Usvajanje novog, sveobuhvatnog i harmonizovanog pravnog okvira za sprovođenje izbora, imenovanje predsjednika Vrhovnog suda do decembra tekuće godine, izmjene i dopune Zakona o izboru predsjednika Crne Gore do juna 2026. godine, samo su neki od koraka koje je država predvidjela da realizuje u sklopu Reformske agende.
Reformska agenda, kojom je definisan set reformi koje Crna Gora mora da sprovede da bi dobila novac iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan, u petak je dobila pozitivnu odluku država članica EU na Odboru Instrumenta pretpristupne podrške (IPA).
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je kazala da nakon što Evropska komisija odobri reformsku agendu, Crna Gora će dobiti prvu tranšu od 29 miliona eura već do kraja godine.
“Danas su predstavnici država članica EU na IPA odboru dali podršku crnogorskoj Reformskoj agendi kojom ćemo pristupiti sredstvima u iznosu od preko 380 miliona eura… Današnjom odlukom Odbora je potvrđeno da je Vlada razvila izvodljiv plan implementacije i kvalitetan sadržaj reformi”, saopštila je Gorčević prije dva dana na mreži X.
Reformskom agendom, koju je Vlada Crne Gore usvojila 26. septembra, se navodi da je, kada je riječ o vladavini prava, Crna Gora sa usvajanjem završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 dobila podršku svih zemalja EU, ali i poruku da završna faza pregovora zahtijeva stalni fokus i isti nivo posvećenosti reformama, naročito u oblastima sudstva, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode izražavanja i medija.
“Jedan od ključnih strateških ciljeva u ovoj oblasti biće unapređenje pristupa pravosuđu, transparentnost i povjerenje u sudstvo, a time i omogućavanje pravne sigurnosti, reda i poretka kao horizontalnog preduslova za ekonomsku aktivnost i sprovođenje svih mjera definisanih ovom Reformskom agendom”, navodi se u dokumentu.
Ograničeni napredak
Navodi se da Crna Gora već duži niz godina ostvaruje ograničeni napredak u oblasti pravosuđa, bez dovoljnog napretka u implementaciji ključnih reformi u oblasti pravosuđa i ograničenim bilansom ostvarenih rezultata u pogledu pravosudne odgovornosti.
Ističe se da je došlo do određenih dugoočekivanih imenovanja na visokom nivou u pravosuđu, međutim, još uvijek nije popunjena pozicija predsjednika Vrhovnog suda.
“Potrebno je dodatno jačati djelotvornu nezavisnost, integritet, odgovornost i profesionalizam pravosuđa, između ostalog i kroz implementaciju relevantnog ustavnog i pravnog okvira i donošenje zakonodavnih izmjena u skladu sa evropskim standardima. Takođe je potrebno ojačati efikasnost pravosuđa. Sistemi upravljanja ljudskim, finansijskim, IKT i infrastrukturnim resursima moraju biti značajno unaprijeđeni. Potrebno je donijeti novi plan za racionalizaciju pravosudne mreže, kao i Strategiju digitalizacije pravosuđa”.
Navodi se da su korupcija i korupcija na visokom nivou i dalje pitanja koja predstavljaju razlog za zabrinutost.
“Potrebni su dodatni napori da bi se uspostavio kredibilan i efikasan odgovor krivičnog pravosuđa, a da bi to pokazala, Crna Gora mora i dalje raditi na poboljšanju bilansa rezultata u pogledu istraga, krivičnih gonjenja i pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou. Pravni i institucionalni okvir treba biti unaprijeđen u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima, između ostalog i radi djelotvorne upotrebe finansijskih istraga i zaplijene i oduzimanja i imovine u takvim slučajevima”.
Izborna reforma
U dokumentu se navodi da će ključna aktivnost biti usvajanje novog, sveobuhvatnog i harmonizovanog pravnog okvira za sprovođenje izbora, u skladu sa evropskim standardima i postojećim preporukama Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE), Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), kao i Savjeta Evrope.
Podsjeća se da je Skupština 28. decembra 2023. godine, donijela Odluku o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu koji je dužan da najkasniije do 31. decembra 2024. godine pripremi Predloge zakona i drugih akata u vezi sa ciljem i zadacima Odbora i da ih podnese Skupštini na usvajanje.
To se odnosi i na izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika u vezi profesionalizacije Državne izborne komisije, jačanje nezavisnosti izbornih komisija. Navodi se da je osnova rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu na zakonima – Zakonu o izboru odbornika i narodnih poslanika, Zakonu o biračkom spisku, Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakonu o registrima prebivališta i boravišta.
Drugi korak podrazumijeva izmjene i dopune Zakona o izboru predsjednika Crne Gore (jun 2026. godine).
U sektoru pravosuđa reforma podrazumijeva da su sudstvo i tužilaštvo nezavisni/samostalni, nepristrasni, odgovorni i djeluju sa integritetom i profesionalnošću.
“U oblasti pravosuđa, kroz unapređenje ustavnog i zakonodavnog okvira, doprinijeće se sprovođenju najznačajnijih reformskih prioriteta utvrđenih u pregovaračkom Poglavlju 23, a sve u cilju unapređenja vladavine prava i zaštite temeljnih prava”.
Navodi se da će se reformski procesi sprovoditi kroz izmjene Ustava, Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima.
Prvi korak je, kako se navodi, izbor predsjednika Vrhovnog suda do decembra tekuće godine.
Drugi korak je izmijenjeni Ustav, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva.
Treći korak je, navodi se u dokumentu, puno sprovođenje sistema imenovanja, vrednovanja rada i napredovanja sudija i javnih tužilaca u skladu sa izmijenjenim Zakonom o sudskom savjetu i sudijama i Zakonom o državnom tužilaštvu. To treba sprovesti do decembra 2027.godine.
Efikasno na korupciju
U sektoru borbe protiv korupcije, reforma podrazumijeva efikasno sporovođenje zakonodavstva protiv korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou, uključujući finansijske istrage i zapljenu i oduzimanje imovine, u skladu sa pravnom tekovinom EU, evropskim i međunarodnim standardima.
Prvi korak u tom dijelu je sprovođenje Strategije/Akcionog plana za borbu protiv korupcije:
“Testovi integriteta se kreiraju i isporučuju od strane Uprave carina i Poreske uprave – cilj je dostići najmanje 30 odsto zaposlenih i sprovode se aktivnosti za usvajanje i implementaciju novog Etičkog kodeksa Uprave carina, posebno po pitanju obaveze predviđenih Strategijom za borbu protiv korupcije i njenog Akcionog plana, a koje se posebno odnosi na imovinsko stanje carinskih službenika, sukob interesa i prijave imovine”.
Drugi korak podrazumijeva poboljšane rezultate u oblasti istraga, krivičnog gonjenja, pravosnažnih presuda, konfiskacije i konačne konfiskacije u korupciji, uključujući slučajeve korupcije na visokom nivou.
“Pokazati sveukupno povećanje broja istraga, potvrđenih optužnica i osuda, uključujući slučajeve korupcije na visokom nivou; pokazati povećanje broja i ukupne vrijednosti zapljene, zamrzavanja i oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom; pokazati porast samostalnih finansijskih istraga…”, piše u dokumentu.
Odgovorna institucija za sprovođenje ovog koraka je Specijalno državno tužilaštvo, a rok je jun 2026 – decembar 2027.
U dokumentu se navodi da su u predmetima krivična djela korupcije izdati nalozi za sprovođenje istraga u osam slučajeva protiv ukupno 19 fizičkih lica, a za krivična djela visoke korupcije – osam naredbi o sprovođenju istrage protiv 19 lica.
Iz Evropske komisije prethodno je objavljeno da će Crna Gora dobiti 383,5 miliona eura iz ovog mehanizma podrške, koji će zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.
Od ukupnog iznosa, 110 miliona će biti bespovratna sredstva, a ostatak se obezbjeđuje kroz povoljne kredite.
Foto: Vlada CG
