Pavel: Crnogorske vlasti da unutrašnje poteškoće pokušaju da riješe na miran, i nadamo se brz način

Evropska unija (EU) nije u poziciji da govori crnogorskim vlastima šta bi trebalo da rade a šta ne, ali mogu ih samo ohrabriti da razmišljaju u širem kontekstu i većem cilju, te da pokušaju riješiti sve unutrašnje poteškoće na miran i, nadamo se, brz način, saopštio je Petr Pavel, predsjednik Češke u intervjuu za Televiziju Vijesti.

„Uvjeravali su me da sve strane u onome što se naziva parlamentarnom krizom imaju na umu da je krajnji cilj članstvo u EU. Mogu samo da ohrabrim sve strane u ovom problemu da se prisjete da je to cilj i da bilo koja unutrašnja kriza može produžiti proces ili čak skrenuti pažnju sa njega“, kazao je Pavel.

Novinarka Televizije Vijesti: Gospodine predsjedniče, kako ocjenjujete trenutne odnose između Češke Republike i Crne Gore i vidite li konkretne oblasti za razmjenu i saradnju, poput ekonomije, turizma ili kulture?

Pavel: Odnosi između Češke i Crne Gore nijesu samo stvar sadašnjosti. Oni sežu u prošlost, u 19. vijek, pa čak i ranije. Imali smo mnogo kontakata i veza. Nisam bio svjestan svih njih i prilično sam se iznenadio kada sam posjetio muzej kralja Nikole na Cetinju i vidio koliko čeških tragova ima u Crnoj Gori. Crna Gora uživa poštovanje i veoma pozitivan stav u našoj javnosti. Zato je Crna Gora ne samo omiljena destinacija za naše turiste, već i dobra destinacija za našu privredu i investicije. Brojne naše kompanije su već dobro pozicionirane u Crnoj Gori i generalno na Balkanu. Neke nove kompanije koje su došle sa mnom pronašle su ovdje partnere. Vjerujem da postoji ogroman neiskorišćeni potencijal za saradnju u privredi, političkom kontekstu, razmjeni među ljudima, turizmu, studentima i kulturnoj razmjeni. Vjerujem da ćemo u budućnosti učiniti više, ne samo kroz proširenu saradnju između naših privreda, već i kroz mogućnost otvaranja direktne avio-linije između Crne Gore i Češke, ne samo sezonske.

Novinarka Televizije Vijesti: Da li možete da navedete neke konkretne planove za investicije?

Pavel: Postoji nekoliko većih projekata. Jedan od njih je povezan sa najvećim imenom naše automobilske industrije, Škoda. Možemo vidjeti češke automobile Škoda kako ih lokalna policija koristi na ulicama Podgorice. Druga kompanija sličnog imena, Škoda Transportation, takođe je prisutna u Crnoj Gori i razmatra potencijalno učešće u ugovoru za nove željezničke vozove. Još jedna kompanija pokušava ponuditi svoje kapacitete za izgradnju novih željezničkih pruga, posebno povezujući Srbiju sa Crnom Gorom i Albanijom. Kompanija pod nazivom Vodni Zdroje već je ovdje prisutna i uložila je više od deset miliona eura u hidroelektrane, a uključena je i u druge projekte. Vjerujem da ih ima još mnogo, uključujući i kompanije iz oblasti odbrambene industrije, gdje smo razgovarali o mogućnosti da naša kompanija isporuči set jurišnih pušaka za vaše oružane snage ili opremu za zaštitu od hemijskog, biološkog i radiološkog oružja.

Novinarka Televizije Vijesti: Kako ocjenjujete napredak Crne Gore na ovom putu ka članstvu u EU i koje korake smatrate ključnim za ubrzanje ovog procesa?

Pavel: Češka je snažan zagovornik proširenja EU, posebno na zemlje Zapadnog Balkana. To radimo jer vjerujemo da je ispravno. To nije samo u interesu zemalja regiona, već služi svima nama, cijeloj Evropi. Jer, ako Zapadni Balkan ostane po strani, ako ostane u sivoj zoni, biće izvor različitih stranih uticaja.

Ti uticaji samo će pojačavati probleme, zloupotrebljavati stare zamjerke ili stvarati nove tenzije kako bi mogli da vladaju u ovom regionu, a da pri tome nemaju nikakve pozitivne efekte na ljude u regionu. Stoga čvrsto vjerujem da je budućnost zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, u Evropskoj uniji. Ne vjerujem da Crna Gora može dodatno ubrzati proces, jer je plan već vrlo ambiciozan – zatvoriti sva poglavlja do kraja 2026. i postati punopravna članica 2028. Vjerujem da je to ambiciozno, ali i realno, ako Crna Gora uspije pronaći i održati unutrašnju koheziju, što će zahtijevati prevazilaženje nekih unutrašnjih razlika i problema u odnosu na viši zajednički cilj.

Novinarka Televizije Vijesti: Prvog dana vaše posjete Crnoj Gori, na konferenciji za medije sa našim predsjednikom, Jakovom Milatovićem, izjavili ste da same dobre namjere nijesu dovoljne za članstvo u EU, već se moraju ostvariti rezultati, jer je proces uvijek zasnovan na zaslugama. Imajući u vidu da se Crna Gora trenutno suočava sa ustavnom krizom, uz parlamentarnu krizu na horizontu, može li to negativno uticati na naše evropske integracije?

Pavel: Uvjeravali su me da sve strane u onome što se naziva parlamentarnom krizom imaju na umu da je krajnji cilj članstvo u EU. Mogu samo da ohrabrim sve strane u ovom problemu da se prisjete da je to cilj i da bilo koja unutrašnja kriza može produžiti proces ili čak skrenuti pažnju sa njega. EU nije u poziciji da govori crnogorskim vlastima šta bi trebalo da rade a šta ne, ali mogu ih samo ohrabriti da razmišljaju u širem kontekstu i većem cilju, te da pokušaju riješiti sve unutrašnje poteškoće na miran i, nadamo se, brz način.

Novinarka Televizije Vijesti: Kao bivši general NATO-a, kako vidite ulogu Crne Gore u održavanju stabilnosti na Zapadnom Balkanu? Da li ste zadovoljni?

Pavel: Crna Gora je do sada bila zemlja koja je uspjela da očuva unutrašnje jedinstvo bez obzira na etničke i vjerske razlike, i kao takva služi kao primjer zemljama u regionu. Vjerujem da će Crna Gora uspjeti u procesu pristupanja EU, ne samo ispunjavanjem svih kriterijuma već i sprovođenjem reformi. To će pokazati da je put ka EU otvoren, realan i ostvariv i za druge zemlje regiona, te može doprinijeti, a vjerujem da će i doprinijeti stabilnosti regiona. Unutrašnja kohezija je jedan aspekt, a drugi je kontinuirani napor Crne Gore da ima dobre odnose sa svim susjedima, jer dobrosusjedski odnosi značajno doprinose regionalnoj stabilnosti.

Novinarka Televizije Vijesti: Već ste djelimično odgovorili u drugom odgovoru, ali moram da vas pitam – postoji li zabrinutost zbog sve većeg uticaja trećih strana u regionu, poput Rusije ili Kine? Kako zemlje EU i NATO mogu zajednički odgovoriti na te izazove?

Pavel: Ovi spoljni uticaji nijesu usmjereni samo na ovaj region. Oni su prisutni u gotovo svim zemljama NATO-a ili EU. Možemo pratiti nove narative, na primjer, u ruskoj teoriji bezbjednosti, gdje su napustili tradicionalnu podjelu faza istorije – mir, kriza i rat – i govore o kontinuiranom konfliktu, gdje se razlikuju samo intenzitet i alati. Već dugo možemo posmatrati da i Rusija i Kina koriste metode hibridnog ratovanja koje su ispod praga koji bi aktivirao odgovor iz Člana 5 NATO-a. To znači da ostaju ispod nivoa otvorene agresije prema zemljama NATO-a, ali koriste sve druge metode – sajber napade, informacione kampanje, psihološke operacije, pa čak i diverzije. Svi se suočavamo sa tim uticajima, ali zemlje koje nijesu članice NATO-a ili EU su ranjivije, jer zemlje poput Kine ili Rusije imaju više slobode djelovanja u ovim zemljama i koriste je na vrlo efikasan način, potpirujući etničke i vjerske podjele. Takođe šire ideju da EU i NATO ne žele nove članice, stvarajući atmosferu nepovjerenja prema institucijama. Sve to dovodi do unutrašnjih podjela u društvima i institucijama poput EU i NATO-a. Zato vjerujem da članice NATO-a i EU moraju pomoći onima koji još nijesu zaštićeni ovom mrežom. Konkretno, možemo primijeniti mjere za zaštitu društvenih mreža, jer se najveći dio ovih uticaja odvija upravo putem njih. Što bolje zaštitimo region, to ćemo svi zajedno biti bolje zaštićeni.

Novinarka Televizije Vijesti: S obzirom na vaše veliko iskustvo u vojnim pitanjima, kako procjenjujete bezbjednosnu situaciju u Evropi, posebno u kontekstu rata u Ukrajini? I možda imate komentar na poruke iz Bijele kuće?

Pavel: Po mom mišljenju, i to nije samo moje mišljenje, Rusija je prešla granicu otvorenom agresijom protiv Ukrajine i prekršila sva pravila na kojima je svijet izgrađen nakon Drugog svjetskog rata. Napad na suverenu zemlju, osporavanje njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta krši međunarodno pravo, Povelju UN-a i bilateralni sporazum koji je Rusija potpisala sa Ukrajinom. Ako želimo da živimo u svijetu gdje pravila imaju značaj, gdje se pravila poštuju, onda moramo podržati Ukrajinu.

Novinarka Televizije Vijesti: Da li mislite da Tramp može zaustaviti rat u Ukrajini?

Pavel: Pa, Donald Tramp je izjavio da može zaustaviti sukob u roku od 24 sata. Vidimo da će to vjerovatno biti mnogo teže. Ali, istovremeno, ja bih posmatrao priliku koja dolazi s novom američkom administracijom. Bez obzira na to kakav će predlog biti, a još ga nismo vidjeli, vjerujem da to stvara situaciju u kojoj bi i Rusija i Ukrajina mogle izaći s novim setom uslova koji bi se konačno mogli razmotriti. Jer do sada su pozicije bile toliko različite da su bile nespojive. Tramp želi postići dogovor. Naš zadatak u Evropi bio bi da budemo dio tih pregovora kako bismo osigurali da taj dogovor bude što pošteniji za Ukrajinu.

Novinarka Televizije Vijesti: Kako je vaše iskustvo u vojsci i kao generala NATO-a oblikovalo vaš pristup vođenju zemlje u civilnoj politici?

Pavel: Vjerovatno me to iskustvo naučilo da procjenjujem sve krize ili teške situacije s određenom distancom i smirenošću. Takođe vjerujem da svako ko sugeriše da su ljudi s vojnim iskustvom željni rata ne zna o čemu govori. Ljudi u vojsci, posebno oni koji su bili u ratovima, vrlo dobro znaju kakve strahote rat donosi, ne samo vojsci, već prije svega civilnom stanovništvu. Ljudi s vojnim iskustvom takođe vrlo dobro znaju kolika je cijena mira. Znamo da se mir ne može postići samo željom za njim ili pričom o njemu. Znamo da održavanje mira, a posebno ponovno uspostavljanje mira, često zahtijeva bolne korake, i učinili bismo sve da spriječimo rat. Ali isto tako znamo da obnova mira ponekad zahtijeva pristup iz pozicije moći. Nažalost, Rusija je zemlja koja svojim svakim korakom i svakom izjavom pokazuje da djeluje iz pozicije sile. Prijete Zapadu upotrebom nuklearnog oružja, napadima na naše prijestonice, prijetnjama baltičkim zemljama i Poljskoj. Oni konstantno prijete. Ako pokažemo slabost ili nesposobnost da donosimo odluke, Rusija će to iskoristiti. Ako pokažemo snagu, ne prijeteći Rusiji, već štiteći naše interese unutar legitimnih okvira, mislim da je to apsolutno ispravan pristup. U ovom trenutku moramo kolektivno, Evropa i Sjedinjene Države, pokazati Rusiji da, ako su u stanju da se vrate međunarodnim normama, s naše strane ne postoji interes da ih ugrožavamo. Niko ne želi da napadne Rusiju. Niko im ne želi oduzeti nikakva prava. Mi želimo da živimo u miru, da im omogućimo da žive u miru, i željeli bismo da i oni učine isto.

Foto: Screenshot/TV Vijesti

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Najviše glasova
Najnoviji Najstariji
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare

Pročitajte još:

0 komentara

NAJNOVIJE

NIKŠIĆ PROGNOZA