Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je u parlamentu da je nedostatak prvostepenih sudskih presuda veliki problem, ali da država snažno i adekvatno odgovara izazovu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
U Skupštini je danas nastavljena sjednica, a na poslanička pitanja odgovarali su Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova i Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
Sjednicu ste mogli pratiti uživo na našem portalu:
Pitanje je postavila i Slađana Kaluđerović (SNP), ističući da ministar unutrašnjih poslova treba da objasni koliko je policajaca zapošljeno bez javnog oglasa u izbornoj godini. Ona je istakla da je jedan od ključnih ciljeva nove, demokratske vlasti u Crnoj Gori, da se vratio povjerenje građana u institucije, posebno u policiji. Pitala je i o bezbjednosnim provjerama prilikom zapošljavanja, ali i mahinacijama ranijeg režima prilikom zasnivanja radnog odnosa, odnosno diskriminaciji po partijskom i nacionalnom ključu.
Ministar Šaranović je rekao da su u oktobru 2020. godine, i kasnije, ranije vlasti primile bez javnog oglasa oko sto policajaca. To su, kaže on, uradili nakon gubitka izbora a prije formiranja prve anti-DPS vlade.
„A danas najglasnije oni pričaju o politizaciji“, kazao je Šaranović.
On je kazao da MUP neće odustati dok se ne animiraju sve karike u lancu, i dok Crna Gora ne bude zemlja vladavine prava.
„Kao što sam i rekao, policija i tužilaštvo džaba kreče bez pravosnažne sudske presude“, rekao je Šaranović.
Poslanica BS-a Edina Dešić pitala je ministra Danila Šaranovića o mjerama protiv vršnjačkog nasilja, te da li se planira uvođenje školskog policajca. Kazala je da nesumnjivo imamo negativne trendove, te da je ranjavanje učenika u Baru posljednje u nizu incidenata.
Šaranović je rekao da se pokazalo ranije da Crna Gora ima sklonost da reaguje kada se dogodi neki konkretan slučaj, to jest, kada neki slulčaj zaokupi pažnju javnosti. To obično, dodaje, nijesu sistemska rješenja.
Ministar kaže da je korijen problema u samim porodicama često, te da je vaspitna komponenta, pored obrazovne, vrlo važna.
Govoreći o školskim policajcima, kaže da škola nije štićeni objekat, te da nije dobro da među djecom boravi naoružano, uniformisano lice.
Škole će vjerovatno imati zaštitarske službe, i kroz razgovor sa Ministarstvom prosvjete, to rješenje se iskristalisalo, kazao je minstar. On navodi da je kroz reformu policije potencirano i rješenje „policajac u zajednici“, i to je vrlo važno.
Reagujući proceduralno, Miloš Konatar (URA) kazao je da ne misli da je bilo ko kukavica da dođe u parlament i suoči se sa pitanjima. Naglašava da premijer, za razliku od Šaranovića, nije dovoljno hrabar za to.
Ministar Danilo Šaranović rekao je da je preko 50 odsto visokorangiranih članova kriminalnih grupa pušteno na slobodu zbog zastarjelih zakonskih rješenja i to ima jasne implikacije.
„Miloš Konatar iz URA je rekao tokom pauze da Danilo Šaranović ima hrabrost da se suoči sa bilo kim. To što nekome nije drago da se suoči sa uspjesima u reformama sektora bezbjednosti, što nije nešto uradio u prethodne dvije godine. Sam se prepoznao“, kazao je Šaranović.
Nakon petominutne pauze, Filip Adžić (URA) je rekao da je odgovor institucija na teške bezbjednosne izazove pokazatelj poraza sistema.
„Kriminalci su vidjeli da država nema odgovor“, rekao je Adžić.
Prekinuta sjednica nakon verbalnog sukoba Adžića i Šaranovića
Poslanik GP URA Filip Adžić, inače ministar unutrašnjih poslova u ranijoj Vladi, optužio je Šaranovića za kukavičluk. „Najveća ste kukakvica“, tvrdi poslanik URA. On je istakao da ljudi prozivaju aktuelnog ministra jer se ljudi ubijaju po ulicama.
Nakon toga uslijedio je verbalni sukob Adžiča i Šaranovića, sjednica je potom prekinuta.
Ministar Šaranović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske Crne Gore Duška Stjepovića, kazao je da fotografija na kojoj se vide nekadašnji generalni inspektor ANB Artan Kurti i pokojni Brano Mićunović, jasno govori kakav nam je bio sektor bezbjednosti.
„A zna se ko je njega predložio na funkciju u ANB i kome je blizak“, kazao je Šaranović.
Kako je istakao, nije kukavica i sve će reći svakome u oči direktno.
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović (PES) pitao je šta se desilo sa „nepobitnim dokazima“ da 3.300 lica iz Srbije i entiteta BiH imaju pravo glasa na izborima u Podgorici. Kazao je da je važno razjasniti o čemu se radi.
Ministar Šaranović kaže da je riječ o hibridnim aferama, koje se plasiraju iz politikantskih razloga. Akteri, kazao je, nijesu računali na brzu reakciju MUP-a, koji je došao do svih činjenica.
„A to je da su skoro sva lica sa tog spiska upisana u biraćki spisak tokom vlasti DPS-a“, kazao je Šaranović.
Poslanik ZBCG Vaso Obradović pitao je ministran unutrašnjih poslova o efikasnoj putničkoj kontroli na graničnim prelazima. Kazao je da su gužve česte, te da brzi protok putnika i efikasna mogu da budu sprovođeni samo uz adekvatne kontrole.
„Koje mjere se preduzimaju za smanjivanje gužvi na graničnim prelazima“, rekao je Obradović.
Šaranović je rekao da je policija danas u kadrovskom deficitu. Naglasio je da je osobenost u Crnoj Gori što trećina aktivnih policijskih službenika radi u sektoru granične policije.
Kazao je da je policiji potrebno kadrovsko osnaživanje, ali i nova oprema.
Dodatno, Obradović je pitao ko je dozvolio i odobrio prelazak državne granice Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Naglasio je da je svojevremeno mjera zabrane ulaska bila izrečena piscu Matiji Bećkoviću.
Šaranović je kazao da je zabranu ulaska za ova dva lica, poznate regionalne kasape, uradio onaj je govorio da njih dvojica nijesu neprijatelji Crne Gore.
„A to je Zoran Lazović. Direktno po njegovom nalogu. To je nastavak one politike gdje je jedan bivši premijer govorio da organizovani kriminal nije problem a tada je bio u terminalnoj fazi, o čemu svjedoči porazna statistika“, rekao je Šaranović.
Od 2016. do 2020 godine, od 92 ubistva u Crnoj Gori, 43 su bila posljednica obračuna kriminalnih grupa, uz šest slučajnih žrtava, rekao je.
Naglasio je da vezano za svirepo ubistvo u Bijelom Polju, članova porodice Madžgalj, za koje je osumnjičen Alija Balijagić, važno istaći da je osigurana podrška vojske u akcijama potrage uz saradnju sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem.
„A onda su me napadali da se miješam u operativnu nezavisnost policije. Kad je nešto dobro, onda mi tu nije mjesto. A kada je nešto loše, onda sam odgovoran“, kazao je Šaranović.
On kaže da je odbjegli Balijagić najveći dio života provodio na granici Crne Gore i Srbije, u veoma širokom i izazovnom prostoru. Najavio je da će se detaljno ispitati odgovornost svih funkcionera i službenika prije zločina u Bijelom Polju, i vezano za sve okolnosti tog slučaja.
„Sigurno nijedan policijski službenik, koji je propustio da izvrši, službenu radnju, što je takođe krivično djelo, a što je takođe moglo da dovede do sprečavanja ovog krivičnog djela, moraće da odgovara“, kazao je Šaranović.
Poslanici DPS-a danas ne prisustvuju sjednici parlamenta, dok na pitanja odgovara ministar Danilo Šaranović.
Šef poslaničkog kluba NSD/ZBCG Dejan Đurović pitao je Danila Šaranovića, ministra unutrašnjih poslova, da li je pripremljen kadrovski plan i pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji MUP-a.
„Ovo pitanje sam postavio ranije, prije nedavnih događaja. Tačno je ministre da Vi nijeste bili na čelu MUP-u u vremenu kada su nastala ova dva klana, koja drmaju Evropom, o jadu zabaviše i naše susjede, pa i Sloveniju. Ministre, vi ste na najizazovnijem mjestu sada u Crnoj Gori i ja Vam odajem priznanje za iskazanu hrabrost“, kazao je Đurović.
Međutim, dodaje, posljednjih dana stradalo je pet ljudi, ali se zaboravlja da su ubistva postojala i ranije, da je u Budvi i Baru u ranijim obračunima bilo slučajnih žrtava.
„Umjesto da se da podrška, ne vama personalno, nego MUP da se izbore sa ovim problemima i poboljšaju bezbjedost građana, oni napadaju Vas za politizaciju. A optužuju ljudi koji su svjetski prvaci u partijskom zapošljavaju i politizaciji. Oni koji su radili po principu „jedan zaposleni, četiri glasa“. Kada će se sprovesti depolitizacija i dekriminalizacija u sektoru bezbjednosti“, rekao je Đurović.
On je pitao zbog koliko su krivičnih djela uhapšeni bivši šefovi policije, Slavko Stojanović i Veselin Veljović.
„Kad je Stojanović uhapšen, odavde se čulo ‘političko hapšenje’. Kad je priznao krivicu, ništa“, rekao je Đurović.
Šaranović je rekao da godinama u MUP nije pravljen kadrovski nego kriminalni plan.
„Odgovornost snose donosioci političkih odluka“, rekao je Šaranović.
On je rekao da kao čelnike obavještajno-bezbjednosnog sektora napokon imamo poštene i hrabre ljude.
„I radi se na tome da se sa pozicija ključnih u sektoru bezbjednosti odstranile neke glave, pa i moja“, rekao je ministar.
On je rekao da se sektor bezbjednosti bio prodao organizovanom kriminalu, i to je najveća rasprodaja državne imovine.
„Stotine stranica iz Skaj prepiski, mnogo foto, audio i ostalih zapisa su svjedočili da je prevlast dvije dominantne kriminalne grupe, a tu mislim na kavačku i škaljarsku, njihova prednost i nadmoć u državi nije bila zahvaljujući organizovanim kriminalnim grupama, već bivšim donosiocima odluka u Crnoj Gori”, kaže Šaranović.
On je kazao da mjesecima unazad nastavljači politike koja je poražena prije četiri godine izbjegavaju da se sa njim suoče u parlamentu.
„Ministar ne vodi evidenciju glasanja na sjednicama Vlade“
Abaz Dizdarević (DPS) pitao je ministra Ibrahimovića ko od članova Vlade nije glasao za nastavak restriktvnih mjera prema Rusiji, u skladu sa odlukama Savjeta EU, zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Ministar je rekao da je paket mjera usvojen na 54. sjednici Vlade, bez rasprave. Novine koje se odnose, kako je rekao, odnose se na proširenu listu na kojoj je preko 2.000 lica. Kazao je da je odluka donijeta na telefonskoj sjednici, a način na kako su glasali pojedini članovi Vlade, rekao je, to treba tražiti od službe Vlade.
„U nadležnosti ministra vanjskih poslova nije da vodi evidenciju glasanja na sjednicama Vlade“, rekao je Ibrahimović.
Dizdarević je rekao da nije očekivao ovako površan odgovor od ministra.
Poslanik SD Nikola Zirojevič pitao je ministra Ibrahimovića da li će imenovati za ambasadore predstavnike saveza ZBCG, koji su protiv članstva u NATO, protiv kosovske nezavisnosti i negiraju genocid u Srebrenici.
„Pozivam vas da pitate predsjednika parlamenta je li u Srebrenici bilo genocida. Pozivam vas da pitate Budimira Aleksića da li ste i dalje bošnjački islamisti, kao što smo mi dukljanski šovinsti. Pitajte kolege u Vladi šta misle o NATO. Da li ćete ovako ideološki profilisane pojedinice predlagati da predstavljaju Crnu Goru u svijetu, pa makar i u Beogradu“, rekao je Zirojević.
Ibrahimović je rekao da se moramo okrenuti dijalogu u Crnoj Gori i ukazivati jedni drugima na greške.
„U Vladi sam koja je glasala u UN za rezoluciju o Srebrenici, koja podržava članstvo u EU i NATO, i koja održava dobre veze sa Republikom Kosovo. Jedno su politički interesi, ali ovo je relanost“, rekao je Ibrahimović.
On je rekao da kao ministar, neće predlagati kandidate za ambasadore koji nijesu na liniji vanjskopolitičke agende Vlade. Očekuje odgovoran odnos koalicionih partnera.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević pitao je da se šef diplomatije odredi prema inicijativi predsjednika parlamenta Andrije Mandića o dvojnom državljanstvu i kako to utiče na građanski karakter države.
Ibrahimović je rekao da će biti dio vlade i vlasti dok god su evropska i evroatlanstka integracija ključno na agendi. On je rekao da je njima prihvatljiva svaka izmjena zakona o državljanstvu samo u atmosferi društvenog konsenzusa i dogovora sa Evropskom komisijom.
„Lišeni bilo kakve manipulacije i izbornog inžinjeringa“, kazao je Ibrahimović.
Rakočević je rekao „da vidimo šta vrijeme nosi“.
Inicijative poput Mandićeve o dvojnom državljanstvu, dodao je, prijete građanskom karakteru države.
Šef kluba poslanika DPS Crne Gore Andrija Nikolić pitao je šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića zašto nema ambasadora pri NATO-u. Kazao je da to jasno govori o slabostima sistema.
„Zašto je situacija ovakva, vidi se golim okom, i javnost to može da prepozna lako. Konsultacije taju godinu dana. Za nekoga ko je član NATO pa valjda nema prioritetnijeg pitanja od imenovanja diplomatskog predstavnika“, rekao je Nikolić.
Ibrahimović je kazao da će ambasador pri NATO biti brzo imenovan. Kazao je da konsultacije traju a naglasio je da treba imati u vidu da je on na mjestu ministra četiri mjeseca.
„Vezano za konkretno mjesto ambasadora pri NATO obavještavam da konsultacije na nivou Vlade traju. Naša misija pri NATO brzo će dobiti ambasadora“, rekao je ministar.
Kazao je da zna da su NATO i odnosi sa alijansom prioritet za Crnu Goru.
„Mislim da je to velika vrijednost Crne Gore. Dok sam na ovom mjestu, ovi naši pravci spoljne politike nijesu ugroženi. Ursula fon der Laujen je u Podgorici rekla ‘svaka čast’ za dostignuća Crne Gore u posljednjih godina“, kazao je Ibrahimović.
Nikolić je komentarisao da nemamo 24 šefa diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu u ovom momentu.
„Naša diplomatska mreža skoro da ne postoji“, rekao je Nikolić.
„Nemamo 24 šefa DKP-a“
Ibrahimović je rekao da u ovom momentu imamo 14 šefova DKP-a, osam ambasadora, tri stalna predstavnika, jednog šefa misije i dva generalna konzula.
„A nemamo 24 šefa DKP-a. To su 20 ambasadora, dva stalna predstavnika i dva generalna konzula. Nije opravdanje, ali mnoge evropske države boluju od istih stvari kao mi. Nisam zadovoljan, ali radićemo na tome. Očekujem dogovor i popunjavanje ambasadorskih mjesta u sledćim zemljama – Albaniji, Argentini, Austriji, Belgiji, BiH, Bugarskoj, Grčkoj, Kosovu, Njemačkoj, Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Svetoj Stolici, Suverenom malteškom redu vitezova, Srbiji, Turskoj, UAE , Ujedinjenom Kraljevstvu, Hrvatskoj, Španiji i Holandiji“; rekao je Ibrahimović.
On je rekao da treba popuniti i mjesta šefova misija pri UN u Njujorku i NATO, i dva generalna konzula u Njujorku i Frankfurtu.
Rekao je da je neophodna politička stabilnost, jer to ipak šalje dobru poruku međunarodnim partnerima. Kazao je da je cilj imenovati kompetentne, karijerne diplomate.
Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković kazao je da je izlazak iz sale poslanika DPS-a najbolji dokaz o onome o čemu govore u proteklom periodu.
„Bježanjem, nemanja hrabrosti da Vas Bečiću pogledaju u oči, stvari su jasne. Građani Crne Gore jasno vide, jer je potvrđeno ono što svi znamo, gospoda koja je napustila zasijedanje ne vjeruje u ono što govore a ni ono što pišu, jer to nijesu njihove riječi ni saopštenja, to su riječi Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Milivoja Katnića Veselina Veljovića, Zvicera, pripadnika kavačkog i škaljarskog klana, svih onih koji bi se radovali ukoliko vi više ne biste bili u bezbjednosnom sektoru“, kazao je Leković.
Leković je upitao Bečića koje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije smatra naročito bitnim a koji su napravljeni u posljednjih godinu dana.
Bečić je odgovorio da su uzaludni svi pokušaji mafije, da više nema povratka na staro. Uspjeli su, kako je kazao, da postignu zapažene rezultate za ovih godinu dana. Najvažnije je, dodaje, što su uspjeli da vrate povjerenje.
„Imaju oni resurse, sticali su ih decenijama, zna da im smeta ali džaba fabrikovane afere i pomoć sa raznih strana društveno-političko-medijske zajednice, nema povrtaka na staro i nema više sluganstva državnih institucija i čelnika ove države kriminalnim strukturama“, istakao je Bečić.
„Imamo timski odnos između ljudi u bezbjednosnom sektoru, njihov odnos sa tužilaštvom i naš zajednički odnos sa međunarodnim partnerima. Zato je povećana razmjena podataka sa Europolom za 25 odsto“, kazao je Bečić.
„SPO dobija bolju poziciju, zato je pomama u mafijaškim strukturama“
„Šaranović je prihvatio sve sugestije Specijalnog državnog tužioca. Specijalno policijsko odjeljenje dobija još bolju poziciju i ulogu, zato je pomama u mafijaškim strukturama. Pokušava se zaustaviti svaki reformski proces u Upravi policije, zbog toga vlada buka i histerija“, kazao je Bečić.
Bečić je rekao da su iza nas vremena kada su perjanice borbe protiv kriminala i korupcije bili Petar Lazović i Ljubo Milović.
„Šta je bilo kasnije, vidjeli ste. Vijeće za nacionalnu bezbjednost je detektovalo da su dugotrajni sudski postupci problem za efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. U tom smislu, predložiće se sveobuhvatna izmjena Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), u dijelu produženja pritvora, i mislimo da će to u ovom visokom domu ubrzo biti usvojeno, kako bi se unaprijedila borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Izmjenama je predviđeno da lice ostaje u pritvoru do pet godina prije izricanja presude“, rekao je Bečić u parlamentu.
Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović rekao je da je u ranijem periodu sektor bezbjednosti služio kriminalcima.
„Izjednačiti časnog Vladimira Novovića sa jednim Milivojem Katnićem, drskost je“, rekao je Bogdanović, pitajući potpredsjednika Vlade da li mafija pokušava da destabilizuje 44. Vladu.
Bečić je rekao da opozicija bježi od dijaloga o bezbjednosnom sektoru i ekonomskoj situaciji, iako je on voljan da o tome razgovara. Kazao je da su sve reforme u posljednjih godinu u sektoru bezbjednosti bile nasušno potrebne.
„Govore o imaginarnoj odgovornosti. Iza svega se krije želja kriminalnih struktura da na mjestima odlučivanja ne budu pošteni ljudi, koji rade za platu, koje nemaju ničim da ucijene. Država neće biti kurir mafije, toga filma više gledati neće“, kazao je Bečić.
On je rekao da je Crna Gora ozbiljna država, i na njenom čelu su ozbiljni ljudi.
„Ohrabrujem sve organe da nezavisno i profesionalno djeluju“, kazao je Bečić.
On je siguran da većina građana Crne Gore ne želi da se država vrati u mračno vrijeme sektora bezbjednosti, prije 2020. godine.
„Ključ problema su neefikasni sudski postupci. Mi smo na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost razmotrili cjelovitu izmjenu Zakona o krivičnom postupku jer su nas čelnici sudstva upoznali da jedno zastarjelo zakonsko rješenje, staro više decenija, ne daje dovoljne mehanizme za efikasne sudske procese. Ministar pravde je brzo reagovao, radna grupa je uradila svoj dio posla, predložena cjelovita izmjena Zakona o krivičnom postupku je poslata Evropskoj komisiji i čekamo povratno mišljenje“, kazao je Bečić.
On je rekao da su sudovi uzeli u razamatranje mjere da se poveća broj sudija i da se unaprijedi efikasnost sudskih procesa.
Bečić je naglasio da su u slučaju potrage za osumnjičenim dvostrukim ubicom iz Bijelog Polja Alijom Balijagićem na terenu stotine policajaca i vojnika, i da se nastavlja opsežna potraga. Djeluju, kako je naglasio, svakog dana.
„A vi ne od nekih neodgovornih, koji imaju tu fleksibilnost da budu neodgovorni jer se kriju iza nekog lažnog imena, nego od nosilaca važnih funkcija u ovom društvu, imate komeduiju, ismijavanje napora i angažmana tih ljudi. A čuli ste informacije da su neke druge vlasti, tog očito poznatog i vještog bjegunca prije dvadeset godina tražili mjesecima, i na kraju ga nijesu uhapsili oni, nego obični građani. Čuli ste da se i druga zemlja uključila u potragu prije pet, šest dana. Zemlja koja je veća, koja po prirodi stvari ima veće kapacitete, vidjeli ste najave istaknutih funkcionera te zemlje, postavljeni su čak i neki rokovi, anagžovane najelitnije jedinice, koristi se najmodernija oprema, pa ponovo postoji izazov. Potraga i dalje traje. To je svakako vrlo kompleksno“, kazao je Bečić.
Kako je naglasio, u Crnoj Gori su se za to vrijeme čule neke poruke političkog lešinarenja.
DPS će podnijeti zahtjev za kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora
Na početku sjednice, poslanica DPS Aleksandra Vuković Kuč je kazala da Aleksa Bečić i Danilo Šaranović imaju moralnu i političku odgovornost i obavezu da podnesu ostavke zbog bezbjednosne situacije u Crnoj Gori.
“Crna Gora gubi bitku sa organizovanim kriminalom i građani se osjećaju nezaštićeno. Ako kriminalci mogu u sred bijela dana da izvrše kaubojsku likvidaciju na najprometnijoj raskrsnici u Podgorici gdje se nalazilo stotine automobila i duplo više civila, isplaniraju bjekstvo i zapale auto na drugoj lokaciji i nestanu bez traga, onda je to ruganje u lice državi i njenim službama i poruka da nemaju nikakvog straha od države”, poručila je Vuković Kuč.
Ona je poručila Bečiću da poslanici DPS-a neće voditi dijalog sa njim i Šaranovićem i to je, kako je kazala, njihov protest protiv Bečićevog odbijanja da snosi moralnu i političku odgovornost za anarhiju u zemlji.
DPS će, kaže Vuković, podnijeti zahtjev za kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora.
Foto: Skupština Crne Gore