Usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen sigurno će narušiti odnose Crne Gore sa Hrvatskom iz pogrešnih razloga sa obje strane.
To je za “Vijesti” ocijenio profesor u penziji Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Žarko Puhovski, komentarišući kakve bi posljedice mogla imati odluka crnogorske Skupštine da usvoji Rezoluciju.
“Ne vidim kakav je pravi motiv mogao biti iz Crne Gore da se to učini, ali vidim kakav bi motiv mogao biti iz Beograda. To je nešto brzo formulisano, toliko nespretno da, recimo, govore o 22. aprilu kao danu najvećeg zločina 1945, a to je bio dan kad je zločin prestao. To je bio dan prestanka rada logora Jasenovac. Govore o tome da su pobijeni svi zatvorenici, a 117 ih je preživjelo”, kazao je Puhovski.
On je rekao da to pokazuje da su predlagači potpuno nepripremljeno ušli u to, “jer su imali naprosto domaći zadatak – pokušaj da neutralizuju efekte Rezolucije iz Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici”.
Puhovski je kazao da je sa Hrvatske strane “promašeno” to što pored onoga što je rečeno, a što je Hrvatska imala pravo da kaže: “Šta vam to treba”, nije rekla jednu rečenicu:
“Da, bio je genocid u Jasenovcu. Taj genocid je savremena hrvatska država više puta osudila, a prije svega se na taj način savremena hrvatska država ne smatra nasljednicom Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Mi to osuđujemo pogotovo zato što su to zločini u ime Hrvatske i osuđujemo to skupa sa svima drugima, ali osuđujemo i vašu politikantsku igru sa Rezolucijom”.
Istakao je da to “nažalost, Hrvatska nije rekla”, ali je rekla a nije trebalo da kaže – da će napredovanje Crne Gore ka Evropskoj uniji biti time otežano.
“To mi se čini da se nije smjelo reći”, rekao je Puhovski.
OSUDE IZ HRVATSKE
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske saopštilo da se odluka Crne Gore da usvoji Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahau i Mauthauzen ne može se smatrati dobronamjernom i dobrosusjedskom u odnosu na Republiku Hrvatsku i da nije u skladu s deklarisanim ciljem članstva Crne Gore u EU.
“Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i evropski put Crne Gore”.
Odluku crnogorskog parlamenta juče je osudio i premijer Hrvatske, Andrej Plenković, saopštivši da usvojena Rezolucija šalje namjernu politiku podjele unutar te zemlje, te da je riječ o instrumentalizaciji “jedne druge države u regiji”.
Plenković je juče na Dubrovnik forumu rekao kako Rezolucija “šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore”, a “još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima”.
Istakao je da je vladajuća većina u Podgorici donijela Rezoluciju “a da se nikad dosad nije bavila tom temom”, te da je ona donesena kao odgovor na Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom “jedne druge države u regiji”.
I na crnogorskoj strani su oprečni komentari o usvajanju Rezolucije.
MILATOVIĆ: DA POLITIČKI NE TRGUJEMO
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je u razgovoru sa hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem rekao da je “obostrana dužnost da se sa pijetetom sjećamo svih žrtava genocida u Jasenovcu, a ne da politički trgujemo i žrtvama i zločinom”.
Milatović je na mreži X napisao da je razgovarao sa Milanovićem nakon što je usvojena Rezolucija.
Poslanik PES-a Dražen Petrić je odgovorio da iako je predsjednik Crne Gore dobro informisan da usvajanje Rezolucije nema nikakve veze sa političkom trgovinom žrtvama, već sa sjećanjem na nevino stradale, “to ga nažalost ne obeshrabruje da usaglašeno sa opozicijom obesmišljava usvojenu Rezoluciju”.
“Rezolucija ne targetira nijedan narod, niti ima ikakve veze sa današnjom Republikom Hrvatskom, kao što nema veze ni sa savremenom Austrijom ili Njemačkom; štaviše, odnosi se na zločine koje apsolutno niko ne osporava”, rekao je Petrić.
Predsjednik Ujedinjene Crne Gore (UCG), Goran Danilović, juče je saopštio da je UCG imala osam amandmana na Predlog Rezolucije o Jasenovcu, jer nisu željeli da se Jasenovac izdvaja iz stradanja srpskog naroda, odnosno, da se ne pominju druga velika i strašna stratišta u kojima je istrebljivan srpski narod u nacističkoj tvorevini – NDH.
“Nažalost, nismo uspjeli jer nismo dobili podršku za amandmane od kolega iz PES-a”.
On je poručio da je, u poslednjem trenutku, preimenovanjem rezolucije o genocidu u Jasenovcu u Rezoluciju u genocidu u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, neko od savjetnika ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića, ili premijera Milojka Spajića, očigledno pokušao da “vještinom spasavanja prosute vode” izbjegne “goropadnu srdžbu hrvatske diplomatije” i političara na vlasti.
“Napravljena je velika greška jer nema popuštanja kada radite istorijski opravdane stvari i branite istinu. Premijer, ministar i savjetnici moraju znati da su time pokazali nesigurnost i kalkulisanje koje, po pravilu, uvijek biva kažnjeno”.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović kazao je da će usvajanje Rezolucije sasvim sigurno imati značajne negativne implikacije po regionalnu poziciju i evropski put Crne Gore, o čemu svjedoče oštre reakcije sa hrvatske strane.
Vujović je kazao da ni predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ni predsjednika Skupštine Andriju Mandića ne interesuju srpske žrtve užasnih i strašnih zločina, “kao što ih nijesu zanimali nikada ni Srbi iz BiH ili iz Hrvatske čije su živote upopastili ratnom i zločinačkom politikom”.
“Zanima ih samo najprizemnija instrumentalizacija tih žrtava radi najpodmuklijih političkih namjera nanošenja štete Crnoj Gori sa krajnjim ciljem njenog pretvaranja u 27. izbornu jedinicu i rušenja evropskog puta”.
Predsjednik Prave Crne Gore, Marko Milačić, saopštio je da pozdravljaju usvajanje Rezolucije.
“Iskazana je dobra volja parlamentarne većine prema srpskom narodu, ali se takođe, u narednom periodu, moraju riješiti i druga sistemska pitanja od značaja za srpski narod, prije svega pitanje dvojnog državljanstva, statusa srpskog jezika kao službenog, kao i druga važna pitanja i za srpski narod, ali i za državu Crnu Goru”.
Za usvajanje Rezolucije u petak je glasao 41 poslanik parlamentarne većine. Protiv je bio poslanik vladajuće Albanske alijanse Ilir Čapuni, a od poslanika većine nijesu glasali Miodrag Laković i Tonći Janović (PES) i predstavnici Albanskog foruma Artan Čobi i Nikola Camaj.
Prilikom glasanja, poslanici opozicionih DPS-a, SD-a, HGI, BS-a i GP URA nijesu bili u sali.
Brnabić: Vučić ne stoji iza Rezolucije
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić juče je kazala da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne stoji iza Rezolucije.
Ona je rekla da vjeruje da je usvajanje Rezolucije dobra stvar.
“Vučić ne stoji iza ove Rezolucije. Svako ko je pratio političku scenu u Crnoj Gori je mogao da vidi da su to oni sami predložili”, kazala je Brnabić za TV Pink.
foto: Monitor
