Picula: Pitanje je u kojoj će mjeri Spajić biti autonoman u odnosu na koalicione partnere

Ostaje otvoreno pitanje u kojoj će mjeri premijer Milojko Spajić biti autonoman u odnosu na koalicione partnere, pogotovo Za budućnost Crne Gore (ZBCG), ali i predsjednika Jakova Milatovića, kazao je poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula u emisiji “24 Sata”  na televiziji E.

TVE: Gospodine Picula, kakvo je vaše mišljenje o tome što je glavni pregovrač Crne Gore sa Evropskom unijom, gospodin Predrag Zenović, sada i nosilac liste Pokreta Evropa sad na izborima u Budvi? Nigdje ne piše da je to nedopustivo, ali je praksa nekih mlađih članica EU, kao što je Hrvatska, bila drugačija gdje se pozicije glavnog pregovarača išlo se u penziju, bez političkog angažmana.

Picula: Nije to uvijek pravilo. Nekad se sa pozicije glavnog pregovarača odlazilo u Evropski parlament, gdje se nastavljala jedna uspješna diplomatska karijera u okviru rada u evropskim institucijama.

Ali generalno mislim da je čudna, neobična poruka, da glavni pregovarač jedne zemlje kandidatkinje sa Evropskom unijom bude i čovjek koji ima neku ulogu i u domaćim političkim procesima. Smatram da je uloga glavnog pregovarača takva da ona mora biti potpuno profesionalna i po mogućnosti nadstranačka.

Meni se čini da ovo nije bilo potrebno, ali da razjasnim da poštujem svačije političke ambicije, one su legitimne, ali teško ih je spajati sa jednom ovakvom u osnovi diplomatskom i pregovaračkom funkcijom. Uvijek to volim ponoviti da je jedan, kažem, jedan od ključnog uspjeha hrvatskog pregovaračkog tima prilikom pristupnog procesa bio upravo u pozivanju na saradnju uglednih, ekspertnih i nestranačkih ljudi koji naravno imaju određene pretpostavke za takav posao, ali oni su za sve vrijeme pregovaranja uživali povjerenje političkih aktera, političara bez ozvjera na njihov političko porijeklo.

TV E: Rekli ste da je to neobična poruka. Koliko to u stvari može uticati na kontinuitet pregovaračkog procesa Crne Gore?

Picula: Nadam se da neće i da je ovo zapravo samo jedan izgled u sferu političkih neobičnosti.

TV E:Šta vam govori dosadašnji rad vlade Crne Gore? Jesu li, i mogu li da se izbore sa vlastitim unutrašnjim razlikama?

Picula: Po mom sudu, i to sam već rekao nekoliko puta, Vlada gospodina Milojka Spajića, koja je koalicijski mozaična, a formalno u njoj ima vodeću ulogu stranka koja, već u svom nazivu, jako žuri u EU, to je Pokret Evropa sad, ali ključnu podršku u parlamentu ima od formacija sa izrazito proruskom i prosrpskom orijentacijom.
Sama Vlada je na samom početku najavila da je ona na neki način Vlada diskontinuiteta, da će ona nastaviti ubrzavati pristupni proces, imala je ambiciozne planove, dobro je počela i uglavnom je bila i dobro prihvaćena.
Dobro je da su se i političke razlike u Crnoj Gori počele, to volim reći, komunicirati u institucijama, a ne više na ulicama i trgovima. Dobro je što su se neka dosta osjetljiva politička pitanja rješavala konsenzusom sa opozicijom. Tvrdim da bi se konačno počela zatvarati pregovaračka poglavlja s EU treba zatvoriti poglavlje jako žestokog sukobljavanja u samoj Crnoj Gori. Ali naravno vrijeme će pokazati da li Vlada ima dovoljno političkog kapaciteta da se nosi sa reformama koje treba izglasati, ali i primijeniti.

TV E: Crna Gora očekuje IBAR u junu. Kazali ste da nije dovoljno samo u parlamentu usvojiti reforme, već ih i dosljedno primjenjivati. Vidite li u Crnoj Gori kapacitet za to i da li smatrate da sadašnja vlast, bez obzira, za neka važna pitanja disonantne stavove među činiocima vladajuće koalicije, može sve to da sprovede i nakon dobijanja IBAR-a?

Picula: Bilo kako bilo, samo je stabilna, koherentna Vlada nekakav preduslov za napredak na evropskom putu i ispunjavanje mjerila i kasnije svega onog što je potrebno napraviti. Ne mogu preducirati izvješće o ispunjenosti privremenih mjerila, ali svakako previše je vremena izgubljeno u protekle četiri godine i mislim nažalost zbog tog zaostatka ovaj mandat europskih institucija kako Komisije i Parlamenta ćemo zaključiti bez onog napredka kojeg smo očekivali od Crne Gore na njegovom početku.

TV E: Šta zaparavo Crnu Goru čeka nakon dobijanja IBAR-a. Više puta ste rekli da to nije istorijski datum za bilo koju državu koja pretenduje članstvu u EU?

Picula: Da, samo jedan istorijski datum, a to je datum ulaska države u EU. Do tad naravno govorimo o etapama. Samo treba podsjetiti da Crna Gora pregovara već punih 12 godina. Svakako je dobro da je jedina otvorila sva poglavlja, ali ih je nažalost zatvorila samo tri.

Čini mi se da je vrlo važno kazati da je Crna Gora prihvatila i novu metodologiju pregovaranja koja važi negdje od februara 2020. ali to zapravo znači da se nijedno poglavlje ne može privremeno zatvoriti dok se ne dobije IBAR, odnosno ispune privremena mjerila u dva najvažnija pregovaračka poglavlja, to su 23 i 24. S njima počinju pregovori i završavaju.

Meni se čini da tek sa ispunjenjem tih završnih mjerila i zatvaranjem ostalih poglavlja Crna Gora će moći zatvoriti, kažem, ta dva najosjetljivija poglavlja. Ali ovoga trenutka mislim da se mora koncentrirati na cijeli niz zakona i reformi o kojima je dovoljno kazano i u mojim izvještajima o napretku Crne Gore, a radio sam ih cijelo vrijeme svog mandata.

Mislim naprosto da bi bilo dobro iskoračiti u području pravosuđa i izabrati sve one koji su bitni za normalno funkcioniranje pravosuđa. Jednako tako zakon o financiranju političkih stranaka je jako bitan. I naravno sve što se tiče procesiranja ratnih zločina, borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala. Ono što bi vas trebalo osobito zanimati, to je spričavanje napada na novinare i širenje slobode medija. Puno je posla i vidjet ćemo da li će se ovaj zamah koji se osjeća i održati.

TV E: Na osnovu kolaicionog sporazuma Crnu Goru čeka i rekonstrukcija Vlade. U nju bi trebalo da uđu i čanovi nekadašnjeg Demokratskog fronta. Na osnovu onoga što je do sada moguće vidjeti i čuti, prije svega od predsedsjednika Skupštine, ali i od drugih lidera te političke opcije – jesu li to poruke i djelovanja koja Crnu Goru vode ka Evropi?

Picula: Postoji jedna načelno neprihvatljiva situacija, barem je ja tako iščitavam, a to je da prosrpske i proruske političke opcije, između ostalog, uporno žele dokazati da je crnogorski identitet samo neka regionalna varijanta temeljnog srpskog identiteta. I odgoda ulaska u vladu Koalicije za budućnost Crne Gore za godinu dana, bila je na neki način politički anestetik koji je u to vrijeme trebao miriti jedan skeptičniji dio zapadnih partnera Podgorice, jer se dosta pitanja otvorilo s obzirom na profil te Vlade.

Dobro bi bilo, od sad pa ubuduće, da se svi odgovorni crnogorski politički akteri doista i ponašaju u skladu sa prihvaćenim programom i onim što Podgoricu povezuje s njenim zapadnim saveznicima, jer Crna Gora prije svega treba kontinuirano jačati svoj vanjsko-politički kredibilitet, a to podrazumijeva i kontinuitet jasne euroatlantske orijentacije. Ne bi trebalo zbunjivati partnere i poticati sumnje. Naravno, ostaje otvoreno pitanje u kojoj će mjeri premijer Spajić biti autonoman u odnosu na koalicijske partnere, pogotovo Za budućnost Crne Gore, ali i predsjednika Milatovića. I naravno, tu su i osjetljivi odnosi i u njegovoj stranci PES koja je takođe sama po sebi izrazito heterogena.

TV E: Koliko ruski uticaj u Crnoj Gori, na koji upozoravaju brojne nevladine organizacije, analitičari I na koji ukazuju relevantna istraživanja, može Crnu Goru da uspori na evropskom putu i šta je rješenje?

Picula: Ja se nadam da neće, iako ne treba podcijenivati dugu ruku Kremlja. Ako je, makar propagandno, toliko uspješan u različitim dijelovima svijeta, imamo najnovije primjere kako se uspješno infiltriraju recimo u prostor Sjeverne Afrike, kako ne bi pokazivo interes i za prostor Zapadnog Balkana, pogotovo u Crnoj Gori i u nekim drugim zemljama gdje on tradicionalno ima utjecaja.

Međutim, ja vjerujem u rezistentnost političkih institucija u Crnoj Gori, koje naprosto na svom putu prema članstvu EU, a već je Crna Gora članica NATO-a, treba razvijati sve one mehanizme koji moraju na vrijeme i precisno detektirati koje su to ulazne točke ruske politike ili ruskog gospodarstva, kako bi naravno širio utjecaj tamo gdje bi on doista mogao raditi štetu.

I ne treba zaboraviti postoji jedan krug političara u Crnoj Gori koji ne treba puno nagovarati na proruske stavove, ali onda bi trebalo razvijati i mehanizme kojim bi se eventualna šteta mogla i prevenirati.

TV E: Usaglašen je finalni tekst rezolucije o Srebenici. Očekuje se njeno usvajanje u Ujedinjenim nacijama. U regiji je to izazvalo dosta polemike. Protiv su predstavnici Srbije, bh entiteta Republika Srpska, ali I dio Crne Gore. Svoj negativan stav prema memorijalizaciji Srebenice pravdaju nečim što ne postoji – da se rezolucijom cijeli Srpski narod proglašava genocidnim. Nešto slično je napisao I predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Šta vama govore o tim politikama ovakve izjave?

Picula: Prije svega da oni koji nisu savladali osnovne lekcije iz nedavne, vrlo tragične prošlosti nisu i ne mogu biti vjerodostojni, kada i ako govore o evropskoj budućnosti Crne Gore. Jer poricanje genocida u Srebrenici ne smije se nevješto maskirati nekom brigom o navodnom nametanju genocidnosti cijelom jednom narodu. Svi znamo da je u Hagu presuđena jedna politika i njeni akteri, a ne srpski narod.

Naravno da bi bilo najbolje kada bi osuda genocida u Srebrenici više rezonirala u Srbiji i dijelovima Bosni i Hercegovine i svakako među prosrpskim političarima u Crne Gore. Ako se to ne dogodi, upravo će srpski narod biti u pozici taoca loših politika i još gorih političara.

Foto: RTCG

NIKŠIĆ PROGNOZA