Formiranje radne grupe za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije nije trebalo da radi Skupština Crne Gore, već Vlada koja ima jasnu proceduru oko kreiranja zakonskih tekstova i komunikacije oko tih zakonskih tekstova sa Evropskom komisijom, ocijenila je za portal Dnevno viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović.
Podsjetimo, Odbor za antikorupciju utvrdio je u srijedu Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, koji je pripremila radna grupa koju je formirala Skupština.
Najavljeno je da će nakon prvomajskih praznika biti održani okrugli stolovi, te da će kad bude napravljen završni predlog zakona, dokument biti poslat Evropskoj komisiji.
Na drugoj strani, Kaluđerović izražava bojazan da Skupština neće uzeti mišljenje EK kao obavezujuće.
“Dodatno, raspuštena Skupština nema legitimitet da započinje radnje, utvrđuje i raspravlja o onim zakonskim rešenjima koja nijesu hitne prirode, a Zakon o sprečavanju korupcije to zasigurno nije. Objektivno je njena uloga da do novog saziva vrši samo hitne i tehničke poslove koji ne blokiraju rad drugih organa, a na koje se čeka dok su bili u redovnom sazivu, kakvo je pitanje izbora sudija Ustavnog suda ili članova savjetodavnih tijela, inauguracija predsjednika države i sl. kako bi država i njen državni aparat bili funkcionalni u sprovođenju nadležnosti. Dakle, pitanje donošenja ovog zakona je pitanje za mnogo stabilniju Vladu uz istinsku inkluziju zainteresovanih i različitih aktera”, smatra Kaluđerović.
“Biti javni funkcioner nečiji izbor, koji nosi ne samo privilegije nego i odgovornost”
Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije je, između ostalog, predviđeno da Agencija za sprečavanje korupcije ima pristup finansijskim i bankovnim računima javnih funkcionera, bez obzira na njihovu saglasnost.
Kaluđerović napominje da CGO nije učestvovao u izradi tog teksta, niti su vidjeli predloženi tekst, te da jedino mogu komentarisati ono što su čuli na skupštinskom Odboru za antikorupciju.
“U tom smislu, CGO je, kako ranije tako i sada, stava da javni funkcioneri moraju dati saglasnost za pristup finansijskim i bankovnim računima, odnosno da Agencija za sprečavanje korupcije ima pristup finansijskim i bankovnim računima javnih funkcionera i da to ne može biti nešto oko čega se premišljaju javni funkcioneri. Biti javni funkcioner je nečiji izbor, a taj izbor nosi ne samo privilegije nego i odgovornost, a dio te odgovornosti je i transparentnost, odnosno u ovom kontekstu otvorenost za javnosti i kontrole nadležnih institucija”, navodi Kaluđerović.
“Ne ugroziti zaštitu ličnih podataka”
Nacrtom zakona predviđeno je i da će sada funkcioneri biti obavezni da prijavljuju prihode i imovinu svih članova porodice, nezavisno od toga da li žive sa njima ili ne. Kaluđerović ističe da je ovo rješenje vrlo kontroverzno.
“Naime, ključno pitanje je definicije porodice, tj. ko su članovi te porodice. Mislim da se ovom dijelu u zakonu mora pristupiti vrlo pažljivo da se ta odredba ne bi pretvorila u svoju suprotnost. Naime, u malom crnogorskom društvu ovo može dovesti do mnogih problema i zloupotreba. Mi već imamo definisana povezana lica i ne može se zadirati u odnose članova porodice niti činjenica izbora nekog lica da bude javni funkcioner smije dovoditi u povoljniju ili nepovoljniju situaciju člana njegove parodice, odnosno jako važno ne ugroziti i zakonom zagarantovanu zaštitu ličnih podataka. Možda je rješenje da zakon predvidi opciju da punoljetni članovi porodice, ukoliko oni to žele, prijave i svoje podatke u izvještaju javnog funkcionera”, navodi Kaluđerović.
U nacrt zakona unijeta je i odredba kojom se predviđa da „nije dozvoljeno ugovaranje otpremnine za slučaj prestanka javne funkcije predsjednika i člana organa upravljanja privrednog društva u državnom vlasništvu“.
Kaluđerović smatra da je ukidanje otpremnina za javne funkcionere i državne službenike dobro rješenje, jer smo, kako ističe, svjedoci brojnih zloupotreba u toj oblasti godinama unazad.
“Za mnoge su te otpremnine i bile podsticaj da uđu u određena javna preduzeća ili da dođu na neke funkcije u državnoj upravi, a ne želja da doprinesu nekom javnom interesu. Često su te otpremnine bile nesrazmjerne i onome što je bio stvarni i vidljivi učinak te funkcije. Na primjer, nelogično je bilo da preduzeća koja su pravila gubitke isplaćuju ogromne opremnine, ili ona koja imaju monopolističku poziciju, itd.”, kaže Kaluđerović.
Upitana da li je ovo još jedno od zakonskih rješenja čija će primjena zavisiti isključivo od političke volje, Kaluđerović odgovara da je svaka primjena zakona primarno zavisi od snage institucije koja je zadužena za njegovo sprovođenje.
“Ako je institucija i njen rukovodni kadar jak, ako imaju integritet i odlučnost da se drže profesije i zakonskih nadležnosti, onda to može biti i brana neprimjerenom političkom uticaju. Međutim, kako su naše institucije slabe onda to otvara prostor za snažan politički uticaj, koji je, kako smo to često imali priliku vidjeti partikularnog karaktera”, ukazuje Kaluđerović.
“Promijeniti definiciju javnog funkcionera koja je dovela u blokadu rad mnogih javnih ustanova”
Kaluđerović navodi da u CGO smatraju da bi prioritet izmjena i dopuna morala biti promjena definicije javnog funkcionera iz člana 3 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, a koja je dovela u blokadu rad mnogih javnih ustanova, na primjer školskih odbora.
“Članovima tih odbora funkcija nije stalna niti primaju naknadu za članstvo u školskom odboru, pa u vezi sa tim ne žele da prijavljuju prihode i imovinu i mnogi napuštaju školske odbore. Upravo dio definicije da su javni funkcioneri i lica na čiji izbor, imenovanje ili postavljenje organ vlasti daje saglasnost, bez obzira na stalnost funkcije i nadoknadu, doveo je do toga da će nam u javnim ustanovama i njihovim organima rukovođenja poput upravnih i školskih odbora sjedjeti odbornici, poslanici, odnosno ona lica koja su već javni funkcioneri i partijski obojeni, samo zato što oni već imaju obavezu prijavljivanja imovine, umjesto da su u tim tijelima oni koji se stvarno zalažu za dobro upravljanje školama”, zaključuje Kaluđerović.
Izvor, foto: Dnevno
