarodnim standardima, niti je djelotvoran. Zakonom je propisano da se prigovor protiv odluke, radnje ili propusta biračkog odbora podnosi OIK, a prigovor protiv njene odluke, radnje ili propusta DIK. Takođe, na odluke DIK kojima je odbačen ili odbijen prigovor protiv odluke, radnje ili propusta biračkog odbora, odnosno OIK, može se podnijeti žalba Ustavnom sudu. No, prigovori i žalbe se dalje mogu izjaviti samo protiv rješenja kojim je odbačen ili odbijen prigovor“, ističu iz CDT-a.
Kako objašnjavaju, to znači da strana koja je nezadovoljna rješenjem kojim se neki prigovor usvaja gubi mogućnost prigovora DIK ili žalbe Ustavnom sudu. Na ovaj način je onemogućeno i preispitivanje potvrđenih kandidatura.
„Birači/ce imaju mogućnost prigovora ili žalbe zbog povrede svog ličnog biračkog prava, ali ne i protiv drugih odluka poput potvrđivanja kandidatura ili rezultata izbora. OSCE/ODIHR je u svojim ranijim izvještajima ukazivao da je ovo suprotno stavu OSCE-ovog dokumenta iz Kopenhagena iz 1990. godine. Ustavni sud može djelimično ili u potpunosti poništiti rezultate izbora, ako utvrdi bitne povrede, ali ove povrede nijesu definisane zakonom.
Povrede pravila koja se tiču biračkog spiska i finansiranja kampanja rješavaju se u drugim postupcima i pred drugim organima. Zbog nejasnih postupaka i preklapanja nadležnosti često izostaje učinkovita pravna zaštita, što je u suprotnosti s međunarodnim obavezama i standardima“, poručuju iz CDT-a.
DIK razmatra prigovore na javnim sjednicama, ali Ustavni sud o žalbama raspravlja bez prisustva javnosti i ne omogućava učešće ni stranama u sporu.
„Takođe, Ustavni sud ne objavljuje blagovremeno cjelovite odluke po žalbama. Iako je postupak po izbornim žalbama po svojoj prirodi hitan, Ustavni sud u praksi koristi pravnu prazninu i produžava trajanje postupka tako što odlaže dostavljanje žalbi i traženje odgovora od nadležne izborne komisije. U predstojećoj reformi potrebno je temeljito analizirati postojeći sistem zaštite biračkog prava, i unaprijediti ga u pravcu proširenja prava na prigovore i žalbe tako da obuhvati sve aspekte izbornog procesa i smanjenja restrikcija u pogledu dokazivanja pravnog interesa za vođenje postupka“, dodaju u saopštenju.
Iz CDT-a zaključuju da je zato neophodno povećati transparentnost odlučivanja po prigovorima i žalbama, s posebnim naglaskom na otvaranje sjednica Ustavnog suda u skladu s ranijim preporukama OSCE/ODIHR.
