Političke partije u Crnoj Gori zbog nepreciznih zakonskih odredbi ne prikazuju sve donacije i priloge u izbornim kampanjama kako bi na papiru izbjegli prekoračenja najvišeg dozvoljenog iznosa.
To su potvrdili i eksperti Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u Nacrtu mišljenja o Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Izvor “Vijesti” kaže da je dosadašnja praksa pokazala da partije za izborne kampanje izdvajaju mnogo više nego što im zakon dozvoljava, zbog čega često novac prebacuju na računa i sa računa za redovan rad partije, a donacije i priloge ne prikazuju u izvještajima o troškovima i prilozima u kampanji.
Iz ASK-a su “Vijestima” rekli da će pod posebnom pažnjom biti pokušaji zaobilaženja propisanog limita troškova u kampanji, jer je to “rizik koji je bio prisutan u pojedinim izbornim kampanjama, uključujući i izbore u Glavnom gradu”.
Navode da, kada je u pitanju redovan rad i izborne kampanje od 2016. godine, podaci u posjedu Agencije pokazuju trend smanjenja iznosa koje partije dobijaju iz privatnih izvora, uprkos činjenici da su posljednje izmjene Zakona limit za priloge povećale do maksimalnih 5.000 (za fizičko lice) i 20.000 eura (za pravno lice), dok je iznos članarina neznatno promijenjen.
“U isto vrijeme, primjetno je povećanje finansiranja političkih subjekata iz sopstvenih izvora”, kazali su iz ASK-a, kome su politički subjekti (učesnici na izborima) dužni da podnose izvještaje o troškovima kampanje, kao i godišnje izvještaje o finansiranju redovnog rada.
Prema postojećem Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, politički subjekti sredstva za redovan rad i izbornu kampanju mogu sticati iz javnih i privatnih izvora. Javni izvori su budžet države i lokalnih samouprava, dok su privatni izvori: članarine, prilozi, legati i zaduživanje kod banaka i drugih finansijskih institucija u Crnoj Gori. Za troškove izborne kampanje izdvaja se 0,25 odsto tekućeg budžeta (bez kapitalnog i budžeta fondova).
Iz ASK-a objašnjavaju da kao dominantan vid finansiranja izborne kampanje partije koriste sredstva iz javnih izvora i sredstva prebačena sa redovnog računa na izborni. Partije moraju da otvore poseban žiro račun za kampanju za svake izbore.
“Prema podacima kojima raspolažemo u ovom trenutku, u toku 2024. godine je planiran iznos za finansiranje redovnog rada svih političkih subjekata iz javnih izvora u visini od 11.736.830 eura, dok je ukupan limit troškova za izbore u glavnom gradu po političkom subjektu u visini od 149.431 eura”, kazali su.
Izbori u Glavnom gradu zakazani su za 29. septembar, a učestvovaće 13 koalicija i partija. Izborna komisija Glavnog grada potvrdila je svih 13 izbornih lista.
Partije na kampanje troše više nego što im zakon dozvoljava
Izvor “Vijesti” kaže da je jedan od primjera zaobilaženja propisanog limita troškova u kampanji, kada je koalicija Za budućnost Nikšića, uoči lokalnih izbora u Nikšiću u martu 2021, zakupila 20-ak poslovnih prostora u tom gradu. Ta koalicija, odnosno njene članice, u izvještajima su trošak zakupa prikazale kao trošak za redovan rad partija, iako su, podsjeća izvor, svi znali da je to bilo za kampanju.
Jedan od primjera je i novčani prilog tivatske kompanije “Symphony” koja je Pokretu Evropa sad (PES) uplatila 20.000 eura, 6. oktobra 2022. godine, uoči lokalnih izbora u Tivtu i još 12 crnogorskih opština. PES taj iznos nije prikazao u izvještaju o troškovima i prilozima u kampanji, već u godišnjem izvještaju o radu za 2022.
Iz PES-a nijesu odgovorili na pitanja ‘’Vijesti’’ da li je novčani prilog kompanije prilog u kampanji za lokalne izbore u Tivtu i ako jeste, zašto nije evidentiran u izvještajima o prilozima u kampanji. Ni iz tivatskog preduzeća nijesu odgovorili “Vijestima” da li je to bio prilog za kampanju za lokalne izbore.
Međutim, ASK nema mehanizme kontrole, na šta su ukazali i predstavnici ODIHR-a koji su juče u Skupštini predstavili Nacrt mišljenja o Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i najavili konačno mišljenje za nekoliko sedmica.
Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja usvojen je krajem 2019. godine. U okviru skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, krajem juna formirana je radna grupa za izradu nacrta novog akta. U njoj učestvuju predstavnici svih partija i klubova poslanika koji su zastupljeni u Odboru, kao i predstavnici akademske zajednice i nevladinog (NVO) sektora. Za izmjene važećeg zakona ili usvajanje novog nije potrebna kvalifikovana većina.
Eksperti ODIHR-a smatraju da ASK-u nedostaju puna istražna ovlašćenja i direktan pristup određenim bazama podataka. “Bez dovoljnih istražnih ovlašćenja, uključujući inspekciju na licu mjesta, može predstavljati izazov za svaki nadzorni organ da efikasno otkrije nezakonite izvore finansiranja političkih partija ili kampanja”, kazali su.
Jedna od preporuka ODIHR-a je da se definišu članarine i sponzorstva u zakonu kao prilozi, kako bi se spriječilo njihovo korišćenje u svrhu izbjegavanja najvišeg dozvoljenog iznosa donacija.
Iz ASK-a kažu da je u pitanju međunarodni standard koji je propisan u određenom broju zemalja, ali za koji nije prepoznat visok rizik u prethodnom periodu u Crnoj Gori.
“Svakako, prethodno rečeno ne znači da i ovu preporuku ne treba pažljivo razmotriti i propisati odgovarajuće norme koje će biti primjenjive i u Crnoj Gori”, rekli su.
Dodaju da sponzorstva u kontekstu date preporuke u analizi podrazumijevaju da se svaka aktivnost koja podliježe ovom terminu mora posmatrati kao prilog, nenovčan prilog ili kampanja vođena od strane trećih lica.
“U važećem Zakonu nije definisana kampanja vođena od strane trećih lica i tom segmentu je potrebno posvetiti posebnu pažnju prilikom izmjena Zakona”, ocijenili su.
Izazov je tačno i precizno utvrditi troškove medijskog oglašavanja
Programski direktor NVO Uzor Marko Pejović smatra da postoji problem da trenutno zakonsko rješenje, osim zabrane davanja ili primanja priloga preko trećih lica, ne reguliše učešće trećih strana u kampanji.
ODIHR je, između ostalog, preporučio i da se u zakonu predvide prigodna i srazmjerna ograničenja u vezi s finansiranjem kampanja od trećih lica, “uključujući primjenu istih ograničenja kao za političke partije i obaveze izvještavanja za treće strane kako bi se spriječili mogući pokušaji izbjegavanja ograničenja”. Smatraju da pravila o finansiranju treba da omoguće poštenu konkurenciju i obezbijede transparentnost finansiranja političkih partija, kandidata i trećih strana povezanih sa političkim partijama ili kandidatima.
Zakon, ukazuje Pejović, ne reguliše ni oglašavanje preko medija koji se ne smatraju pružaocima audiovizuelnih medijskih usluga shodno Zakonu o elektronskim medijima, što sve onemogućava adekvatan nadzor i sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.
’’Dodatno, imajući u vidu da u troškove izborne kampanje spadaju reklamni spotovi i reklamni materijal, medijsko predstavljanje, oglasi i publikacije, takođe je bitno naglasiti i izazove u nadzoru koji se odnose na medijsko oglašavanje na društvenim mrežama i ‘online’ prostoru, odnosno na nemogućnost tačnog i preciznog utvrđivanja realnih troškova kampanje’’, rekao je.
Pejović podržava preporuku ODIHR-a u vezi sa ovlašćenjima ASK-a, kako bi kroz istražna i inspekcijska ovlašćenja i direktan pristup neophodnim bazama podataka za efikasniji nadzor nad finansiranjem političkih partija i kampanja mogli da sprovode kontrolu.
Smatra da je to posebno važno zbog odredbe da privredna društva i preduzetnici i sa njima povezana pravna i fizička lica, koji su na osnovu ugovora vršili poslove od javnog interesa ili su zaključili ugovor u postupku javnih nabavki, ne mogu davati priloge političkim subjektima dvije godine prije zaključivanja tih ugovora, za vrijeme poslovnog odnosa, kao ni dvije godine nakon prestanka tog poslovnog odnosa.
Ukazuje da je ovu odredbu gotovo nemoguće implementirati u praksi, usljed nedostatka adekvatnih elektronskih sistema i baza podataka, koji bi omogućio ASK-u da unakrsno provjeri davaoca priloga sa bazom podataka izvođača radova za javne nabavke.
’’Ovo se naročito odnosi na povezana pravna i fizička lica jer ne postoje baze podataka dostupne Agenciji, a koje se odnose na ova lica’’, upozorio je.
U ASK-u su, takođe, saglasni sa mišljenjem ODIHR-a da Agenciji treba zakonom pružiti veća ovlašćenja, ali i “propisati jasna i nedvosmislena pravila i nadležnosti različitih institucija koje su uključene u kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja”.
Previše je partija da bi sve dobijale novac iz budžeta
Jedna od preporuka ODIHR-a je i da se razmotri proširenje prava na finansiranje iz budžeta, kako bi se time obuhvatile i partije koje nisu zastupljene u državnom parlamentu ili lokalnim skupštinama.
Pejović smatra da u ovom trenutku to nije poželjno rješenje za Crnu Goru, usljed stalnog trenda formiranja novih političkih subjekata čiji izborni rezultati su značajno ispod cenzusnog praga, te otvara prostor za potencijalnu negativnu tendenciju formiranja novih političkih subjekata čiji bi osnovni motiv bilo sticanje dobiti, a ne stvarni doprinos političkom pluralizmu.
Smatra i da preporuka koja se odnosi na mogućnost dozvoljavanja određenih stranih donacija partijama ‘’otvara put ka legalizaciji neprimjenerenog stranog uticaja koji se može koristiti upravo za finansiranje izborne kampanje i kreiranje izbornog rezultata, a da se formalno prikaže da se tim novcem finansira rad političkog subjekta’’.
’’Crna Gora se već duži vremenski period nalazi na udaru malignih stranih uticaja posebno u izbornim procesima. Izvještaji domaćih i međunarodnih organizacija vrlo jasno ističu taj problem, posebno kada je u pitanju finansiranje izbornih kampanja i političkih subjekata’’, upozorio je.
Suština izmjene Zakona da bude prevencija uzroka
U ASK-u smatraju da suština izmjene Zakona treba da bude prevencija uzroka, a ne rješavanje posljedica.
“Posebno je potrebno uvesti jasna pravila koja se tiču trajanja izborne kampanje, precizirati pravila donacija političkim subjektima i troškova u izbornoj kampanji (npr., razgraničiti troškove redovnog rada i izborne kampanje), precizirati rokove za izvještavanje i uvesti jasna pravila, zabrane i ograničenja kada je u pitanju kampanja koja se sprovodi od strane političkih subjekata i drugih lica”, poručili su.
Naslovna foto: Vijesti/Luka Zeković
