„Legitimno je pravo političkih subjekata da, u skladu sa svojim programskim agendama i političkim interesima, prihvate ili odbiju poziv predsjednika države na politički dijalog oko unutrašnje i spoljne politike, ali uporište da odbiju poziv ne mogu pravdati formalnim razlozima, tj. pozivom na „ustavna ograničenja“ ili „izlaženje iz ustavnih nadležnosti“, ocijenio je za Portal Analitika, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović.
On naglašava da su nadležnosti predsjednika države utvrđene članom 95 Ustava, gdje se u prvom stavu normira da predsjednik „predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu“ tako da, kako naglašava, konsultacije oko aktuelne spoljne politike jesu u okviru ustavnih kompetencija predsjednika.
“Nadležnosti predsjednika Crne Gore obuhvataju i poslove izvršne vlasti i on ih dijeli sa „Vladom Crne Gore koja je drugi, ali ustavno dominantan organ izvršne vlasti. To znači da u Crnoj Gori postoji bicefalnost („dvoglavost“) izvršne vlasti, što je jedna od karakteristikama parlamentarnog sistema“ kako se navodi u Komentaru Ustava Crne Gore autora profesora Vukčevića”, podsjeća Radulović.
U konačnom, kako napominje, politički subjekti koji smatraju da „predsjednik Crne Gore krši Ustav“ saglasno članu 98 stav 3 Ustava Crne Gore mogu, na prijedlog najmanje 25 poslanika, pokrenuti postupak“utvrđivanja da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav“ i svoje „pravno stanovište“ provjeriti pred Ustavnim sudom.
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je prekjuče poziv na sastanak, liderima svih parlamentarnih stranaka na kojem će ih danas informisati o razgovorima koje je vodio u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, o evropskom putu naše države.
