Ulazak u NATO je bila kupovina evropskog pravca za Crnu Goru, poručio je vojni analitičar Aleksandar Radić, za Pobjedu.
On je, osvrtajući se na šest godina od kad je Crna Gora postala punopravna članica Alijanse, ukazao da je u samom početku bilo kontroverzi te da je postojala dominantna politička struja koja je napravila neku vrstu nacionalne podjele u Crnoj Gori oko referendumskog pitanja da li treba ući u NATO ili ne.
„Činjenica je da se ne može ući u integracioni proces i svrstati se u red zapadnih zemalja bez ulaska u NATO. To je bio i negdje raskorak u mogućnosti tumačenja tog problema javnom mnjenju. Ulazak u NATO je bila kupovina evropskog pravca za Crnu Goru i činjenica je da sve političke promjene koje su uslijedile u međuvremenu nisu osporile mjesto Crne Gore u NATO. Čak i oni koji su nekad bili protiv članstva su sada odabrali da ćute na tu temu“, istakao je Radić.
Napominje da ima mnogo problema oko pitanja proširenja EU.
„Zapadni Balkan je ostao po strani. Činjenica je da je spisak zemalja koje još nisu ušle u EU, a članice su NATO veoma uzak, ali Crna Gora se pozicionirala i gradi referncu“, naglašava vojni analitičar.
„Pad podrške očekivan“
Govoreći o nedavnom istraživanju koje je pokazalo da je došlo do pada podrške članstva Crne Gore u NATO, Radić smatra da je to nešto što je bilo za očekivati.
„Ima tu mnogo razloga za preispitivanje, ali je negdje za očekivati da podrška NATO padne, jer je riječ o nečemu što je veoma složeno i što se odvija u domenu visoke politike. Nije lako obrazložiti direktne koristi od članstva u NATO i riječ je o identifikaciji sa jednim sistemom vrijednosti“, kazao je on.
Prema njegovim riječima, dok je tema članstva u NATO bila prisutna u medijima, ljudi su to više prepoznavali.
„Onaj period identifikacije na Crnogorce i Srbe odnosno NATO i ne-NATO je ostao negdje po inerciji. Sad, kada je to gotova stvar, kada je Crna Gora u Alijansi, tema više nema medijsku snagu i naravno da je došlo do pada podrške i to se desilo do većine država. Ono što je bitno – stav javnog mjenja ili promjene nisu dovele do preispitivanja o mjestu Crne Gore u NATO“, rekao je Radić.
Dodaje da to nije pitanje za referendum.
„Jednostavno, to nije pitanje koje nije smisleno postavljati na referendumu i ne može se kvartalno preispitivati da li neka zemlja član NATO ili ne. Crna Gora je članica Alijanse i sve ono što su stvarne obaveze nje kao članice je posao vojnih profesionalaca“, ustvrdio je vojni analitičar.
Sinjajevina
Kada je riječ o problemu vojnog poligona na Sinjajevini na kojem bi se realizovala bojeva gađanja, Radić upozorava da mora postojati prostor gdje će Vojska odratiti neki nivo svojih vježbi kod kuće.
Podsjećamo, prvobitni plan da se poligon na Sinjajevini osposobi za tu svrhu je stopiran zbog protesta mještana i ekoloških aktivista, koji se protive takvoj odluci.
„U jednom momentu radikalne politizacije pitanja Sinjajevine to je bilo razumljivo, ali to vrijeme je prošlo. Vojsci Crne Gore treba poligon, S obzirom na površinu Crne Gore ne postoji stvarna prepreka, osim dobre volje da se shvati da to nije nametanje od strane u NATO. Riječ je o tome da Crna Gora u bilo kom formatu će morati da ima Vojsku i imaće potrebu da se ta Vojska osposobljava. Na poligonima Crne Gore se pucalo i kad smo imali staru Jugoslaviju i to treba da se odnosi i na samostalnu Crnu Goru u NATO“, zaključio je Radić, piše portal Pobjeda.
Izvor: Pobjeda
Foto: gov.me
