13. jul 1878. i 1941. godine predstavljaju svjetle datume naše istorije. Te 1878. Crna Gora je na Berlinskom kongresu međunarodno priznata kao nezavisna država, a 1941. desio se Trinaestojulski, opštenarodni ustanak koji je buknuo kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma.
Taj događaj trasirao je put tadašnje porobljene Evrope u zajednicu naroda utemeljenu na slobodarskoj tradiciji, demokratskim vrijednostima i zajedničkim vrijedonosnim stavovima, kazala je prof. dr Jasmina Nikčević, članica predsjedništva UBNORA Nikšić i glavnog odbora SUBNORA Crne Gore.
„U ranu zoru 13. jula 1941. otpočeo je ustanak širom Crne Gore, i to usred porobljene ogromne Evrope u odnosu na malu teritoriju Crne Gore. Opštenarodni ustanak za koji je, kao što je poznato, poslije II svjetskog rata, Jean Paul Sartre, veliki predstavnik francuskog književnog i kulturnog i političkog i egzistencijalizma filozofije, čuveni ljevičar, pripadnik pokreta otpora, rekao da je to najveličanstveniji događaj evropske istorije 20. vijeka. I dodao je još da je na neki način toliko značajan da je zapravo takav događaj trasirao, ako hoćete, put slobode, put emancipacije čitavog čovečanstva”, istakla je Nikčević.
Istorijski podvizi crnogorskih heroja i heroina su izvor nadahnuća i ponosa, ali i lekcije mladim generacijama o mudrosti, toleranciji, hrabrosti, razboritosti i čovečnosti naših predaka koji su položali živote za slobodu, mir, čast i dostojanstvo svog naroda.
“Mi smo dužni da nikada ne zaboravimo, nego da u kontinuitetu zaista odajemo itekakvu dužnu počast za onih 32.000 boraca koji su učestvovali u samom ustanku. A tokom II svjetskog rata iz Crne Gore je oko 40.000 ljudi stradalo” – kazala je Nikčević.
Slobodarska tradicija i antifašizam duboko su utemeljeni u identitetu crnogorskog naroda. Njegovanje tih vrijednosti je od presudnog iznačaja, jer njegovanje antifašizma znači iznova potvrđivati i osvajati slobodu kao trajnu vrijednost svakog demokratskog društva.
“Antifašizam se ponese od kuće, u smislu kao jedna njegujuća tradicija poslije svih ovih ratnih dešavanja, kao jedna njegujuća tradicija koja je mnogo izvan ideologije, koja se zapravo pretvara u jedan kosmopolitizam, u ljubav prema bližnjemu, prema čovjeku, ma koje vjere, ma koje konfesije bio, u dubok osjećaj i razvijanje socijalne pravde” – naglasila je Nikčević.
Prema Novom zakonu o državnim praznicima, 13. jul je u Crnoj Gori prvi put obilježen kao Dan državnosti 2005. godine, za razliku od ranijih godina i decenija kada je slavljen kao Dan ustanka crnogorskog naroda u drugom svjetskom ratu.
Mina Gezović
foto/video: RTNK
