Čak i da nije raspuštena Skupština ne bi imala nadležnost da donosi akt kojim bi poništila Ukaz o raspuštanju parlamenta koji je donio dosadašnji predsjednik države Milo Đukanović, a to što je raspuštena – argument je više zbog čega to ne bi smjelo da se čini, ocijenio je za Pobjedu advokat Veselin Radulović.
On je komentarisao informaciju koju su prekjuče objavili neki mediji da dio većine koja je tvorila vladu Zdravka Krivokapića razmatra mogućnost da donese akt kojim bi se ovaj ukaz poništio, nakon čega bi, ako postignu dogovor, izbore raspisao novoizabrani predsjednik Jakov Milatović.
Krivična odgovornost?
„To nije nadležnost Skupštine, to pravno nije moguće. Rekao bih da predstavlja nastavak prakse zloupotrebe ovlašćenja od strane određenih poslanika u periodu od kako je Skupština raspuštena. Čak mislim da bi se takvim potezom i ušlo u zonu krivične odgovornosti, jer bi predstavljalo grubu zloupotrebu ako bi Skupština sada preuzimala nadležnosti sudske vlasti i sada utvrđivala da li je neki akt, pa i ovaj ukaz predsjednika, u skladu sa zakonom“, naglasio je Radulović.
Ipak, ukazao je, ne bi bilo iznenađenje i da većina u parlamentu tako postupi, ako se uzme u obzir sve ono što radi Vlada, a i „parlamentarna većina“.
„Što god pod time mislili, jer više nije ni jasno ko čini parlamentarnu većinu, ali očigledno da kod dijela te parlamentarne većine i kod kompletne izvršne vlasti postoji namjera da se po svaku cijenu ostane što duže na vlasti i prolongira održavanje vanrednih izbora, a, čini mi se, da se vidi da je to isključivi cilj ovakvih najava i poteza koje u posljednje vrijeme povlače“, istakao je Radulović.
Kazao je i da Skupština, sve i da nije raspuštena, ne bi smjela da razmatra takve mogućnosti, a rekao je i da to što joj je mandat prestao predstavlja argument više.
„Raspuštenoj Skupštini je prestao mandat i ona može da vrši samo neke tekuće i neodložne poslove – to ne podrazumijeva donošenje bilo kojih akata, zakona… a posebno se ne odnosi na nešto što nije, niti može biti u njenoj nadležnosti“, kategoričan je Radulović.
Tokom ove sedmice, kako su mediji prenijeli, kolegijum predsjednice Skupštine Danijele Đurović trebalo bi da odluči o ovom prijedlogu.
Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović kazao je Pobjedi da sa njima još uvijek niko nije razgovarao na ovu temu, kao i da sjednica kolegijuma još uvijek nije sazvana.
Na pitanje kakav je stav Demokrata o prijedlogu da Skupština sada sebi skrati mandat – Bogdanović je rekao da će se o tome izjasniti kada se takve inicijativa formalno prezentuje.
„Kada se takva inicijativa formalno prezentuje, izjasnićemo se. U principu smatramo da je Ukaz predsjednika Crne Gore neustavan“, istakao je Bogdanović.
Sa druge strane, informaciju da dio parlamentarne većine razmatra donošenje akta kojim bi se poništio Ukaz o raspuštanju Skupštine koji je donio aktuelni šef države Milo Đukanović i, tako, izbori odgodili, portparol Socijaldemokrata Nikola Zirojević i generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović vide kao pokušaj da se vlada Dritana Abazovića održi još koji mjesec.
Pravne besmislice
Vujović je Pobjedi kazao da je riječ o novom nivou pravno-političkog besmisla.
„U kojem je, sa formalno ozbiljnog političkog nivoa, moguće saopštiti ordinarne gluposti da raspuštena Skupštine poništi akt predsjednika države o njenom raspuštanju. Ako znamo da Ustavni sud kao jedini mjerodavni organ nije donio takvu odluku, te da su izbori raspisani, a izborni kalendar na snazi, onda je jasno da je ovo samo pokušaj da se gaženjem Ustava, prava i elementarne logike nelegitimna vlada održi još koji mjesec na aparatima“, istakao je Vujović.
Vjeruje da, iako je u crnogorskom pravno-institucionalnom smislu sve moguće i sve očekivano od trenutnih aktera vlasti, ova „egzibicija ne može biti efektuirana“.
„Ovo je samo pokazatelj na šta su sve spremne pojedine partije i pojedinci zarad samo kratkotrajnog opstanka na vlasti i pozicijama moći. Građani treba da se zapitaju na šta bi sve bili spremni da je ulog neka trajnija i veća vlast. Odgovor na to pitanje ne ostavlja mnogo prostora za spokojnost i zato je važno da ti i takvi više nikada ne bude na važnim mjestima odlučivanja u ovoj državi“, poručio je Vujović.
Zirojević je, sa druge strane, kazao Pobjedi da u Socijaldemokratama ovakvu ideju vide kao još jedan „očajnički“ pokušaj Abazovića i potpredsjendika Vlade Vladimira Jokovića da se, makar i dan više, održe na pozicijama.
„Koje im ni po čemu ne pripadaju i koje u potpunosti nelegitimno obnašaju. Parlamentarni izbori su zakazani za 11. jun, a jedino ništave mogu biti odluke raspuštene Skupštine koje, mimo zdravog razuma, parlamentarna većina u ovom trenutku donosi“, istakao je Zirojević.
Ocijenio je da se iza takvih postupaka krije nemogućnost političkih subjekata da se pomire sa tim da više neće biti dio vlade.
„Nemogućnost da se politički subjekti koji bilježe manje od tri odsto podrške pomire sa činjenicom da, za relativno kratko vrijeme, više neće kontrolisati, ne većinu u Vladi Crne Gore, već ni njen najmanji dio, dovodi do „ovakvih nebuloznih pokušaja da se odluka predsjednika Crne Gore, koja je u potpunosti u skladu sa Ustavom, ospori na nezakonit i neustavan način“, istakao je Zirojević.
Podsjetio je da su prvobitno pokušali da „natjeraju“ novoizabranog predsjednika države Jakova Milatovića da on „poništi“ akt Đukanovića.
„Nakon što su, iz Pokreta „Evropa sad“ dobili sasvim jasan odgovor na njihov nebulozan zahtjev, sada se prešlo na ovaj pokušaj uzurpacije Skupštine Crne Gore“, ukazao je Zirojević.
Iz Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije nijesu komentarisali ovaj prijedlog.
Nijesu se izjašnjavali ni poslanici Građanskog pokreta Ura, a odlazeći premijer Dritan Abazović koji je i lider te stranke, juče nije znao „šta će da radi parlament“.
Ipak, nastavio je da insistira na prijedlogu da Skupština sama sebi skrati mandat.
„Skupština treba da donese odluku o skraćenju mandata, a onda da novi predsjednik otvori konsultacije sa svima, i sa opozicijom takođe i da, kad čuje sve subjekte donese odluku o izborima. To je jednostavan put i primjenljiv, sve van toga je nasilje, ali nije nepoznato u Crnoj Gori“, rekao je Abazović.
Ponovo je ustvrdio i da je neustavan način na koji je Đukanović raspisao izbore.
„Ako to prihvati većina ili manjina, onda samo neka ne osporavaju pravo Milatovića da bilo kad raspiše izbore, a da se ne poziva na zakon. Ti koji pričaju, ne znaju na koji se član zakona poziva Đukanović“, rekao je Abazović.
Podsjetimo, Đukanović je Ukaz o raspuštanju Skupštine donio nakon što je Miodragu Lekiću istekao mandat da sastavi vladu – mandat koji mu je, na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku, preuzimajući nadležnosti predsjednika države, krajem prošle godine, povjerila predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
Izvor: Pobjeda
Foto: Dnevno
