Radulović: Milatović će morati da se odluči da li želi Crnu Goru u zagrljaju Vučića i Rame ili u EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović će morati da se odluči da li želi Crnu Goru u zagrljaju Aleksandra Vučića i Edija Rame ili želi Crnu Goru u Evropskoj uniji (EU), poručio je predsjednik Evropskog pokreta Crne Gore Momčilo Radulović.

On je, komentarišući Otvoreni Balkan, istakao da novoizabrani predsjednik ne bi trebalo da podržava projekte koje će, kako je rekao, održavati na vlasti dvojicu autokrata.

„Ukoliko želi Crnu Goru u zagraljuju Vučića i Rame onda će se zalagati za Otvoreni Balkan, a ako želi Crnu Goru u EU zaboraviće tu ideju i posvetiće se evropskim integracijama, odnosno regionalnim saradnjama CEFTI i Berlinskom procesu koji su već dogovoreni i potpisani“, naglašava Radulović.

Dodao je da Open Balkans nešto što je prazna politička floskula i da u stranci Milatovića ne postoji otvorena podrška Otvorenom Balkanu.

„Očekujemo da će oni koji budu u budućoj vladi štititi interese Crne Gore“, poručio je on u Jutarnjem programu RTCG.

Komentarišući izjavu Milatovića da će Crna Gora ući u EU u narednih pet godina, Radulović kaže da tako nešto i jeste i nije za očekivati.

„Sve zavisi od političkih aktera – kako će raditi Vlada, kako će se pokrenuti elementi koji su zastali u procesu pregovaranja. U zadnje 3 godine izgubljen je veliki dio sredstava, jer značajni dio fondova EU nije iskorišten. Kada ispunimo sve što se traži od nas, onda možemo u narednih 5 godina postati članica EU. Nadam se da će doći do političke zrelosti nakon izbora i da će se formirati odgovorna i kompetentna Vlada koja zaista želi Crnu Goru u EU“,  naveo je predsjednik Evropskog pokreta.

Nazadovanje u evropskim integracijama

Govoreći o novom planu rasta za Zapadni Balkan koji je predstavila predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen tokom konferencije GLOBSEC, Radulović je istakao da se EU nije dovoljno konsultovala sa akterimama na ZB.

Podsjećamo, plan rasta koji je predložen izgrađen je na četiri stuba. Prvo je približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU. Drugo je produbljivanje regionalne ekonomske integracije. Treće, da se ubrzaju fundamentalne reforme i četvrto da se povećaju pretpristupni fondovi.

„Više bih volio da je to plan za brže priključivanje zemalja Zapadnog Balkana, jer ovo nije napredovanje već je, u nekij mjeri, nazadovanje u odnosu na naša očekivanja. Prvo u našoj zemlji imamo nazadovanje po svim osnovama. Ono što vidimo u Srbiji je teško nazadovanje u pogledu ljudskih prava i sloboda, imate političku krizu u Sjevernoj Makedoniji, U Albaniji autokratski režim, krizu između Kosova i Srbije“, ukazao je Radulović.

Ipak, kako je kazao, ohrabruje što je došlo do odluke da dođe do povećanja pretpristupnih fondova.

„Ali, to je nešto malo više što će dobiti Hrvatska. Riječ je o 27 milijardi eura. Ako Hrvatska dobija toliko novca kao mala zemlja i članica EU, jednako koliko i više zemalja ZB zajedno onda to znači da ne ubrzavate proces pristupanja. Vidjećemo kako će ići sve“,  poručuje Radulović.

Izvor: Pobjeda

Foto: Skupština

NIKŠIĆ PROGNOZA