Pokušaj vladajuće većine da izmijenjenim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju omoguće odlazak sudija Ustavnog suda u penziju sa 67 godina, nakon što je propao pokušaj da izmijene Zakon o Ustavnom sudu, je par ekselans primjer političkog uticaja na najvišu sudsku instancu. Riječ je o rješenju koje odgovara određenim političkim strukturama, a ne pravnom sistemu Crne Gore, njenim građanima, a posebno ne evropskim integracijama. To je gostujući u 24 sata Televizije E ocijenio Marko Pejović, direktor Udruženja za odgovorni i održivi razvoj, UZOR.
Ustavni sud je, podsjeća Pejović, u decembru obavijestio Skupštinu Crne Gore da će u maju jedan od sudija ispuniti uslove za penziju. Međutim, nakon formiranja komisije za ispitivanje kandidata za sudije Ustavnog suda ništa se nije dogodilo.
“Jasno je da je sada riječ o težnji skupštinske većine, težnji za političkim uticajem i prilagođavanjem sudija određenim političkim strukturama, a ne rješenjima koja bi imala dugoročne, pozitivne efekte po građane,” kaže Pejović.
Dodaje i da je s pravnog aspekta situacija jasna.
“Rješenje je diskriminatorno i svodi se na zadovoljavanje političkih apetita, a ne onoga što je suština, a to je da se za sudije Ustavnog suda zaista biraju najbolji kadrovi, sudije koje će braniti ljudska prava i štititi pravni sistem. Ono što u ovom trenutku ohrabruje je stav Demokrata da neće podržati izmjene Zakona o PIO. Taj pozitivan signal bi možda mogao da utiče na parlamentarnu većinu da ne izglasa predržene izmjene Zakona,” ocijenio je sagovornik Televizije E.
Ukoliko se ispostave sumnje opozicije da je namjera vlasti da kroz izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju da sačuva predsjednika Ustavnog suda na toj poziciji, Pejović kaže da bi to bio presedan.
“Bilo da je riječ o političkom uticaju, bilo da je riječ o korupciji, to je pitanje za druge nadležne organe. Suštinski, ako u decembru imamo jasnu informaciju da će od početka maja do kraja juna četvoro sudija ispuniti uslove za penziju, trebalo je pred skupštinskim organima predstaviti sve proceduralne mjere kako bi se došlo do novih sudija Ustavnog suda, ako se zaista želi napredak na evropskom putu. A ne da se radi isključivo na političkom interesu, kako bi se zadržala trenutna većina u Ustavnom sudu i tako uticalo na donošenje odluka koje su, čini se, bile prilično alarmante,” navodi Pejović.
Sagovornik Televizije E podsjeća da Evropska komisija od Crne Gore traži ispunjavanje uslova iz poglavlja 23 i 24 i napominje da je za stvarni napredak potrebna politička volja.
“Slušajući sve izgovore za IBAR, jasno je da vladavina prava nije u fokusu parlamentarne većine. Da jeste onda bi se zaista poštovali svi pravni propisi ove države, ne bi se tražile alternative vladavini prava. Prvenstveno mislim na produžavanje mandata sudijama Ustavnog suda, kao i na izbor vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Sa takvim rješenjima postavlja se pitanje da li je zaista dobijanje IBAR-a ono što treba Crnoj Gori”, kaže on.
Smatra, ipak, da dobijanje IBAR-a u junu neće biti previše uslovljeno rezultatima na domaćem terenu.
“Evropska komisija bi mogla da da pozitivan znak zemljama kandidatima. Izvršna vlasti bi, zadovoljavajući određena mjerila, mogla da pošalje znak da će u budućnosti raditi na ostvarivanju svih zadataka koje Evropska komisija predalaže kroz preporuke u okviru izvještaja”, zaključio je Pejović.
Foto: PR Centar
